By Suvremene komunikacijske odnosno ekonomske procese karakteriziraju brzina i umreženost, to jest, digitalizirana povezanost. Sveopću digitalizaciju omogućavaju napredne tehnologije i misleći uređaji. Ujedno su podaci, informacije i ostali nematerijalni resursi postali odlučujući u ekonomskim zbivanjima, a društvene mreže dominantan fenomen. Tehnološki otisak na društvene sustave iznimno je snažan, te potiče artikulaciju specifičnih međuljudskih i poslovnih odnosa, koji su bili nezamislivi prije samo nekoliko desetljeća.
Mreže
Mreže su oduvijek krasile društvene zajednice. Tehnološki posredovane mreže afirmiraju se paralelno s razvojem informatičke i komunikacijske tehnologije. Tehnološki napredak artikulirao je globalne mreže unutar kojih članovi mogu planetarno komunicirati u realnom vremenu. Te nove značajke mreže iznimno su korisne poslovnim organizacijama, čije su aktivnosti disperzirane diljem svijeta. Naš svijet kontinuirano postaje sve gušća mreža premda mnogi nisu svjesni tog fenomena.
Konkretno govoreći, svaka tvrtka povezana je sa stotinama dobavljača i klijenata. Pojedine kompanije umrežene su s milijunima različitih subjekata, a veze među njima omogućavaju prijenos podataka i informacija, te suradnju radnih skupina. Unutar mreže su mrežni čvorovi koji su izravno i neizravno povezani. Čvorovi su različitih veličina i važnosti, što ovisi broju veza koje privlače.
Općenito govoreći, mreže kojima pripadamo i koje su oko nas, nisu nalik paučini. Riječ je o vrlo gustim mrežama sustavno i sveobuhvatno povezanim. Unutar njih možemo stići do svakog čvora. Ako čvorovi imaju u prosjeku manje od jedne veze, mreža se raspada na manje grupe koje ne komuniciraju među sobom. Riječ je o marginalnim grupama. Pri tome se društvene mreže mogu regenerirati.
Čvorovi se razlikuju po važnosti. U hijerarhijskoj (vertikalnoj), to jest, piramidalnoj organizaciji postoji samo jedna čelna i najvažnija strukturalna pozicija. Nasuprot tome, mreže su satkane od niza važnih i manje važnih čvorova, a struktura se može opisati kao horizontalna. Važnost čvorova ovisi o broju veza koje gravitiraju prema njima i odlučujući su za status mreže, kao funkcionalnog entiteta u društvenom prostoru.
Primjerice, umrežene poslovne organizacije imaju veći broj centara odlučivanja, to jest, važnih čvorova. Interesantno je napomenuti kako se društvene mreže međusobno preklapaju stvarajući iznimno kompleksne sustave. U konačnici, nastaje divovska mreža koju nazivamo društvo.
Širenje mreža i njihove isprepletenosti potiču računalne tehnologije. Taj tehno – socijalni proces odvijao se u početku uz pomoć računala i bio je relativno ograničenog dosega. Računalni stručnjaci prepoznali su golem potencijal umreženih računala u pogledu razmjene znanja i timske suradnje. O dostupnosti znanja svim ljudima na planetu razmišljao je i Tim Berners-Lee 1980. godine, dok je kao programer radio u Europskoj organizaciji za nuklearna istraživanja, poznatoj po svom francuskom akronimu CERN, u Ženevi.
Tu zamisao odlučio je realizirati u stvarnosti. Napisao je program koji omogućuje razmjenu informacija između računala uz pomoć poveznica. Izumom poveznica Berners-Lee učinio je revolucioni pomak u informatičkoj (računalnoj) komunikaciji. U manje od deset godina poveznice su omogućile nastanak World Wide Weba, jedne od najvećih mreža koje je čovječanstvo ikad izgradilo.
World Wide Web je virtualna mreža čiji su čvorovi web stranice na kojima se mogu nalaziti raznovrsni sadržaji kao što su : vijesti, reklamne poruke, fotografije, filmovi, recepti, zemljopisne karte, biografije, crteži, notni zapisi ili knjige. Moć Weba je u poveznicama ili linkovima, uniformiranim lokatorima resursa (URL-ovima), koji nam omogućuju prelazak sa stranice na stranicu. Oni nam omogućuju razgledavanje i pronalaženje informacija koje nas zanimaju. Web tehnologija i srodni postupci su procesi posredovanja, koji su snažno utjecali na organizacijsku arhitekturu zadnjih nekoliko desetljeća0
Organizacijska arhitektura
Tekuća traka kao dominantan tehnološki proces masovne industrije iznjedrila je vertikalno strukturiranu i naredbodavnu poslovnu organizaciju s precizno razrađenom podjelom posla, te minimalnom komunikacijom. Pri tome je komunikacija bila ograničena, kako unutar same organizacije, tako i s njenim okruženjem. Pojedini strukturalni segmenti bili su lako zamjenjivi, pri čemu je vladao mehanički obrazac promišljanja. Stoga je poslovna organizacija bila zatvoreni sustav unutar kojeg nije bilo nepoznanica.
Tehnologija se s vremenom drastično promijenila, što se odrazilo na organizacijsku arhitekturu, te način razmišljanja menadžera i zaposlenika. Internetske tehnologije postaju dominantne afirmirajući nove organizacijske forme i načine rada. Internet promovira mrežu kao temeljno strukturalno načelo, a ujedno i nove oblike rada, te poslovnih modela. Ključni procesi u novonastaloj situaciji su prikupljanje, procesuiranje i pohrana podatak i informacija. Mreže omogućuju višesmjerne komunikacije i učinkovit timski rad potpomognut disperzijom moći odnosno autonomijom djelovanja.
Mrežna struktura i otvoreni komunikacijski kanali stvorili su pretpostavke za brisanje granica poslovne organizacije i tržišta, to jest, tržišnog okruženja. Pionir i predvodnik novog modela poslovanja 1980-ih godina bio je talijanski Benetton. Rukovoditelji Benettona izgradili su mrežni model u segmentu proizvodnje odjeće, koji je omogućio šestomjesečni ciklus dizajn – proizvodnja – distribucija, što je u tadašnje vrijeme bilo revolucionarno vremensko skraćenje u toj industrijskoj grani.
Međutim, konkurencija nije mirovala, pa je američki Gap uspio taj ciklus svesti na dva mjeseca i preoteti tržišno liderstvo Benettonu. Daljnja poboljšanja provela je španjolska kompanija Zara, koja se na modnom tržištu pojavljuje kasnih 1990-ih godina praktično niotkuda, te se upustila u nadmetanje s Gapom. Čelni ljudi Zare bili su svjesni potencijala interneta koje su pretočili u poslovnu strategiju.
Stručnjaci Zare uspjeli su proizvodni ciklus svesti na dva tjedna i to je bila pobjednička orijentacija. Do konca 2000. godine Zara je imala stotine trgovina u 34 zemlje i nekoliko trgovina u modnim prijestolnicama kao što su Pariz, London i New York. U Zari su se skladno nadopunjavali tehnički eksperti, prvenstveno informatičari, i kreativni pojedinci odnosno modni dizajneri, te kompetentni menadžeri. U kratkom vremenu izgrađen je prepoznatljivi globalni brend dobrim djelom zahvaljujući internetskim tehnologijama, to jest, umrežavanju potrošača i kreativaca angažiranih u Zari.
Vidljiva je važnost brzine u poslovanju, koja je karakteristika novog poslovnog modela zasnovanog na internetskim tehnologijama. Brzo djelovanje iziskuje djelotvorno provođenje manjih i većih promjena. Takva poslovna praksa može se provoditi u fleksibilnim i umreženim organizacijama s policentričnim odnosno disperziranim sustavom odlučivanja. Ta organizacijska arhitektura uključuje i autonomne projektne timove.
Valja spomenuti kako novi poslovni model i nova organizacijska arhitektura nastaju istovremeno s kognitivnim funkcionalnostima poslovnih organizacija. Podaci i informacije postaju bitni resursi za kreiranje novih proizvoda i usluga, kao i za kontinuiranu prilagodbu. Spomenuli smo kako je svojedobno presporo strukturalno transformiranje u Benettonu i Gapu rezultiralo gubitkom njihovih liderskih tržišnih pozicija.
Naglašavam kako instaliranje informatičke odnosno računalne opreme u tradicionalne poslovne organizacije nije dovoljno za realizaciju održive konkurentnosti u digitalnoj ekonomiji. Nužne su strukturalne prilagodbe i promjena mentalnog sklopa rukovodstva i zaposlenika. Naime, tradicionalne kompanije nisu dizajnirane za provođenje stalnih preinaka. One su učinkovite u stabilnom okruženju i predvidivim budućim tržišnim događanjima. Stoga, u pravilu, funkcioniraju pomoću propisanih procedura, koje se odvija unutar fiksnih organizacijskih struktura u što se uklapa i birokratsko promišljanje. Transformacija uključuje instaliranje napredne tehnologije, te holistički i poduzetnički način razmišljanja.
Digitalizirano tržišno okruženje podrazumijeva praćenje brzih tržišnih, to jest, tehnoloških promjena Stoga je potrebno tehnološko znanje i inženjerski pristup vođenju poslova. Mislim kako opada važnost marketinga, koji nije u mogućnosti prepoznati buduće značajne, a pogotovo ne radikalne tehnološke inovacije koje će uslijediti. Marketing se transformira i svoje analize počinje temeljiti na što većoj količini podataka i dubokoj analitici.
Tehno poduzetnici se oslanjaju na inženjerska umijeća, ali i primijenjenu znanost. Tako suvremene tehno startupove, koji su nova strukturalna forma, vode serijski inovatori koji često svoj poduzetnički pothvat temelje na najnovijim znanstvenim postignućima. Ujedno za uspješno vođenje velikih i uspješnih tehnoloških kompanija potrebna je inženjersko-tehnološka vizija.
Ogromne baze podataka i korporativne platforme postale su značajni integralni segmenti kognitivnih kompanija, koje kontinuirano generiraju raznorodne aplikacije. Upravo su aplikacije bitna poveznica s potrošačima koji su aktivno uključeni u proces poboljšavanja postojećih proizvoda i usluga, te kreiranje novih.
U tom kontekstu nužno je istaknuti kako su se pametni telefoni nametnuli kao ključne tehnološke naprave, potiskujući osobna računala koja su dominirala do kraja 1990-ih godina. Pametni telefoni omogućavaju povezivanje, u realnom vremenu, korporativnih platformi s krajnjim korisnicima, to jest, potrošačima. Bez iPhonea ne bi bilo, primjerice, Ubera.
Drugim riječima, artikuliraju se gusto tkane mreže poslovnih odnosa i baza podataka, koje uspostavljaju realne mogućnosti aktivnog sudjelovanja potrošača, to jest, kupaca u kreiranju novih usluga i proizvoda, a u konačnici poslovne politike. Umrežavanjem nastaju korporativne platforme čije djelotvorno funkcioniranje iziskuje korištenje najnaprednijih tehnologije, prije svega, umjetne inteligencije.
Mr.sc. Marinko Kovačić
Comments