By Svjedočimo otvorenom političkom nadmetanju za tehnološki primat u svjetskom gospodarstvu između Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Neprijeporno je kako napredne tehnologije, ponajprije, umjetna inteligencija, duboka analitika, robotika, novi materijali, kvantno računarstvo, svemirska tehnologija, senzorska tehnologija i biotehnologija predstavljaju ključne alate u zadobivanju gospodarske, vojne i političke prevlasti u svijetu.
Kineski izazov
Kineskoj gospodarskoj ekspanziji znatno je pripomogao koncept globalizacije koji je poticao izmještanje industrijske proizvodnje zapadnih zemalja na Daleki istok, prije svega, Kinu. Stvoreni su dugački dobavni lanci o kojima su postali ovisni ne samo krajnji zapadni kupci, već i brojne kompanije. Kina se prometnula u svjetsku tvornicu, pri čemu jeftina radna snaga nije bio jedini razlog poticanja kineske industrijalizacije. Naime, radilo se o zapadnom konceptu omalovažavanje industrijske, to jest, materijalne proizvodnje i realnog sektora u cjelini. To je kompleksni fenomen koji uključuje kulturološku komponentu, prije svega, sustav vrijednosti postmoderne.
Digitalna tehnologija jedan je od uzroka marginalizacije materijalne proizvodnje. Digitalizacija sustavno zamagljuje granice između realnog i virtualnog. Virtualne organizacije i apstraktno mišljenje smatraju se najvažnijim alatima generiranja dodane vrijednosti. Omalovažavaju se materijalni resursi prvenstveno teritorij. Čak što više, postaje popularno negirati odnosno relativizirati pojedine prirodne zakonitosti.
Zapadni političari i menadžeri bili su samodopadni, prepotentni, a događaji u prvim desetljećima 21. stoljeća pokazali su i njihovu popriličnu naivnost. Nasuprot tome, kineski političari i gospodarstvenici učinkovito su koristili zapadne investicije za ubrzanu industrijalizaciju, pri čemu su realni sektor skladno nadopunjavali digitalizacijom i značajnim ulaganjima u visoke tehnologije.
Pri tome su bili svjesni važnosti teritorija, geopolitike i komparativnih prednosti. Stoga su se kapilarno integrirali u brojne države, pri čemu su stekli kontrolu nad većim brojem važnih geostrateških lokacija za svjetsko gospodarstvo. Zadnjih 15-ak godina Komunistička partija Kine posebni naglasak stavlja na zauzimanje vodećih pozicija u svim segmentima naprednih tehnologija. Ipak, pri tome najveći značaj pridaje svjetskom liderstvu u umjetnoj inteligenciji.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump prvi je među vodećim svjetskim političarima ukazao na izazove koje sa sobom donosi taj kineski razvojni model. On je na neki način službeno označio početak hladnog tehnološkog rata Sjedinjenih Država i Kine koji je u tijeku. Trump na agresivan način nastoji zadržati poziciju Sjedinjenih Američkih Država kao dominantne svjetske supersile U tom kontekstu treba promatrati nastanak MAGA (Make America Great Again) pokreta.
Ratoborno ponašanje američkog predsjednika ukazalo je na važnost pomalo zaboravljenih geografskih (mikro) lokacija za svjetsko gospodarstvo, kao što su, primjerice, Panamski kanal, Grenland i Hormuški tjesnac. Nekoliko svjetskih kriza, poput rata Ukrajine i Rusije i pandemije COVID-a, ponovno je afirmiralo geopolitičke analize, te ukazalo na nužnost radikalnog redizajniranja koncepta industrijskog razvoja Europske unije, ali i ostalih industrijski razvijenih zemalja parlamentarne demokracije.
Kineski razvojni put
Prije samo nešto više od deset godina Kina nije imala globalno afirmiranu tehnološku kompaniju. Kineski komunistički vođa Xi Jinping svojevremeno je domaćim poduzetnicima naložio pokretanje promotivnih akcija usmjerenih na promjenu te situacije. Nakon toga, uslijedio je marketinški proces globalne afirmacije kineskih tehnoloških korporacija.
Već neko vrijeme kineski tehnološki gorostasi Baidu, Alibaba i Tencent (BAT) postali su svjetski korporativni brendovi koji su ravnopravni američkim tehnološkim ikonama Facebooku, Amazonu, Netflixu i Googleu (FANG). Spomenute kineske tehnološke korporacije dominantne su u određenim područjima u svojoj zemlji. Baiidu ima vlastitu tražilicu s preko milijardu korisnika, Alibaba je vodeći na području elektroničke trgovine, a Tencent je lider u segmentu digitalnih igara i društvenog umrežavanja.
Pored ovih tehnoloških divova globalno se afirmiralo još nekoliko kineskih brendova odnosno poduzetničkih pothvata kao što su, na primjer, Tik Tok, društvena mreža odnosno video platforma, Didi, tehnološka tvrtka koja nudi usluge mobilnosti, a najpoznatija je po svojoj platformi za dijeljenje prijevoza i Xiaomi proizvođač pametnih telefona.
Kineska gospodarska ekspanzija je brza u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu. Suštinska transformacija kineske ekonomije odvijala se u sljedeće tri razvojne faze : kinesko kopiranje stranih proizvoda ; inovirano odnosno izumljeno u Kini i treća faza koja je u tijeku označava kopiranje kineskih inovativnih proizvoda i usluga od strane inozemne konkurencije. Vidljiv je radikalni obrat u kineskom industrijskom modelu, pri čemu je globalna usmjerenost konstantna.
Nadmetanje talenata
Kineski tehnološki izazov odnosno nadmetanje sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali i Europskom unijom i ostalim razvijenim zemljama provodi se uz pomoć brojnih talentiranih pojedinaca. Kineski komunistički vođa Xi Jinping eksplicitno naglašava važnost tehničkih znanja i umjetne inteligencije u borbi za vodeću poziciju u svjetskom poretku. Stoga Kina već dulje vrijeme nije zemlja jeftine radne snage kako je mnogi još uvijek doživljavaju. Tehničke kompetencije postale su ključni generator nove dodane vrijednosti i moćno oružje u tehnološkom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Tehnološki razvoj u Kini predvode poduzetnici koji su se školovali na elitnim američkim sveučilištima kao što su Stanford, Harvard, Princeton i Yale. Veliki doprinos tom progresu daju doktori tehničkih znanosti i razvojni inženjeri s diplomama stečenim na vrhunskim STEM sveučilištima (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) kao što su MIT, Caltech, UC Berkeley i Carnegie Mellon. Tome svakako valja pridodati kineske poduzetnike, inženjere i znanstvenike koji su pohađali vrhunska kineska sveučilišta, koja uživaju visoku međunarodnu reputaciju.
Stvoreni su poduzetnički i inovativni klasteri u Pekingu, Šangaju, Shenzenu i Hangzhou koji su po stupnju inventivnosti, brzini i uspješnosti komercijalizacije izuma ravnopravni američkim klasterima smještenim u Silicon Valleyu, Silicon Beachu i Silicon Alleyu. Po prvi puta kineski tehnološki poduzetnici s određenim digitalnim proizvodima i uslugama prednjače u odnosu na američku, to jest. svjetsku konkurenciju.
U te proizvode i usluge spadaju, primjerice, Tencentovu aplikaciju WeChat koja obuhvaća mobilno plaćanje, razmjenu poruka, te nove medijske tehnologije, a koja ima preko milijardu aktivnih korisnika ; dronovi najbolji u svojoj klasi, koje proizvodi kineska tvrtka DJI, te Alibabin koncept Nove trgovine (New Retail) koji obuhvaća digitalne tehnologije i robotiku s kojim je nadmašio američke konkurente Amazon i Walmart.
Državne potpore
U hladnoratovskom tehnološkom nadmetanju kineski model razvoja u značajnoj mjeri je oslonjen na državni odnosno partijski intervencionizam. Takav razvojni model može generirati nerealne ciljeve, ali je djelotvoran u pogledu prikupljanja financijskih sredstava potrebnih za istraživanje i razvoj. Ujedno kineska država brojnim mjerama može poticati suradnju akademske zajednice i korporacija. Pri tome se provodi državni nadzor koji može negativno utjecati na preuzimanje rizika, koji je sastavni dio kreativnog i istraživačkog procesa.
Državni sektor, to jest, javna administracija u prošlosti se pokazala djelotvornom u istraživačkom i razvojnom procesu unutar segmenta naprednih tehnologija. To se, prije svega, odnosi na državni aparat Sjedinjenih Američkih Država. Često se taj doprinos zaboravlja i tehnološki progres pripisuje isključivo poduzetnicima, to jest, inovatorima iz Silicijske doline. Javna administracija pokazala se učinkovitom u potpori brojnih projekata koji su iznjedrili iznimne tehnološke inovacije.
Internet je nastao u kasnim šezdesetim godinama dvadesetog stoljeća u okviru Agencije za napredne znanstvene projekte (DARPA) američkog Ministarstva obrane, a razvoj većeg dijela tehnologije koja naše telefone čini pametnim (mikroprocesori, zasloni osjetljivi na dodir, baterije od litija, glasovna aktivacija) također su financirale vlade.
Tehnologiju globalnog praćenje položaja (GPS) kojom se koriste aplikacije poput Google Mapsa izvorno je razvilo američko Ministarstvo obrane u sedamdesetim godinama dvadesetog stoljeća u svrhu praćenja i koordiniranja vojnih jedinica. Isto tako revolucionarna virtualna asistentica Siri rezultat je vladinog istraživanja. U njemu je surađivalo 20 sveučilišta koji su razvili tehnologiju, koju je kasnije kupila tvrtka Apple. Bilo je to 2010. godine.
Američka Vlada bila je glavni financijer Projekta humanog genoma, vrijednog 2,7 milijardi američkih dolara koji je 2003. godine omogućio kreiranje prve genetičke mape u povijesti. Nadalje, treba podsjetiti kako je 95 posto financijskih sredstava za istraživanje cjepiva za koronu koje je razvila AstraZeneca došlo iz javnog proračuna.
Globalnu tehnološku dominaciju u narednom razdoblju ostvarit će zemlja koja će učinkovito umrežiti individualnu poduzetničku energiju i kreativnost s odgovarajućim financijskim institucijama. Pri tome su nužne državne mjere usmjerene na jačanje fundamentalnih istraživanja. Ujedno je neophodno razvijati startupovsku kulturu, javno-privatna partnerstva, te inovativne klastere. Za ostvarenje tih procesa potrebna je kompetentna radna snaga, to jest eksperti obrazovani na vrhunskim sveučilištima. Oživotvorenje tih procesa iziskuje vizionarstvo političkih i poslovnih vođa. U hladnoratovskom tehnološkom nadmetanju u ovom stoljeću pored Sjedinjenih Američkih Država i Kine sudjelovat će Europska unija, Indija i Japan.
Mr.sc. Marinko Kovačić
Comments