TEHNOLOŠKA PREDVIĐANJA – PAMETNA PRAŠINA

Nepredvidljivost

Predviđanja budućega društvenoga i tehnološkoga razvoja vrlo je nezahvalna i izazovna zadaća, pa futurističke projekcije brojnih autora treba uzimati s velikom dozom opreznosti i kritičnosti. Tehnologija se ne razvija samo linearno. Česti su tehnološki kvantni razvojni skokovi ili drugačije govoreći eksponencijalni razvojni iskoraci, koje je gotovo nemoguće predvidjeti.

Kada je Guglielmo Marconi 1897. godine izumio svoj bežični telegraf, nije zamišljao radioemitiranje. Međutim, upravo je on 1901. godine prvi uspio poslati radio signal preko Atlantskoga oceana. Nešto kasnije Heinrich Hertz izrekao je povodom svoga otkrića, glasovitu rečenicu :“Ne vjerujem da će bežični valovi koje sam otkrio imati ikakvu praktičnu primjenu.“ Za istraživače u Bellovim laboratorijima tranzistor je 1947. godine bio učinkovita zamjena za vakuumske cijevi u radijskim prijamnicima, ali nisu razmišljali o njegovoj uporabi u računalima.

Tehnološka difuzija   

Trebalo je proći gotovo 70 godina od Gutenbergova izuma tiskarskoga stroja da bi se pojavile utjecajne i visoko tiražne tiskovine kao što su Lutherova kritika Katoličke crkve i prijevod latinske Biblije na njemački, koje su inicirale protestantsku reformaciju. Takav razvoj događaja, bolje reći, utjecaj tiskarske tehnologije nitko nije mogao predvidjeti.  

Disperzija medija i njegova utjecaja se ubrzala, pa je od prve internetske poruke 1969. godine i eksplozije Arapskoga proljeća 2011. godine, koja je jednim djelom potaknuta društvenim mrežama kao što su Twitter i Facebook, prošlo 40-ak godina. Ni na početku 20. stoljeća nije se mogla predvidjeti upotreba društvenih mreža u društvenim revolucijama.

Mediji i komunikacije su integrirajuća supstanca društvenih sustava, a njihov razvoj ima izravne društvene posljedice. Demokratizacija znanja i olakšavanje pristupa informacijama potiče socijalnu dinamiku. U tim procesima važnu ulogu imaju političke ideologije. Međutim, buduća društvena zbivanja poticat će neke nove tehnologije koje je kao i njihove posljedice gotovo nemoguće predvidjeti. Pri tome je posve izvjesno kako će se tehnološki razvoj ubrzavati, te će se integrirati u sve segmente života i rada.

Nove se tehnologije tijekom prošloga stoljeća prihvaćaju sve brže. To se odnosi i na difuziju medijskih tehnologija koja se može egzaktno mjeriti. Jedno takvo mjerilo razvio je Ray Kurzweil, otac umjetne inteligencije. Po toj metodologiji utvrđuje se vrijeme potrebno da neka tehnologija postane masovni medij, pri čemu je masovni medij onaj koji obuhvaća četvrtinu američke populacije, kao tipičnoga vodećeg tržišta. Po tom kriteriju, telefonu je trebalo 35 godina od uvođenja. Radio i televizija bili su brži. Nakon toga, dolazi do dramatičnoga ubrzanja. Web je nastao 1991. godine i bilo mu je dovoljno samo sedam godina da osvoji četvrtinu američke populacije.

Tehnološka integracija-pametna prašina

Brojne tehnologije i proizvodi, već danas radikalno transformiraju naš način života, a tu spadaju, primjerice, silicij i telekom. Ta se dva elementa sve brže i sve više povezuju. U svijetu se godišnje proizvede više od 15 milijardi mikroprocesora koji se ugrađuju u sve, od računala, vlakova i automobila do aparata za kavu, prometnih znakova i kreditnih kartica. Njihov veliki broj sposoban je misliti odnosno manipulirati informacijama, ali ne i govoriti. Drugačije govoreći, oni obavljaju specifične zadatke, ali ne mogu komunicirati. Međutim, to se ubrzano mijenja, a buduće posljedice teško je pretkazati.  

Svjedoci smo tehnološke revolucije koja se opisuje različitim pojmovima kao što su : internet svih stvari, sveprisutno računanje odnosno big data, ugrađeni internet, senzorne mreže i komunikacija stroj-stroj. Riječ je o tehnološkoj transformaciji koja će za nekoliko desetljeća drastično promijeniti naš svakodnevni život. David Clark, računalni znanstvenik s Massachusetts Institute of Technology (MIT) smatra kako mreža danas obuhvaća jedan trilijun (milijun bilijuna) uređaja. To je drastično više od otprilike 13 milijardi umreženih naprava 2010. godine kako su procijenili stručnjaci Cisca, tvrtke za proizvodnju komunikacijske opreme.

Taj proces omogućuju sveprisutne RFID (radio frequency identification) oznake koje su integrirane, od odjeće do sustava upravljanja prometom u pametnim gradovima. Najjednostavnije RFID oznake koštaju djelić penija, najmanje stanu u udubinu na jagodici prsta, a samo je pitanje vremena kada će se u potpunost umrežiti. Razvojni inženjeri s MIT-a, pioniri senzornog umrežavanja, nazivaju ih pametnom prašinom  jer će kako predviđaju uskoro čipovi biti jednako maleni, jeftini i sveprisutni. Tehnološki okoliš – pametna prašina –  omogućit će prikupljanje, manipulaciju i procesuiranje nesagledivih količina podataka, što će drastično redizajnirati naše spoznajne procese. Ljudska spoznaja poprimit će nezamislive dimenzije, te će utjecati na sam naš bitak.

Tehnologije donose vidljivost, odgovornost i mjerljivost. Za svaku, primjerice, ekonomsku odluku moći će se gotovo trenutno procesuirati desetine tisuća različitih varijabli. To se odnosi na sve aspekte života i rada, pa govorimo o pametnim državama, pametnim gradovima i pametnim kućama. Optimalna racionalizacija postat će stvarnost. Vidljiva je tehnološka revolucija, ali bez obzira na tu činjenicu postoji nepremostivi jaz između našeg razumijevanja svijeta i zbiljskih trendova koji će se dogoditi tijekom budućega vremena.

Napredak se odvija eksponencijalno, o čemu svjedoči činjenica kako je u ovom trenutku – 70-ak godina nakon što su stručnjaci AT&T-a izumili tranzistor kao zamjenu za krhke vakuumske cijevi – informacijska tehnologija evoluirala do toga stupnja da novi izumi donose takve promjene kakve nismo mogli ni zamisliti prije samo nekoliko godina. Općenito govoreći, najnovije moćne tehnologije i novi tipovi podataka koje prije nije bilo moguće prikupiti, pa stoga ni procesuirati, stvaraju pretpostavke za artikulaciju posve novih (nezamislivih)  tržišta.

Realno govoreći, ne možemo predvidjeti na koje će se sve načine podaci i informacije upotrebljavati. Ne možemo zamisliti ni sve nove tehnologije koje će se pojaviti, a niti možemo dokučiti na koje načine će oblikovati svakodnevni život i poslovanje. Pametna prašina jedna je od futurističkih vizija koja ukazuje na dubinu i sveobuhvatnost neizbježnih promjena koje su pred nama, u ne tako dalekoj budućnosti.

Elektrifikacija je isprva provedena isključivo zbog  napajanja žarulje. S vremenom je ta funkcija prerasla u napajanje raznovrsnih uređaja, uključujući osobna računala. Na sličan način će se i senzorne mreže, umjetna inteligencija i ogromne količine podataka (big data) iskoristiti za svrhe koje su izvan spoznajnoga dosega njihovih tvoraca. Ti trendovi, ako ništa drugo, upućuju na to da bismo budućnosti trebali pristupati s velikom dozom poniznosti.