By Zdravstveni sustav
Zdravstveni sustav je važan segment kvalitetnog života u svakom društvu. Već niz desetljeća medicinska, prvenstveno bolnička skrb, u sve se većoj mjeri veže uz tehnološki razvoj i nove znanosti kao što je, primjerice, genetika. Pri tome, visoke tehnologije, poput robotike i nanotehnologije, drastično poboljšavaju operativne zahvate i mogućnosti liječenja. Riječ je o procesima koji iziskuju ne samo znanstveni pristup, već i velika financijska ulaganja.
Za djelotvorni i održivi zdravstveni sustav karakteristično je što iziskuje istodobno djelovanje, kao i određeno prožimanje, javnog i privatnog sektora. Općenito govoreći, državne bolnice, prije svega, garantiraju mogućnost liječenja svim građanima, dok se u privatnim bolničkim institucijama usluge naplaćuju tržišnom logikom vrijednost za novac, što omogućuje, na primjer, luksuzniji smještaj i veći broj osoblja po pacijentu.
Primarni zdravstveni sustav, bolničko liječenje i rehabilitacija koja uključuje i zdravstvena lječilišta predstavljaju jedinstvenu i kompleksnu cjelinu. Njihovo funkcioniranje iziskuje golema financijska ulaganja, te osiguravanje dovoljnog broja kompetentnih zdravstvenih djelatnika. To je veliki izazov i za najbogatije odnosno najrazvijenije zemlje svijeta. Stoga su razvijeni različiti modeli zdravstvene skrbi koji su odraz socijalne osjetljivosti, ali i financijske moći određene države.
Godine 1960. Ujedinjeno Kraljevstvo trošilo je za zdravstveni sustav oko 84 američkih dolara po glavi stanovnika, što je iznosilo 3,9 posto bruto domaćeg proizvoda. Nakon 20 godina, odnosno 1980. godine izdvajalo se 977 američkih dolara po glavi stanovnika, a radilo se o 5,6 posto bruto domaćeg proizvoda, a navedeni iznosi dosegnuli su 2002. godine 2.160 američkih dolara po glavi stanovnika odnosno 7,7 posto bruto domaćeg proizvoda. Trendovi rasta prisutni su i u Sjedinjenim Američkim državama, a troškovi 1960. godine iznosili su 114 američkih dolara po glavi stanovnika (pet posto bruto domaćeg proizvoda), u 1980. godini 2.738 američkih dolara po glavi stanovnika (8,7 posto bruto domaćeg proizvoda), a u 2002. godini 5.267 američkih dolara po glavi stanovnika (14,6 posto bruto domaćeg proizvoda).
Farmaceutska industrija
Značajan segment zdravstvenog sustava, bolje reći liječenja ljudi, predstavljaju lijekovi odnosno različiti preparati. Razvoj lijekova prepušten je privatnom sektoru odnosno farmaceutskim kompanijama. Novi lijekovi rezultat su znanstvenih istraživanja u kojima sudjeluju pored korporacija i brojni državni, to jest, sveučilišni laboratoriji.
Zadnjih nekoliko desetljeća plasiranje novih lijekova postao je vrlo skup i vremenski sve dulji istraživački pothvat. To je, u krajnjoj liniji, rezultiralo porastom cijena farmaceutskih proizvoda, što je dodatno financijski opteretilo zdravstvene sustave država diljem svijeta. Taj trend utjecao je na povećano plasiranje zamjenskih odnosno generičkih lijekova, koji su jeftiniji. Oni se mogu ponuditi nakon isteka patentne zaštite originalnog lijeka, pri čemu je njihov učinak gotovo jednak. Manja cijena je posljedica manjih troškova i kraćeg vremena potrebnih za istraživanje i razvoj.
Zbog velikih financijskih ulaganja u istraživanje i razvoj menadžeri farmaceutskih kompanija moraju profitabilno razmišljati. Oni trebaju pokriti uložena sredstva, te istodobno ostvariti određenu financijsku dobit. Ta poslovna logika u velikom broju slučajeva usmjerava korporacijska istraživanja na razvoj i plasiranje lijekova koji imaju veliko tržište. U takve farmaceutske proizvode spadaju, primjerice, lijekovi za liječenje dijabetesa, visokog tlaka i srčanih smetnji. Rijetke bolesti imaju malo tržište, pa su lijekovi namijenjeni za njihovo liječenje, u pravilu, astronomsko skupi.
Vodeće svjetske farmaceutske kompanije nastoje u svom portfelju proizvoda imati što više blockbustera, odnosno lijekova čija vrijednost godišnje prodaje nadmašuje jednu milijardu američkih dolara. Blockbusteri amortiziraju troškove nastale neuspjelim istraživanjima, te ujedno osiguravaju izdašnu dobit. Stoga ne iznenađuje što se većina blockbustera nalazi u portfelju najvećih farmaceutskih korporacija poput, primjerice, Pfizera, Amgena, Johnson&Johnsona, AstraZenece, Rochea i Sanofia. Neki od najpoznatijih blockbuster brendova su Lipitor, Seretide, Plavix, Epogen i Nexium. Naša farmaceutska tvrtka Pliva svojevremeno je plasirala blockbuster, odnosno svima dobro poznati antibiotik Sumamed.
Menadžeri farmaceutskih korporacija, pored istraživanja i razvoja u sve se većoj mjeri fokusiraju na praćenje prodajnih rezultata i profita, poboljšavanje dobavnih lanaca, unaprjeđenje odnosa s kupcima odnosno pacijentima (potrošačima), te marketing. Premda farmaceutski proizvodi imaju ogromnu važnost za pojedinca, ali i zdravlje nacije u cjelini, ipak je za tvrtke iz te branše primarno stabilno financijsko poslovanje i povećanje profita. Tako se stvaraju mogućnosti za povećanje financijskih ulaganja u istraživanje i razvoj, koji ponekad iznose i do 20 posto vrijednosti prodaje.
Vodeće farmaceutske korporacije nastoje povećati svoje istraživačke i razvojne kapacitete preuzimanjem tržišnih konkurenata i sklapanjem strateških saveza. Novija tendencija je kupovina manjih startup tvrtki koje su razvile specifične i vrijedne spoznaje u području genetike, molekularne biologije i sličnim područjima. Zadnjih 20-ak godina preuzimaju se, u sve većem broju, startupovi koji se bave razvojem strojnog učenja, obrade velikih količina podataka i umjetne inteligencije.
To su visoke tehnologije koje postaju važne, to jest, iznimno korisne u medicini i farmaceutskoj industriji. Stvaraju se tehnološke pretpostavke afirmacije koncepta personalizirane medicine. To je jedan od razvojnih imperativa današnje medicinske znanosti koji će u značajnoj mjeri unaprijediti liječenje i najtežih bolesnika.
Premda su farmaceutske korporacije tržišno orijentirane njihovi menadžeri su svjesni svog specifičnog položaja odnosno važne uloge koje imaju u liječenju bolesti i povećanju kvalitete života. Stoga razvijaju specifične poslovne strategije koje, primjerice, uključuju intenzivnu suradnju s udruženjima pacijenata, lokalnim zajednicama i stručnim udrugama zdravstvenog osoblja.
Sustav vrijednosti korporacije Merck
S navedenim izazovima, to jest, poslovnim procesima suočavaju se i menadžeri farmaceutske korporacije Merck. Razvoj novih lijekova je ne samo sve skuplji, već i rizičniji proces. Tako su se svojevremeno menadžeri i dioničari tvrtke Merck suočili s velikim padom vrijednosti dionica kompanije, što se poklopilo s nadolazećim isticanjem patentne zaštite njihovog blockbustera, lijeka Zocor. Suočavanje s tim izazovom iziskivalo je brzo i učinkovito odlučivanje koje je danas karakteristično, gotovo za sve kompanije.
Bez obzira na stalni tržišni pritisak, bolje reći, snažnu konkurenciju i nužnost profitabilnog poslovanja, menadžeri tvrtke Merck nikada nisu zanemarili temeljno korporativno poslanje odnosno misiju. Radi se, prije svega, o dobrobiti ljudi i služenju općim društvenim interesima. Na tim zasadama artikulirao se specifičan sustav organizacijskih vrijednosti tvrtke Merck.
Ta se orijentacija može iščitati u izjavi George W. Mercka, sina osnivača tvrtke i dugogodišnjeg predsjednika korporacije, koji je u govoru održanom 1950. godine na Medical College of Virginia rekao kako je medicina djelatnost za ljude, a ne za profit. Po njegovim riječima, profit samo slijedi i omogućuje provedbu strategije kompanije Merck, koja je fokusiranja na ljudsko zdravlje. Strategija se ostvaruje uz pomoć najboljih i najnovijih svjetskih praksi, pri čemu se ujedno razvijaju nove znanstvene spoznaje. Na taj način kreiraju se vrhunski farmaceutski proizvodi koji podižu kvalitetu života, te liječe oboljele.
Misija tvrtke Merck je kontinuirano snabdijevanje društva superiornim proizvodima koji su rezultat inovativnog, to jest, znanstveno istraživačkog rada. Menadžeri i zaposlenici kompanije svjesni su svoje misije očuvanja i poboljšavanja ljudskih života, a u tim naporima suočavaju se s izazovnim zadaćama. Za njihovo učinkovito rješavanje rukovoditelji stvaraju poticajno radno okruženje. Pored toga, u misiji kompanije Merck naglašava se važnost artikulacije i održavanja transparentnog mehanizma profesionalnog napredovanja zasnovanog na kompetencijama.
Korporativno funkcioniranje odvija se u skladu s visokim etičkim standardima. Kompanija je odgovorna za dobrobit, ne samo svojih potrošača odnosno pacijenata/klijenata, već i vlastitih zaposlenika te njihovih obitelji. Menadžeri tvrtke Merck dužni su održavati korektne odnose s lokalnim zajednicama i državnim administracijama diljem svijeta.
Jedna od proklamiranih vrijednosti u korporativnoj misiji je posvećenost provedbi istraživačke izvrsnosti prigodom razvoja novih lijekova. Pri tome je nužna kontinuirana razmjena znanja, kao i stalno osobno usavršavanje. Suradnja i povjerenje ključne su sastavnice rada projektnih timova. Organizacijska nastojanja usmjerena su i na novčanu zaradu, jer je kapital nužna pretpostavka ostvarenja zacrtanih ciljeva.
Izdvajanja u najsuvremeniju istraživačku opremu omogućuju generiranje novih znanstvenih spoznaja. Neke od njih mogu biti sastavnice novih lijekova. Inovacijski procesi se planski i sustavno potiču, a odvijaju se unutar poduzetničke atmosfera koja tolerira preuzimanje rizika, kao i moguće pogreške odnosno neuspjehe. Navedene procese omogućuju znatna financijska ulaganja u istraživanje i razvoj, koja iznose i do 20 posto prihoda. Ostvareni prihodi iznosili su 2023. godine 60,12 milijarde američkih dolara.
Menadžeri tvrtke Merck već više desetljeća predano i kontinuirano razvijaju dobre odnose s društvenom zajednicom. Tako su, primjerice, još 1957. godine osnovali neprofitnu Merck Company Foundation. Riječ je o fondu koji podupire brojne dobrovoljne i neprofitne djelatnosti koje unapređuju život lokalnih zajednica. Financijska sredstva usmjeravana su i na obrazovne djelatnosti odnosno programe koji afirmiraju zdravi način života. Fond je financirao mrežu za educiranje i prevenciju AIDS-a, koji je u nekim nerazvijenim afričkim zemljama značajan javno zdravstveni problem. U tim aktivnosti Merck Company Foundation uspješno surađuje s Bill & Melinda Gates Foundation, a zapažena je i zajednička akcija s Gates Foundation’s Global Alliance for Vaccination and Immunization.
Dugoročni interes kompanije Merck je suradnja s akademskom zajednicom. Menadžeri tvrtke pripomažu sveučilištima i državnoj administraciji u profiliranju obrazovnih programa za nova zanimanja, koja se traže u sve većoj mjeri. Primjerice, uočljiv je trend ispreplitanja informatike, računalstva, genetike, nanotehnologije, robotike i farmacije, što rezultira pojavom novih stručnih profila kojih nema na tržištu rada. Taj se problem može riješiti suradnjom što je nužnost, jer ta nova zanimanja omogućuju kompaniji Merck i drugim farmaceutskim tvrtkama razvoj i plasiranje pametnih lijekova. Oni su ključna pretpostavka razvoja i primjene koncepta personalizirane medicine.
Korporativna i društvena odgovornost predstavlja bitan element korporativne strategije tvrtke Merck, što se uklapa u trend afirmacije nematerijalnih resursa. To se, u prvom redu, odnosi na intelektualni kapital kao nužne sastavnice održive konkurentnosti u digitalnoj ekonomiji. Pri tome se visoke tehnologije skladnu uklapaju u taj koncept.
Mr.sc. Marinko Kovačić
Comments