By Još 1980-ih godina Miami su krasili tributi poput izgubljenog raja i centralno američke banana republike. Međutim, Julio Frenk, predsjednika Sveučilišta Miami tvrdio je kako Miami čeka sjajna budućnost zbog geografske predodređenosti, odnosno privilegirane teritorijalne pozicije. Potencijali te komparativne prednosti dugo nisu bili iskorišteni, te se Miami praktično svodio na luksuzni zimski resort imućnih obitelji sa sjevera Sjedinjenih Američkih Država. Ipak, zadnjih desetljeća dolazi do sve bržeg razvoja Miamia, koji se ponajprije ostvaruje zahvaljujući kulturnoj ekonomiji, kreativnosti i sofisticiranoj promociji odnosno artikulaciji atraktivnog imidža čitavog gradskog područja.
Generatori urbanog razvoja
Razvoj Miamia, kao što sam naveo, nije se prvenstveno zasnivao na komparativnim prednostima, već u znatnoj mjeri na kulturnoj ekonomiji. Riječ je o razvojnom konceptu karakterističnom za postmodernu ekonomiju, koji prakticiraju brojne gradske administracije diljem svijeta. Taj se obrazac zasniva na nematerijalnim resursima kao što su, na primjer, brend, znanje, inovativnost, doživljaj odnosno emocija, dizajn i estetika. Djelatnosti zasnovane na nematerijalnim resursima i intelektualnom kapitalu zaslužne su za snažan gospodarski uzlet i drugih američkih gradova zadnjih desetljeća 20. stoljeća.
Na nacionalnoj razini, statistički podaci u Sjedinjenim Američkim Državama pokazuju kako je broj radnih mjesta u gotovo svim kulturnim zanimanjima u razdoblju od 2000. do 2008. godine snažno rastao. Jedino su tradicionalna zanimanja likovnih umjetnika i plesača zabilježila pad. Poseban rast zaposlenosti doživjela su zanimanja povezana s filmskom umjetnošću, fotografijom, televizijom i novim medijima. U kulturnim djelatnostima Sjedinjenih Američkih Država, prema službenim statističkim podacima, bilo je 2008. godine zaposleno preko 2,5 milijuna umjetnika.
Jedno od glavnih obilježja kulturne ekonomije jest njen razvoj prvenstveno u gradovima. Općenito govoreći, ako pogledamo, primjerice, gospodarsku strukturu Londona, kao svjetske metropole, možemo vidjeti kako je početkom 21. stoljeća kulturna ekonomija bila treći po snazi ekonomski sektor u tom gradu. Kreativan pristup urbanom razvoju koji uspješno sintetizira lokalne specifičnosti i kozmopolitske vrijednosti karakterističan za postmoderno društvo, prakticiraju mnoga gradska središta diljem svijeta.
Tako su se, primjerice, vlasti američkog grada Baltimorea četiri desetljeća suočavale s izazovom pada tradicionalnih ekonomskih aktivnosti i gubitaka radnih mjesta. Ured gradonačelnika toga grada službeno je najavio i pokrenuo 2004. godine Creative Baltimore Initiative, dakle stratešku inicijativu s glavnim ciljem pretvaranja grada u kreativni grad s velikim brojem mogućnosti, koje će privlačiti pripadnike kreativne klase, posebice mlade profesionalce, studente umjetnike i kreativne poduzetnike. Danas je Baltimore jedan od najpropulzivnijih američkih kreativnih gradova s vrlo visokim udjelom kreativnih radnih mjesta.
Arhitektura je kreativna djelatnost koja stoljećima obogaćuje gradske vizure, stvarajući jedinstvene i upečatljive urbane identitete. Danas je nedvojbeno značajan segment kulturne ekonomije. Treba naglasiti kako arhitekti izravno potiču razvoj građevinske industrije, petu po veličini djelatnosti u svijetu, iza obrambene industrije, obrazovanja, zdravstva i poljoprivrede. Za arhitekturu je specifična međunarodna orijentiranost, te je već niz desetljeća istinska globalna djelatnost. Čak i države koje ograničavaju uvoz niza kulturnih sadržaja, poput primjerice Francuske i Japana, rado angažiraju strane arhitekte za projektiranje građevina od velike nacionalne i kulturne važnosti. Niz je takvih poznatih primjera od kojih ćemo navesti samo neke.
Tako su Francuzi zatražili od Britanca Richarda Rogersa da projektira Nacionalni centar umjetnosti i kulture Georges Pompidou u Parizu, a Amerikanac kineskog podrijetla I. M. Pei angažiran je za obnovu Louvrea. Frank Gehry iz Los Angelesa projektirao je novi Muzej Guggenheim u Bilbau u Baskiji, a Španjolac Rafael Moneo projektirao je Muzej lijepih umjetnosti u Houstonu. Njemačka je Vlada pozvala Britanca Normana Fostera da projektira njezin novi Reichstag u Berlinu, a vodeći japanski arhitekt Kisho Kurokawa angažiran je da sagradi novo krilo prestižnog nizozemskog Muzeja van Gogha u Amsterdamu.
Arhitektura je kreativna djelatnost koja potpada pod zakonsku zaštitu reguliranu autorskim pravom. Interesantno je spomenuti kako arhitekti mogu zadržati autorsko pravo za svoje građevine. Ujedno ga mogu prenijeti na izvođače radova ili prodati dozvolu za izradu kopija. To je jedan od oblika intelektualnog vlasništva ključnog generatora vrijednosti u ekonomiji znanja odnosno internet ekonomiji, koja se već u velikoj mjeri afirmirala u razvijenim zemljama.
Miami
Miami nema industrijsku prošlost, jer dobrim djelom 19. stoljeća nije ni postojao. Inicijator razvoja bila je uslužna industrija, pri čemu su prednjačile luka Miami i međunarodna zračna luka. U luku Miami 2018. godine uplovilo je 2.205 brodova, a prekrcano je 9,2 milijuna tona tereta, te je po tome najveća luka na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, južno od New Yorka. Općenito govoreći, uslužne djelatnosti bazirane na inovativnosti, već su nekoliko desetljeća jedan od ključnih generatora vrijednosti suvremenih gospodarstava.
Miami je sjedište vodećih kruzer kompanija Royal Caribbean Cruises i Norwegian Cruise Line, te je ujedno najveća svjetska luka za kruzere. Broj ukrcanih putnika na kruzere 2018. godine iznosio je šest milijuna. Zrakoplovna luka Miami po teretnom je prometu treća po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama, odmah iza Los Angelesa i New Yorka. Kroz zračnu luku je 2010. godine prošlo 35,6 milijuna putnika, a 2018. godine ta je brojka dosegnula 45 milijuna, što je svrstava na drugo mjesto po veličini na jugoistoku SAD-a.
Poslove s nekretninama započeli su poticali bogati Amerikanci koji su kupovali zemljište, te gradili luksuzne vile. Njih su slijedili brojni Amerikanci srednje platežne moći potičući urbanizaciju čitave Floride. Za brzi urbani, ali i gospodarski razvoj zaslužan je i snažan bankarski sektor, koji omogućava provedbu brojnih poduzetničkih pothvata. Razvoj tih djelatnosti pratila je sustavna izgradnja pratećih, bolje reći, komplementarnih sadržaja koji su znatno doprinijeli atraktivnosti Miamia, ali i Floride u cjelini.
Stoga ne iznenađuje što cijene pojedinih nekretnina dosežu astronomske iznose. Cijena penthausa u neboderu One Thousand Museum u centru grada, koji je projektirala priznata britanska arhitektica iranskog podrijetla Zaha Hadid, dobitnica Pritzkerove nagrade 2004. godine, vrijedi više od 20 milijuna američkih dolara. Središte grada krasi niz atraktivnih nebodera stvarajući impozantnu i prepoznatljivu vizuru koja je mamac za posjetitelje.
Turizam je iznimno bitan za Miami, te dugi niz desetljeća generira znatan profit koji konstantno raste. Njega, u znatnoj mjeri, ostvaruju Amerikanci i Kanađani koji bježe od hladnih zima u toplije krajeve, pri čemu su Miami i Florida često prvi izbor. Sličnu migraciju uočavamo i u Europi u kojoj bogatiji Skandinavci, tijekom zimskog perioda, odlaze na Mediteran.
S vremenom se sezonski turizam zahvaljujući ne samo povoljnoj klimi, već i brojnim sadržajima pretvorio u cjelogodišnji. Razvila se iznimno dinamična i raznorodna umjetnička scena, koja se po programima i posjetiteljima smjestila na treće mjesto odnosno odmah iza New Yorka i Los Angelesa. Ujedno je Miami prerastao u jedan od vodećih svjetskih umjetničkih središta koji obiluje galerijama, muzejima, festivalima i kazalištima. Grad je već neko vrijeme pravi magnet za slikare i kipare iz Europe i Sjeverne Amerike.
Lokalne vlasti sustavno i plansku potiču te procese. Zbog toga su osnovale Umjetničko vijeće (Art Council) koje raspolaže s godišnjim proračunom od preko 17 milijuna američkih dolara. To je jedan od najvećih financijskih iznosa, po glavi stanovnika, za tu svrhu u Sjedinjenim Američkim Državama. Umjetničko vijeće nastoji olakšati rad, ali i privući brojne kreativce iz čitavog svijeta, stvarajući poticajnu atmosferu s pripadajućom infrastrukturom.
Toj stvaralačkoj atmosferi pridonosi i samo stanovništvo koje je nacionalno i etnički raznoliko. Mješavina kultura i običaja stvara kozmopolitski ambijent privlačan nadarenim i kreativnim pojedincima. Hispanoamerikanci su 2020. godine tvorili 70 posto gradske populacije. Razvoj Miamia isprepliće se s političkim prilikama na Kubi, ali i ostalim karipskim zemljama, kao i brojnim državama Južne Amerike. Neprijeporno je kako Hispanoamerikanci daju snažan pečat razvoju grada stvarajući specifičan mentalitet u odnosu na druge američke gradove.
Mr.sc. Marinko Kovačić
Comments