Prognoziranje: Delfi-metoda

Velimir Srića u knjizi „Kako postati pun ideja“ opisuje Delfi-metodu kao jedan od alata uz pomoću kojih menadžeri mogu doći do iznimno vrijednih poslovnih ideja. Delfi-metoda svoje ime zahvaljuje glasovitom svetištu starih Grka u kojem je proročica Pitija opijena parama iz utrobe Zemlje, smišljala dvosmislena proročanstva.

Ta se metoda često koristi kao pomagalo za predviđanje budućeg razvoja tehnologije koja iziskuje visoki stupanj kreativnosti. Zbog strelovitog tehnološkog razvoja futurolozi postaju sve značajniji i traženiji prilikom formuliranja dugoročnih strategija djelovanja korporacija, posebno u segmentu visokih tehnologija.

Delfi-metoda temelji se na statističkoj obradi prikupljenih mišljenja dobivenih od eksperata za određena područja i spada u djelotvorne tehnike poticanja kreativnosti. Delfi-metoda provodi se kroz sljedeće faze :   

1. identifikacija problema ;
2. izbor skupine eksperata koja će rješavati problem ;
3. određivanje kontrolnog tima čija je zadaća upravljati komunikacijom između eksperata ;
4. skupina eksperata predlaže inicijalne ideje o problemu ;
5. kontrolni tim na temelju toga priprema upitnik s ključnim aspektima problema i dostavlja ga ekspertima na popunjavanje ;
6. eksperti popunjavaju upitnik i vraćaju ga kontrolnom timu ;
7. kontrolni tim obrađuje prijedloge, odgovore i sugestije. Kvantitativne procjene prikazuju se kao statističke distribucije. Kvalitativni prijedlozi se sažimaju i predočuju kao široka lepeza stavova, ne ispuštajući pritom niti jedno individualno mišljenje ;
8. obrada podataka prvog kruga ponovno se dostavlja ekspertima u obliku novih upitnika ;
9. od eksperata se očekuje da se opredjeljuju o stavovima drugih i iskoriste ih kao „okidače“ za svoje nove prijedloge. Posebno se traži da oni eksperti čiji stavovi bitno odstupaju od prosjeka daju dodatna obrazloženja ;
10. proces se nastavlja (faze 7-9) sve dok se ne dobiju željena (konačna) predviđanja odnosno dovoljan broj originalnih, inovativnih i primjenjivih rješenja.

Točne prognoze omogućuju formuliranje djelotvornih scenarija budućeg djelovanja. Poželjno je imati rezervne scenarije odnosno planove  poslovanje koji se aktiviraju u skladu s novim tržišnim okolnostima. Osobito je bitno prepoznati nove izazove i prijetnje te im se prilagoditi što iziskuje fleksibilnost, kompetentnost, kreativnost i dinamičnost.