By Internetska i srodne tehnologije se kontinuirano i ubrzano razvijaju stvarajući pretpostavke za brojne inovacije vezane za poslovanje, znanost, kulturu, ekonomiju, svakodnevni život, bolje reći sve društvene segmente. Kumuliranje znanja odnosno generiranje novih spoznaja drastično se ubrzalo zadnjih nekoliko desetljeća.
Ljudsko znanje i internet
Znanstvenici ali i prosječni ljudi oduvijek su bili fascinirani sveukupnim ljudskim znanjem i mogućnošću njegovim ovladavanjem. Takva pozicija posjedovanja cjelokupnog ljudskog znanja omogućavala bi stjecanje gotovo božanskog statusa. Sve do 18. stoljeća uobičajeni standard za zapadne filozofe bilo je poznavanje odnosno informiranost o svim tiskanim filozofskim djelima. Već davno to više nije moguće ostvariti u filozofiji koja je samo jedna od brojnih današnjih znanstvenih disciplina. Pri tome se ubrzala i pojava potpuno novih znanosti poput, primjerice, genetike, biotehnologije, robotike, kibernetike i nanotehnologije.
U tom pogledu internetske tehnologije stvorile su neslućeno velike i nove mogućnosti. Internet ne omogućava ovladavanje čitavim ljudskim znanjem ali osigurava njegovu trenutnu dostupnost. Strelovita dostupnost ne samo znanstvenih spoznaja već i drugih znanja, umijeća i informacija, kod brojnih nestručnih pojedinaca (amatera) stvara privid njihove kompetentnosti što dovodi do brojnih, ponekad i opasnih, zabluda.
Internetska tehnologija demokratizirala je svijet znanja, ali nije ukinula autoritet znanja odnosno kompetentnost. Internetska demokratizacija ne dovodi u pitanje hijerarhiju prisutnu u znanosti koja obuhvaća pojedince-znanstvenike i institucije. Primjerice, Nobelova nagrada i članstvo u znanstvenim akademijama neki su neki su simbola elitnog statusa u znanosti pa i društvu općenito.
Opčinjenost golemim ljudskim znanjem rezultiralo je početkom njegova prikupljanja i sistematiziranja na jedinstven i sveobuhvatan način. Tako su nastale prve enciklopedije ponajprije u Kini u 15. stoljeću, a kasnije, u 18. stoljeću u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Sljedeća izdanja opsežnih nacionalnih enciklopedija postaju, pored ostaloga, element prestiža i segment nacionalnoga identiteta te ih tiskaju gotovo sve države svijeta. Enciklopedije uređuju i stvaraju stručnjaci različitih profila te su postale sinonim za točnost i argumentirano prezentiranje znanja.
Pojava Wikipedije
Wikipedija se pojavila 2001. godine te se ubrzo svrstala među 10 najposjećenijih web stranica. Riječ je o digitalnoj enciklopediji za koju tekstove može pisati bilo tko i iz bilo kojeg djela svijeta, ukoliko je zainteresiran za obradu određene teme. Autorski se angažman na Wikipediji ne plaća što je jedan od segmenata hakerske kulture.
Hakerima su se još od 1960-ih godina počela nazivati članovi jedne grupe pasioniranih programera s američkog MIT-a (Massachusetts Institute of Technology) svjetski poznatog istraživačkog sveučilišta na kojem je do sada radilo 63 nobelovca. Pored ostaloga, hakerska etika nalaže razmjenjivanje stručnoga znanje, pisanje slobodnog softvera te olakšavanje pristupa informacijama.
Sredinom 80-ih godina 20. stoljeća pojam haker počeo se upotrebljavati za računalne kriminalce. Kako ih se ne bi brkalo s piscima virusa i uljezima koji upadaju u informacijske sustave, hakeri su te destruktivne korisnike računala nazvali krekerima (engl. cracker, razbijač, provalnik). Međutim, pojam cracker nije se udomaćio u široj javnosti.
U skladu s hakerskom etikom temeljni principi rada na Wikipediji su sloboda, otvorenost, neutralnost, pravodobnost i zabava. Hakeri zagovaraju dijeljenje kao temeljni princip razvijanja i rasta univerzalnog ljudskog znanja. Osnivač Wikipedije Jimmy Wales od početka zagovara neutralnost u stajalištima prilikom pisanja priloga za tu online enciklopediju. Pokušava se izbjeći ideološki pristup u obradi tema, ali to je gotovo nemoguće ostvariti u društvenim znanostima. Društvena istraživanja, u krajnjoj liniji, određuju ideologije premda se to nastoji opovrgnuti. Stoga, u društvenim znanostima nema apsolutnih i neupitnih istina. S druge strane istraživanja u prirodnim znanostima determinira relativnost.
Već u prvoj godini Wikipedija bilježi snažan rast. U to je vrijeme ova digitalna enciklopedija još uvijek projekt profitabilne tvrtke Bomis.com. Brzi rast Wikipedije u velikoj mjeri je omogućio razvoj Googlea ali i drugih internetskih tražilica kao što su, primjerice, Yahoo!, AltaVista i Excite.
Copyleft
Kao inspiracija za kreiranje Wikipedije poslužio je projekt directory.mozilla.org ili skraćeno DMOZ koji su pokrenuli dva inženjera tvrtke Sun Microsystems. Razvojni inženjeri Sun Microsystemsa dali su golem doprinos razvoju internetske tehnologije. Stručnjaci ove tvrtke skovali su već klasičnu i sada opće poznatu poruku koja glasi : mreža je računalo ; u vrijeme kada golema većina ljudi to nije mogla shvatiti. On i su među prvima uočili važnost mrežnih odnosa i mrežne strukture te su bili pionirski inovatori na području internetske tehnologije. Temeljni cilj projekta bio je dobrovoljni autorski angažman i slobodno korištenje materijala objavljenog na toj web stranici. Većini stručnjaka taj se koncept činio suludim i neizvedivim.
Načelo slobode kao načina djelovanja i korištenja interneta prvi je definirao Richard Stallman, inženjer na MIT-u, u ožujku 1985. godine, u svom glasovitom GNU manifestu. Za njega je dijeljenje srž hakerskog duha odnosno kulture koju je sažeo u poznatom izrazu copyleft (igra riječi kojom se označava suprotnost u odnosu na restriktivan tradicionalni pojam zaštite autorskog vlasništva copyright).
Neposredna (neuspješna) prethodnica Wikipediji bila je Nupedia koja nije uspjela okupiti dovoljan broj suradnika a niti osigurati financijska sredstva za rad te je bila preopterećena brojnim procedurama. Wikipedija.com lansirana je 15. siječnja 2001. godine i već je u prvom mjesecu postojanja prikupila preko 600 članaka. U prvoj godini Wikipedija je imala preko 20.000 tekstova, ali je bila poznata samo tehničkim stručnjacima. Ohrabrujuća tendencija bila je ta što se broj tekstova sljedeće godine udvostručio.
Uspješan softverski projekt koji se temelji na dijeljenju znanja, slobodi i volonterskom angažmanu u razvoju operativnoga sustava Linux pokrenuo je finski haker Linus Torvalds. Linux ima dosta zajedničkih točaka s Wikipedijom te oba projekta predstavljaju obrazac idealnog internetskog i softverskog (hakerskog) djelovanja.
Ignoriraj sva pravila
Pokret kulture slobode („free culture“) samo je nadogradnja volonterskog rada koji ima dulju tradiciju. Volonterska i neprofitna organizacija Crveni križ jedan je od takvih najpoznatijih primjera. Očevidno je kako ljudi nemaju potrebu samo za radom koji donosi novac. Volontiranje na Wikipediji ili Crvenom križu pojedincima donosi osobno moralno zadovoljstvo zbog sudjelovanja u realizaciji općih društvenih interesa. Istodobno taj ih angažman čini sretnim jer uživaju u tome što rade.
Angažman na Wikipediji nije sputan tradicionalnim birokratskim procedurama a niti mjestom realizacije. Ne postoje vremenski rokovi (deadline) unutar kojih se tekst mora napisati i isporučiti. Pri tome je rad autora otvoren i transparentan a oni osjećaju kako pripadaju Wikipedijinom univerzumu.
Wikipedija nema klasičnu hijerarhijsku odnosno piramidalnu strukturu moći. Pojedinci u svom radu nisu izolirani jer su integrirani u jedinstvenu društvenu mrežu pri čemu su opunomoćeni za realizaciju ciljeva koje su sami definirali. Temeljno pravilo je : ignoriraj sva pravila (Ignore All Rules – IAR). To pravilo nema nihilističku i anarhističku poruku već nastoji generirati atmosferu kreativnog kaosa u kojem nastaju brojna inovativna rješenja.
Na samom početku, engleski je bio jedini jezik Wikipedije ali ubrzo nastaje njemačka verzija. Danas je Wikipedija globalni projekt koji se realizira na 250 jezika. Povjerenje je bitan element u njegovoj realizaciji što je karakteristika svih globalno umreženih organizacija i projekata. Ipak, s vremenom su se razvili i djelotvorni mehanizmi eliminacije lažnih ili zlonamjernih informacija koje se sporadično pojavljuju. Wikipedija se afirmirala kao važan integralni dio internetske tvornice znanja.
Comments