By Industrijski dizajn ima dugu povijest, ali na počecima razvoja računalne industrije i srodnih visokih tehnologija nije tretiran kao važan segment razvoja tih tehnoloških proizvoda. Velika zasluga za promjenu takvih shvaćanja pripada dizajnerskoj i konzultantskoj kompaniji IDEO i Stevu Jobsu odnosno Appleu. Upravo je Appleov miš, koji su dizajnirali stručnjaci tvrtke IDEO, postao jedna od najpopularnijih ikona računalnog doba.
Eksplozivan rast i razvoj
Industrijski dizajn dobrim djelom mora uvažavati tehnološku funkcionalnost određenoga proizvoda. Ipak je pri tome dizajniranje i umjetnički proces koji sintetizira umjetničke i tehnološke sastavnice. To je vjerojatno najvidljivije u automobilskoj industriji, ali i drugi tehnološki proizvodi poput televizora i pametnih telefona podliježu dizajnerskim trendovima. Čak što više, i čitave industrijske pogone dizajniraju vodeći svjetski arhitekti koji tako prerastaju u jedinstveni i reprezentativni kulturološki otisak svoga vremena. Ujedno se, primjerice, dizajniraju i industrijski roboti koji postaju i vizualno sve atraktivniji. O atraktivnom dizajniranju industrijskih robota nije se razmišljalo prije nekoliko desetljeća.
S vremenom su dizajneri proizvoda odnosno procesi dizajniranja proizvoda prerasli u standardne sastavnice njihova razvoja. Dizajneri su postali nezaobilazni članovi timova za razvoj novih proizvoda. To na neki način podsjeća na nekadašnji rad obrtnika – umjetnika koji su stvorili široku lepezu proizvoda koji predstavljaju dragulje primijenjene umjetnosti prošlih stoljeća. Suvremeni industrijski dizajneri kreirali su niz originalnih kreacija koje su, također, postale simboli našega vremena.
Uspjeh tvrtke IDEO temelji se na nekoliko faktora koji su precizno utvrđeni empirijskom analizom provedenom u ranoj fazi razvoja kompanije. Dobiveni rezultati poslužili su za djelotvorno tržišno fokusiranje i profiliranje tvrtke. Pri tome se angažiranje vanjskih dizajnera može sažeti na sljedeća četiri ključna razloga,
Istraživanje je pokazalo kako se prvi razlog sastoji u tome što u velikom broju slučajeva tvrtke privlačan dizajn ne mogu ostvariti svojim postojećim raspoloživim ljudskim i organizacijskim resursima. Drugi razlog angažiranja vanjskih stručnjaka je brzina. U pravilu, dizajnersko rješenje treba realizirati u zadanom i vrlo često kratkom vremenskom roku uz poštivanja visokih standarda struke. Kao treći razlog pojavljuje se potreba provedbe specifičnih tržišnih i poslovnih ekspertiza koje iziskuju znanja koje tvrtka ne posjeduje. Taj nedostatak sličan je prvom razlogu angažiranja vanjske dizajnerke tvrtke. Četvrti razlog oslanjanja na vanjske eksperte jest nužnost generiranja specifičnih inovacija u cilju realizacije projektne zadaće.
Od svoga osnivanja 1991. godine u Palo Altu u Kaliforniji, startup IDEO bilježio je streloviti rast i razvoj što nije ostalo neprimijećeno. Časopis Fast Company proglasio je startup IDEO najperspektivnijom svjetskom dizajnerkom tvrtkom. Pohvalni tekstovi o radu tvrtke IDEO tiskani su i ostalim publikacijama poput, primjerice, Wall Street Journala i Business Weeka. Potvrda uspješnoga rada su i brojne dobivene stručne nagrade među kojima s naročito ističu Industrial Design Excellence Awards. Na taj način se stvarao pozitivan imidž tvrtke. Zadovoljni klijenti prenosili su pozitivna iskustva stečena suradnjom s tvrtkom IDEO svojim poslovnim partnerima. Tako se naglo širio poslovni eko sustav kompanije IDEO koji je obuhvatio i svjetske korporativne lidere.
Navedeni procesi omogućili su artikulaciju baze klijenata. Ključne informacije, spoznaje, ideje i znanja integrirane u bazu klijenata nastale su tijekom poslovne suradnje s brojnim kompanijama. Poslovna suradnja i komunikacija rezultirala je iznimno korisnim uvidima u tehnologiju, tržišne procese, marketinške procjene i planove razvoja proizvoda. Stručnjaci tvrtke IDEO utvrdili su 1990-ih godina brojne slabosti i nedostatke vezane za inovacijske procese u većini analiziranih kompanija, što je u velikoj mjeri utjecalo na njihova strateška promišljanja. Spoznaje stečene izravno na tržištu odnosno konkretnoj poslovnoj praksi rukovodeći ljudi kompanije IDEO odlučili su sustavno analizirati, kategorizirati i na koncu prezentirati zainteresiranim poslovnim ljudima.
Tako je nastala dragocjena platforma praktičnih znanja koje je tvrtki IDEO podarila iznimno veliki konzultantski kapacitet koji je imao zavidan tržišni potencijal. Treba još jednom naglasiti i konkretnije objasniti kako se suradnja stručnjaka tvrtke IDEO s vodećim svjetskim kompanijama sastojala, pored ostaloga, u zajedničkom naporu, to jest, suradnji da plasiraju inovativne proizvode na tržište. Čak ni najbolje odnosno vodeće konzalting tvrtke nemaju takva iskustva, što kompaniji IDEO osigurava jedinstvenu poziciju u području dizajniranja i konzaltinga.
Unikatna tržišna pozicija tvrtke IDEO u području dizajna i konzaltinga sastoji se u inovativnom kapacitetu koji proizlazi iz praktičnog kreativnog djelovanja, ali i teorije. Ta specifična pozicija omogućila je ne samo plansko kreiranje korporativnih znanja i umijeća, već i djelotvorno poboljšavanje inovativnih potencijala kompanije. Brojne liderske korporacije žele naučiti i prakticirati metode rada odnosno primijeniti poslovna rješenja kreirana u kompaniji IDEO. Stoga ih stručnjaci tvrtke IDEO podučavaju o specifičnostima organizacijske kulture i metodologiji inovativnog djelovanja.
Stimuliranje inovativnih procesa
Ne postoji formula odnosno recept koji će jednoznačno odrediti postupke i načine inovativnoga djelovanja unutar određene poslovne organizacije. Inovacija je rezultat interakcija brojnih čimbenika koji se odvijaju u različitim organizacijskim okolnostima, pa mogu konstatirati kako se radi o unikatnim procesima. Pri tome, na inovativnost tvrtke utječu materijalne, ali i nematerijalne sastavnice od kojih se posebno ističu, po važnosti, organizacijska kultura i kvaliteta međuljudskih odnosa.
Stoga, Tom Kelley, bivši generalni direktor tvrtke IDEO i brat Davida Kelleya utemeljitelja te tvrtke, tvrdi kako tajna formula uspjeha i inovativnosti zapravo ne postoji, premda brojni poslovni ljudi i investitori vjeruju u tako nešto. Iznimne inovacije i radikalni novi proizvodi jednim djelom moraju proizlaziti iz filozofskih promišljanja svijeta u kojem se kreatori nalaze. Pri tome je nužno različita filozofska, ali i tehnološka stajališta sučeliti u kreativnoj oluji mozgova (brainstorming), što često rezultira neočekivanim rješenjima velikoga profitabilnog potencijala.
Filozofska i usko povezana futuristička stajališta ne trebaju biti općega karaktera. Ta promišljanja valja fokusirati na uže društvene i tržišne segmente u kojima je tvrtka već ostvarila poslovnu izvrsnost. Unutar tih okvira stručnjaci, menadžeri i inovatori trebaju iznalaziti kreativna tehnološka i inovativna rješenja. Već smo napomenuli kako za ta nastojanja ne postoji univerzalni recept koji garantira uspjeh. Umjesto toga možemo govoriti o načelima kojih se valja pridržavati prigodom dizajniranja odnosno inoviranja proizvoda i koje ćemo ukratko opisati.
Dizajnerski i inovativni postupak valja temeljiti na sveobuhvatnom razumijevanju tržišta, klijenta, tehnologije te uočavanju ograničenja koja će otežavati, a ponekad i blokirati realizaciju projektne zadaće. Zadnjih nekoliko desetljeća raste važnost tehnologije uslijed niza radikalnih tehničkih inovacija koje kreiraju nova tržišta. Treba spomenuti kako je jedno od ograničenja, platežna moć građana. Naime, tehnički uređaji nove generacije u početku su skupi, ali s vremenom njihova cijena pada, pa postaju sve dostupniji o čemu valja voditi računa pri inoviranju i dizajniranju.
Dizajniranje i inoviranje treba provoditi vodeći računa o realnim situacijama u kojima se ljudi nalaze. Stoga s futurističkim rješenjima treba biti oprezan. Brojne su se inovacije počele koristiti nakon niza desetljeća od njihova pojavljivanja jer su, jednostavno rečeno, bile ispred svoga vremena. Trenutno svjedočimo o lansiranju brojnih inovacija vezanih za električne automobile i autonomna vozila. Paralelno s tim serijskim inovacijama gradi se odgovarajuća infrastruktura, primjerice, električne punionice bez kojih se ti automobili nove generacije ne bi mogli koristiti. U tom pogledu i javne administracije, te grupe za pritisak odnosno lobiranje imaju važnu ulogu.
Sve značajnije inovacije s originalnim dizajnerskim rješenjima nužno je u što većoj mjeri vizualizirati. Proces vizualizacije danas je potpomognut naprednim tehnologijama koje artikuliraju cyber prostore, avatare i slične tvorevine koje omogućuju vjerno simuliranje funkcioniranja novoga proizvoda unutar virtualnog prostora. Te digitalne procese prakticiraju i kreatori tvrtke IDEO, koji istodobno izrađuju i fizičke modele i prototipove. U nekim slučajevima stvaraju se video uradci koji dočaravaju mogućnosti način uporabe novoga proizvoda.
Digitalno simuliranje funkcioniranja novog proizvoda, a prije svega fizički prototipovi predmet su sustavnih kritičnih analiza i evaluacije dizajnera i ostalih stručnjaka koji nisu izravno sudjelovali u njegovom razvoju. Procjene ovih, na neki način, vanjskih stručnjaka znatno su objektivnije i konstruktivnije od ocjena samih kreatora proizvoda. Na taj način se osigurava djelotvornije eliminiranje slabosti odnosno poboljšavanje novoga proizvoda.
Komercijalizacija novoga proizvoda odnosno dizajnerske kreativnosti predstavlja završnu fazu inovativnoga procesa. Taj konačni tržišni sud je, bez sumnje, i najvažniji te o njemu ovisi profitabilnost poslovanja i imidž kompanije IDEO. Praksa je pokazala kako tvrtka IDEO iznimno uspješno kreira dizajnerska rješenja, pri čemu je ujedno uspješna i u segmentu poslovnoga konzaltinga.
Mr.sc. Marinko Kovačić
Comments