By Suvremeno rukovođenje poslovnim organizacijama znatnim djelom je proces prikupljanja, obrade i skladištenja podataka i informacija. Radi se o procesima koji su neizvedivi bez naprednih računalnih i internetskih tehnologija, koje omogućuju artikulaciju ne samo baza podataka i informacija, već i stvaranje platformi za odlučivanje. U internet ekonomiji ili novoj ekonomiji kako je nazivaju pojedini analitičari, potreban je novi profil menadžera, koji je poznat kao inteligentni menadžer.
Komunikacijska umreženost
Djelotvorno menadžersko odlučivanje u današnje vrijeme, prvenstveno u segmentu visokih tehnologija, mora voditi pozornost o dobavljačima, distributerima, kupcima, neposrednoj konkurenciji, najnovijim tehnološkim dostignućima, javnim politikama, zaposlenicima, organizacijskoj strukturi, te lokalnoj i akademskoj zajednici što je zahtjevna i izazovna zadaća. Stoga se menadžersko odlučivanje oslanja na alate upravljanja znanjem, koji se tehnološkim napretkom kontinuirano usavršavaju.
Informacije i specijalistička znanja u praksi su se potvrdili kao dragocjeni resurs za ostvarivanje profitabilnosti i održive konkurentnosti. U skladu s tim, menadžeri dizajniraju odgovarajući informacijski arhitekturu koja osigurava brzi protok informacija i znanja, kao i učinkovitu suradnju zaposlenika. Informatička odnosno komunikacijska umreženost ključna je sastavnica djelovanja menadžera i njegovih suradnika, ali i timova općenito unutar poslovne organizacije.
Napredne komunikacijske tehnologije omogućavaju oblikovanje brojnih menadžerskih strategija. Inteligentni menadžeri kreiraju poslovnu strategiju na temelju holističke analize i podrobne informiranosti. Za inteligentne menadžere karakteristično je što ne robuju rutinskoj poslovnoj praksi, već nastoje uočiti prilike i izazove u novonastalim situacijama. Ujedno inteligentni menadžeri stvaraju dinamične i fleksibilne organizacije koje mogu poprimiti različite oblike.
Komunikacijskim umrežavanjem inteligentni menadžeri stvaraju poslovne eko sustave unutar kojih vladaju partnerski odnosi fokusirani na stvaranje specijalističkih znanja. Takve poslovne zajednice nisu teritorijalno ograničene. Ipak, inteligentni menadžeri koriste i teritorijalnu grupiranost, pa su tako, ne tako davno, nastali geografski klasteri koji uspješno povećavaju produktivnost srodnih i komplementarnih kompanija.
U okviru pojedinih regija inteligentni menadžeri i poduzetnici stvorili su poduzetničke zone koje karakterizira grupiranost inovativnih tvrtki. Inovativnost se stimulira suradnjom s akademskom zajednicom i lokalnom administracijom. Kao okidač inovativnih procesa služe specifične strukturalne forme poznate kao startupovi. U tom pogledu, inovativni menadžeri kreirali su i spin off tvrtke, kao novi organizacijski oblik pogodan za komercijalizaciju inovacija.
Danas vodeće svjetske tvrtke, u pravilu, djeluju u planetarnim razmjerima, što je nekada bilo vrlo teško izvedivo. Međutim, razvoj satelitske telekomunikacije i internetskih tehnologija omogućili su globalno poslovanje u realnom vremenu. Virtualna organizacija, rad na daljinu i videokonferencije neki su od oblika djelovanja globalnih multifunkcionalnih timova. Inteligentni menadžeri djelotvorno isprepliću suvremene tehnološke procese i strukturalne forme, kako bi generirali novu vrijednost i optimalno koristili ljudske potencijale.
U tom kontekstu treba promatrati strateške alijanse i različite oblike poslovnih partnerstva. Savezništva sklapaju i izravni tržišni konkurenti sa ciljem kreiranja potrebnih spoznaja, kako bi se skratilo vrijeme razvoja novoga proizvoda. Zbog stjecanja vrijednih znanja preuzimaju se i manji visoko tehnološki startupovi, čija cijena u većem broju slučajeva iznosi nekoliko stotina milijuna, a ponekad i milijardu američkih dolara. Sklapanja djelotvornih savezništva i preuzimanja važan su segment djelovanja inteligentnih menadžera.
Vizionarstvo
Moć kreiranja vizija i njihovo pretakanje u stvarnost tradicionalne su karakteristike karizmatičnih i uspješnih političkih i poslovnih vođa. Vizionarstvo je postala i nužna značajka inteligentnih menadžera ukoliko žele uspješno voditi poslovne organizacije u internet ekonomiji. Visoke tehnologije umrežene s primijenjenim znanostima iznimno su dinamične, kompleksne i teško predvidljive, pri čemu su se preobrazile u ključne generatore nove vrijednosti.
Za velike tehnološke napretke nekada su trebala tisućljeća, stoljeća ili barem desetljeća, a danas se događaju svakih mjesec dana i svakodnevno. Tehnika se razvija eksponencijalno, što rezultira čestim kvalitativnim, bolje reći, radikalnim promjenama. U takvim okolnostima vrlo je teško biti uspješan poslovni vizionar. Inteligentni menadžeri moraju pratiti i analizirati, pored ostaloga, tehnološki razvoj, ponajprije računalne snage odnosno brzine. Tako mogu prepoznali potrebu razvoja novih tehnologija, koje tu računalnu moć prevode u životnu i poslovnu stvarnost.
Artikulacija uspješne poslovne vizije iziskuje suradnju inteligentnih menadžera sa znanstvenom zajednicom, ponajprije futuristima. Čak štoviše, brojni inteligentni menadžeri potiču osnivanje trustova mozgova (think tank) koji na temelju podrobnih analiza kreiraju projekcije budućega tehnološkoga i društvenoga razvoja. Takvi scenariji stvaraju okvir za buduća ulaganja u razvoj pojedinih specifičnih tehnologija. Primjerice, prije samo 40-ak godina bilo je teško predvidjeti kako će računalne, internetske i čiste tehnologije biti ključne za razvoj novih automobilskih modela.
Tehnologije poput napredne robotike i nanotehnologije imaju potencijale za korjenitu transformaciju svakodnevnoga života i rada. Umrežavanje ovih tehnologija s genetičkim inženjeringom dovodi u pitanje samu suštinu ljudskosti. Stoga je pred inteligentnim menadžerima suočavanje, ne samo s pojavom novih tehnologija, već i s moralnim odnosno duhovnim dilemama vezanim za ljudsku esenciju.
Jedan od najpoznatijih inteligentnih menadžera je Steve Jobs, suosnivač i nekadašnji glavni direktor tehnološkog diva Applea. Jobs je imao viziju razvoja tehnologije, prvenstveno u segmentu digitalnih uređaja za široku uporabu. Njegovo vizionarstvo omogućilo mu je redefiniranje marketinga, kao poslovne i znanstvene discipline. On je tvrdio kako su marketinške analize potrošačkih potreba suvišne, jer sami potrošači ne znaju što im sve treba.
Jobs je to slikovito opisao na primjeru automobila. Prije njegove pojave marketinške analize bi pokazivale kako potrošači žele poboljšane verzije konjskih kočija. Temeljem takve poslovne logike, do izuma automobila ne bi ni došlo, komentirao je Jobs. Novim proizvodima poput, primjerice, iPhonea, Jobs odnosno Apple nametao je nove potrebe i načine društvenoga komuniciranja.
Ta poslovna praksa zorno ukazuje, ne samo na važnost inteligentnih menadžera u internet ekonomiji, već i na kompleksnost poslovnoga svijeta koji ih okružuje. Vrijeme primjene prokušanih menadžerskih metoda, individualizma i djelovanja u stabilnoj i lako predvidljivoj poslovnoj okolini, gotovo u potpunosti je iščezlo u razvijenim zemljama. Treba naglasiti kako se inteligentni menadžeri moraju kontinuirano obrazovati, a principe učeće organizacije primjenjivati na kreativan način u poslovnim organizacijama koje vode.
Mr.sc. Marinko Kovačić
Comments