By Tržišne reforme u Nigeriji provode se uz brojne izazove i poteškoće, a usmjerene su na poticanje poduzetništva i poboljšavanje društvenog standarda. Projicirani porast ovogodišnjeg bruto domaćeg proizvoda od 3,4 posto nije dovoljan za ostvarenje kvalitetnijeg života većeg djela populacije. Povećanje blagostanja u znatnoj mjeri otežava demografska eksplozija te najmnogoljudnije afričke zemlje. Nigerija je 1995. godine imala 98 milijuna stanovnika, a svega 30 godina kasnije 237,5 milijuna.
Generator razvoja
Slične tendencije u kretanju broja stanovnika mogu se uočiti i u najvećem nigerijskom gradu Lagosu. Tako je 1995. godine u Lagosu živjelo 5,9 milijuna stanovnika, a taj je broj ove godine dosegnuo 17,1 milijun. Prognozira se kako će 2035. godine u tom velegradu biti nastanjeno 24,4 milijun ljudi.
Lagos je, u ne tako davnoj prošlosti, bio samo lokalno prometno čvorište, značajno za uže regionalno područje. Međutim, njegova iznimno povoljna strateška pozicija potakla je transformaciju Lagosa u važno međunarodnu luku na zapadnoj obali Afrike. Početak urbanizacije tog područja vezano je za transatlantsku trgovinu robljem. Britanski kolonijalizam inicirao je radikalne promjene u načinu života lokalne zajednice. Međutim, današnji Lagos nije samo rezultat kolonijalnih procesa, bez obzira što su utjecali na razvoj ovoga grada kroz više desetljeća.
Tijekom 20. stoljeća Lagos je izrastao u najveću i najznačajniju luku na zapadnoj afričkoj obali. Grad je postao ključno ekonomsko i prometno čvorište u kojem se odvija preko 70 posto izvoza Nigerije. U kratkom razdoblju nastao je megalopolis čiji rast u nije pratilo u dovoljnoj mjeri odgovarajuće urbanističko planiranje. Kvaliteta javne infrastrukture nije bila u fokusu vojne uprave, koja je u prošlom stoljeću desetljećima vladala zemljom.
Za gospodarski rast Nigerije vrlo je važna eksploatacija prirodnih resursa odnosno nafte i minerala. Naftni bum omogućio je gospodarski prosperitet te izazvao snažnu migraciju seoskog stanovništva u potrazi za poslom i ekonomskom sigurnošću. Odnedavno su u migracijskoj populaciji sve prisutniji Kinezi koji doseljavaju u Lagos, ponajviše kao zaposlenici kineskih državnih tvrtki koje posluju u naftnoj industriji, telekomunikacijama, elektronici i cementnoj industriji. Kina je sve prisutnija u većem broju afričkih zemalja, a glavni cilj te ekspanzije je stjecanje kontrole u proizvodnji dragocjenih minerala odnosno prirodnih bogatstava. Ujedno Kinezi su brojni u segmentu trgovine i poslovanju malih tvrtki. Radi se o kineskom neokolonijalizmu.
Demokratizacija političkog života i snažnije jačanje poduzetništva, započeto koncem 20. stoljeća, pozitivno se odrazilo na rast ovog velegrada. Artikulirana je urbana strategija razvoja koja je trebala Lagos transformirati u globalni i suvremeni megalopolis. Gradske i državne vlasti odlučile su Lagos pretvoriti u svjetsko ekonomsko i financijsko čvorište koje će nuditi poticajne uvjete rada i poslovanja, te istodobno pružati sigurnost poslovnim ljudima i stanovnicima.
Plan razvoja tog megalopolisa za razdoblje od 2012. do 2025. godine bio je u velikoj mjeri inspiriran urbanim politikama Singaporea i Dubaija, ali i drugih razvijenih svjetskih gradskih središta. Jedan od segmenta sustavne promocije Lagosa bilo je brendiranje kako bi se izgradio prepoznatljiv identitet tog urbanog središta. Postupno su izgrađeni atraktivni javni sadržaji i suvremena poslovna infrastruktura, koji su se skladno nadopunjavali s povoljnom geostrateškom pozicijom. To je uspjelo privući brojne strane investitore koji su odlučili investirati na afričkom kontinentu.
Demografsku eksploziju gradske vlasti u Lagosu nastoje pretvoriti u svoju prednost. Poznato je kako je za ekonomiju na početku 21. stoljeća od presudne važnosti čovjek i znanje. Toga su svjesni ne samo u Lagosu odnosno Nigeriji, već i u čitavoj Africi, pa se stoga posebna pozornost posvećuje razvoju i kvaliteti obrazovne i zdravstvene infrastrukture.
Sastavnice razvoja
Veliki broj stanovnika predstavlja tržište koje je u stanju apsorbirati mnoštvo proizvoda i usluga. Predviđa se da će do 2030. godine u Africi biti 17 gradova s više od pet milijuna stanovnika, te pet gradova s više od 10 milijuna. Pri tome je Lagos već danas najmnogoljudniji megalopolis u Africi, a tu će titulu i zadržati. Projekcije pokazuju kako će u Lagosu 2050. godine živjeti oko 33 milijuna ljudi.
Dok se razvijene zapadne zemlje i Japan suočavaju sa sve većim problemom starenja stanovništva, tog problema u Africi nema. Veliki postotak afričke populacije mlađi je od 25 godina. Ta se demografska specifičnost lako može pretvoriti u komparativnu prednost, a to se u Africi nastoji ostvariti. Milijuni obrazovanih mladih ljudi istiskuje starije radnika i postaju primjerena radna snaga digitalne ekonomije. Mladi poslovni lideri i poduzetnici poznaju i uvažavaju današnje tržišne tendencije, što je nužna pretpostavka za gospodarski prosperitet u suvremenim tržišnim okolnostima.
Gradske vlasti u Lagosu svjesne su tih izazova u kreiranju umrežene ekonomije zasnovane na digitalnim načelima. Pri tome, koriste i pogodnosti migranata kao radne snage koji kontinuirano doseljavaju u taj megalopolis. Konkretno govoreći, svaki dan oko 3.000 migranata dolazi u Lagos u potrazi za poslom i poduzetničkim prilikama. Te i druge silnice generiraju snažnu i brzu urbanizaciju, kombiniranu s industrijalizacijom, ulaganjima u infrastrukturu, širenjem digitalnog i mobilnog pristupa, te inovacijama ponajviše u segmentu energetike i proizvodnje hrane. Stoga je razumljiv gotovo eksponencijalni razvoj Lagosa i šireg okruženja.
Iznimno snažan razvoj rezultirao je dominantnom ulogom Lagosa u nacionalnom gospodarstvu. Taj megalopolis generirao je 2017. godine 30 posto nigerijskog bruto domaćeg proizvoda koji je 2024. godine iznosio 187,8 milijardi američkih dolara. Analitičari predviđaju kako će 2030. godine ekonomija Lagosa nadmašiti ekonomiju Johannesburga. Tako će postati najbogatiji grad afričkog kontinenta. Zanimljivo je spomenuti kako bi u slučaju da je Lagos zasebna država, po bogatstvu bio peti u Africi.
Strane investicije u taj megalopolis imaju dulju tradiciju i odigrale su važnu ulogu u njegovom razvoju. Preko 60 posto industrijskih investicija u Nigeriji realizira se u Lagosu. Dvije glavne luke smještene u gravitacijskom području Lagosa, Apapa i Tim Can Island predstavljaju ključna logistička čvorišta za izvoz i uvoz u zemlju. Trgovinu podupire i potiče razvijeni financijski, to jest, bankarski sektor. Lagos je postao i značajna turistička destinacija i sveučilišni centar u međunarodnim razmjerima. Velegrad obilježava i značajan postotak visoko obrazovanih stanovnika.
Poput ostalih svjetskih metropola za Lagos su karakteristične brojne suprotnosti. Bogati sloj građana živi i radi u skladu s visokim svjetskim standardima. Najsuvremenije opremljeni uredi, luksuzne vile i apartmani, te brojni zabavni sadržaji samo su neka od obilježja odnosno pogodnosti u kojima uživaju bogati poduzetnici i poslovni ljudi. S druge strane, znatan broj građana živi na rubu siromaštva. Prometne gužve i zastoji su svakodnevna pojava, pa nije rijetkost da se bogatiji stanovnici koriste privatnim helikopterima kako bi, što prije, stigli na željeno odredište. Brzi rast onemogućava dostupnost komunalne infrastrukture svim žiteljima.
Urbana transformacija
Bez obzira na poteškoće gradske vlasti fokusirane su na planski razvoj Lagosa i njegovu transformaciju u suvremenu metropolu prepoznatljivu i primamljivu ne samo u afričkim, već i svjetskim razmjerima. Stoga ne iznenađuje što taj megalopolis postaje međunarodni centar visokih tehnologija, kreativnih industrija i tehnoloških startupova. U Nigeriju se ulaže četvrtina svih financijskih investicija u tehnološke startupove u Africi. Većina tih ulaganja realizira se upravo u Lagosu, te je razumljivo kako je na tom području nastala najrazvijenija startup scena u Africi.
Održivi turizam vrlo je važna djelatnost za nigerijsku ekonomiju. Nastoji se očuvati predivna egzotična priroda koja je mamac za turiste iz cijeloga svijeta. Planira se rast turističkog prometa u narednom desetljeću, pri čemu su nigerijske vlasti svjesna potencijalnih opasnosti koje može prouzročiti masovni turizam. Navedenih načela pridržavaju se i gradske vlasti u Lagosu, koje su u znatnoj mjeri usredotočene na elitni turizam.
Grade se luksuzni hoteli, apartmani, veliki trgovački centri, te vrhunske urbane cjeline. U urbanom smislu se po ekskluzivnosti ističe Eko Atlantic. Radi se o svojevrsnom gradu unutar grada nastalom na obalama Lagosa nasipavanjem i stvaranjem umjetnog teritorija i obale. Taj velebni građevinski pothvat dio je nastojanja gradske uprave usmjerenih na stvaranje afričke inačice Dubaija.
Fokusiranost na budućnost
Projekt Eko Antlantic ledan je od konkretnih primjera kako Lagos nije opterećen turbulentnom prošlošću. Taj građevinski i poduzetnički pothvat segment je futurističkih, planskih i razvojnih nastojanja, koje provodi gradska administracija uz pomoć svoje agencije Lagos State Urban Renewal Agency. Pri tome se prakticira model javno privatnog partnerstva, koje je usredotočeno na razvoj i oživljavanje odnosno urbanizaciju priobalnog gradskog područja.
Izgradnja Eko Atlantica inspirirana je sličnim projektom realiziranim u Dubaiju, a projektiran je za život i rad 250.000 ljudi. Namijenjen je visokom i višem srednjem sloju, pa su stambene jedinice iznimno luksuzne. Predviđeni su i premium uredski prostori za sjedišta nigerijskih i stranih korporacija. Taj raskošni projekt grada unutar grada uključuje prestižne trgovine i restorane koji su locirani na aveniji, čije je projektiranje nadahnuto čuvenom pariškom znamenitošću Champs-Elysees.
Eko Atlantic je dio šire razvojne inicijative koja uključuje investiranje više desetaka milijardi američkih dolara u izgradnju poduzetničkih zona, klastera visoko tehnoloških tvrtki i startupova te futurističkih građevina. Nastoje se privući bogati investitori, ali i mladi talentirani stručnjaci koji bi u poticajnom okruženju razvijali napredne tehnologije poput, primjerice, umjetne inteligencije, robotike, nanotehnologije i genetskog inženjeringa. Sličan način urbanog razvoja, kojim se želi prvenstveno osigurati vrhunska nekretninska infrastruktura kako bi se privukli talenti i kapital, prakticiraju i druge afričke zemlje. Tu, prije svega, spadaju Kenija, Gana, Mauricius i Demokratska Republika Kongo.
Tehnologija i kreativne industrije – Nollywood
Vidljivo je kako je Lagos čvorište ispreplitanja poslovnih interesa, ne samo regije, već i zapadne Afrike sa svjetskim investitorima. U tome je iznimno uspješan. Znatan broj menadžera svoj posjet Africi započinje u zračnoj luci Murtala Muhammed International Airport. Ta zračna luka potiče razvoj Lagosa, koji je zadnjih desetljeća dramatičan, pretvarajući ga ubrzano u ekonomsko, financijsko, sveučilišno i kulturno središte Nigerije, te u jedan od najvažnijih urbanih središta čitave Afrike.
Značajni tehnološki kapaciteti locirani su u Lagosu, što ovaj megalopolis svrstava na visoko treće mjesto po tehnološkoj razvijenosti u Africi. U tom smislu razvijeniji su samo Johannesburg i Nairobi. U Nigeriji djeluje oko 90 tehnoloških centara (tech hubs) od čega je preko polovice smješteno u Lagosu. Zbog te koncentracije poduzetnika i kreativaca taj megalopolis spada u sam vrh inovativnosti u Africi – ispred gradova kao što su Kairo i Cape Town.
Očekuje se kako će nedavno utemeljeni Tech Experience Centre pripomoći transformaciju Lagosa u afrički Silicon Valley. Ujedno se taj velegrad iznimno brzo razvija u fintech segmentu, te sve više poprima obrise sličnih svjetskih središta kao što je, na primjer, Dubai. Nekolicina drugih gradova u Africi, kao što je Kigali u Ruandi, ima ambiciju izgradnje financijskih i poslovnih eko sustava koji će im omogućiti zauzimanje značajnoga mjesta na svjetskoj gospodarskoj sceni.
U Lagosu djeluje dinamična kreativna scena koja privlači kreativce iz različitih dijelova svijeta. Kontinuirano se održavaju brojni sajmovi, međunarodne izložbe i festivali. Mnoštvo galerija, muzeja i klubova mjesta su gdje se prezentiraju umjetnički sadržaji lokalnog, regionalnog i međunarodnog karaktera. Razvijena je modna industrija, a hip hop glazbenici privukli su svjetsku pozornost.
U kreativnoj industriji Lagosa značajno mjesto pripada filmskoj industriji koja je važna za državu u cjelini, a u svijetu je poznata kao Nollywood. Riječ je o jednom od najvećih centara filmske produkcije u svijetu, po broju snimljenih filmova. Snima se prosječno 50-ak filmova tjedno, što je više nego u Hollywoodu. Filmaši su, nakon poljoprivrednika, najveći poslodavci u Nigeriji. Filmska umjetnost se vješto koristi za brendiranje Nigerije i Lagosa kao prosperitetnih područja za život i rad, te promociju ostalih nacionalnih znamenitosti. Brojni poduzetnici u Lagosu skloni su financijski podupirati filmsku djelatnost, jer su svjesni brojnih prednosti koje pruža ta kreativna industrija.
Mr.sc. Marinko Kovačić
Comments