By Mreže su nedvojbeno dominantna organizacijska arhitektura u digitalnoj ekonomiji. Mrežna organizacijska arhitektura komplementarna je s internetskim tehnologijama. Njihova integracija podržana je brojnim naprednim tehnologijama, što stvara pretpostavke za artikulaciju različitih i brojnih poslovnih modela. Istodobno te procese prati afirmacija podataka i informacija kao bitnih poslovnih resursa. U takvim okolnostima nastaju platforme, koje digitalni poduzetnici vješto koriste za kreiranje različitih poslova i strategija.
Platforme
Platforma je tehnička okosnica za realizaciju brojnih poduzetničkih ideja. Riječ je o tehnološkom poduzetništvu koje se kapilarno integriralo u svakodnevni život i poslovne odnose, to jest, procese. Uz pomoć platformi stvaraju se proizvodi, usluge, tvrtke i društvene mreže. Jedna od specifičnosti tih procesa je generiranje golemih količina podataka, koji se uz pomoć naprednih računalnih tehnologija mogu učinkovito, prikupljati, pohranjivati, procesuirati i distribuirati.
Pretraživanje i pronalaženje određenog podatka i informacije, već se u ranoj fazi razvoja interneta pokazao kao bitan problem. Ponuđeno je više tehnoloških rješenja među kojima su najpoznatiji AltaVista i Yahoo! Taj problem kao poduzetničku priliku uočili su Larry Page i Sergej Brin, dok su bili na doktorskom studiju na Sveučilištu Stanford. Osmisli su algoritam za pretraživanje internetskog sadržaja, koji su nazvali PageRank. To algoritamsko rješenje poslužilo je kao temelj za razvoj tražilice Google.
Larry Page i Sergej Brin osnovali su tvrtku Google 1998. godine u Menlo Parku u Kaliforniji. Danas je sjedište Googlea u obližnjem Mountain Viewu. Kompanija se specijalizirala za mrežne usluge i proizvode. Postala je globalno poznata po učinkovitom pretraživanju, što je omogućilo profitabilno mrežno oglašavanje. Već oko 20-ak godina Google kreira i prati globalne tehnološke trendove Tako je danas, primjerice, jedan od vodećih pružatelja usluga u segmentu računalstva u oblaku. Radi se o jednoj od najsloženijih i najvrjednijih platformi na svijetu.
Počeci
Page i Brin kreirali su algoritam za pretraživanje, ali nisu imali poslovni plan ili ideju kako zarađivati uz pomoć svoga softverskog rješenja. Ipak su privremeno prekinuli doktorski studij i osnovali kompaniju Google Inc. Pri tome su bili silno uzbuđeni što će pomoći ljudima u što bržem pronalaženju željenih odnosno potrebnih informacija na mreži. To im je bila glavna motivacija. Jednom prigodom Page je izjavio :“Pokrenuli smo kompaniju jer smo bili nezadovoljni postojećom tehnologijom pretraživanja.“ Dakle, novac odnosno profit nije bio ključni motivator.
Njihova tražilica brzo je postala popularna među studentima Sveučilišta Stanford, kao i među njihovim prijateljima i poznanicima, te je gotovo na samom početku obrađivala oko 100.000 upita dnevno. Rast se ostvarivao isključivo usmenom predajom, elektronskom poštom, te instant porukama.
U siječnju 1999. godine Page i Brin održali su govor skupini od 40 studenata i drugih zainteresiranih na Stanfordu. Posebno im je bilo važno ostati u kontaktu sa svojim profesorima. U veljači te godine poslali su brošuru svojim korisnicima i prijateljima u kojoj su objašnjavali smisao svojih poteza.
U brošuri se navodi :“Google istraživački projekt postao je Google.com. Želimo na svijet donijeti poboljšanu kvalitetu i znatno unaprijeđeno pretraživanje, a čini se da je za realizaciju toga cilja kompanija najbolji put“, napisali su osnivači Googlea. „Zaposlili smo više osoblja i postavili više servera kako bismo pojačali sustav … Ubrzano zapošljavamo nadarene osobe koje će na mrežu dovesti posljednju i najbolju tehnologiju.“ Već na samim počecima razvoja kompanije Page i Brin eksplicitno navode važnost talenata odnosno kompetentne radne snage.
Sastavnice organizacijske kulture
Oni su ponudili deset razloga za zaposlenje u Googleu, uključujući, na primjer, naprednu tehnologiju, dioničarske opcije, besplatnu hranu i piće, te tvrdnju kako će milijuni ljudi koristiti i cijeniti vaš softver odnosno vaš radni doprinos. Tržišni analitičari uočili su plansko regrutiranje vrhunskih tehnoloških eksperata. Zbog toga ne iznenađuje što je Google, premda je još bio u beta odnosno testnoj fazi, uvršten za 1998. godinu u popis 100 najboljih tražilica na mreži u PC Magazinu.
U Googleu je dozvoljeno svim zaposlenicima da jedan dan u tjednu utroše na aktivnosti koje ne spadaju u opis njihova posla. Pri tome su potpuno autonomni u odabiru sadržaja kojim će se baviti taj dan. Menadžeri su uočili kako ova sloboda pozitivno utječe na iskazivanje kreativnosti, koja bi ostala neiskorištena u standardnim radnim uvjetima.
U menadžerskoj teoriji taj radni obrazac poznat je kao princip 20 posto. Počeo se primjenjivati 1980-ih godina u inovativnom korporacijama koje su zacrtala strategiju kako se najmanje 25 posto godišnjih prihoda mora ostvariti od novih proizvoda. Pri tom se novim proizvodima smatraju oni, koji na tržištu nisu dulje od četiri godine. Jedan od pionira takve menadžerske prakse bila je korporacija 3M. U visokim tehnologijama inovativnost tehnoloških eksperata i kontinuirani razvoj novih proizvoda i usluga predstavljaju standardne procese.
Page i Brin redovno su nazočni na neformalnim tjednim okupljanjima djelatnika, poznatim kao TGIF (Thanks Goodness It’s Friday – Hvala Bogu, petak je). Na njima im zaposlenici, u opuštenoj atmosferi, mogu postavljati pitanja bez ikakvih ograničenja.
U sjedištu Googlea odnosno u Googleplexu odvijaju se brojni i raznovrsni obrazovni programi koji su namijenjeni ne samo naprednim polaznicima, već i početnicima. Sadržaji dodatnog obrazovanja kreću se u rasponu od učenja novih programskih jezika do meditacija i jačanja emocionalne inteligencije.
Relaksirajući sadržaji
Unutar Googleplexa zaposlenicima je na raspolaganju tridesetak tematskih ugostiteljskih objekata u kojima je sve besplatno, a hrana je organska. Brojne namirnice uzgajaju se ekološki na poljoprivrednim gospodarstvima udaljenim do 200-ak kilometara od Googleova kampusa.
Perad koja se priprema i poslužuje uzgojena je na prirodan način na obližnjim malim farmama kao što su, primjerice, Alba Organics u Watsonvilleu, Ecopia Farms u Campbellu i Knoll Farm u Petalumi. Plodovi mora su lokalni, i svježi, a ribari su podržani financijskim sredstvima, koja im stoje na raspolaganju u okviru Google Green Seafood Programa.
Zaposlenici Googlea mogu uzgajati voće i povrće, te ostale biljke unutar kampusa. Oni mogu kreirati vlastiti režim unosa kalorija odnosno prehrane, kojeg se mogu pridržavati bez poteškoća u kompaniji. U Googleplex redovito dolaze lokalni glavni kuhari, koji zaposlenicima demonstriraju kulinarske tehnike i prezentiraju atraktivne recepte. U sklopu Google Food Programa u svakom se kvartalu održava pet glavnih događanja, koji uključuju roštiljade i dane posvećene gastronomiji pojedinih regija i zemalja.
Menadžeri u Googleu razradili su plan zdravstvene zaštite koji uključuje usluge, na primjer, dežurnih liječnika u kompaniji, fizikalnih terapeuta i neograničene dane opravdanih bolovanja. Tretmani masaže su sastavni dio zdravstvene kulture u Googleu. Zaposlenicima su na raspolaganju funkcionalno opremljene sobe za masažu u kojima tretmane pružaju certificirani terapeuti. Usluge su besplatne na rođendan djelatnika, te u slučajevima kada su menadžeri i njihovi suradnici angažirani na realizaciji iznimno zahtjevnih radnih zadaća. Ukoliko nakon masaže zaposlenik želi odspavati na raspolaganju su mu specijalno dizajnirani prostori odnosno kapsule za spavanje (nap pods) koje omogućavaju maksimalnu relaksaciju odnosno zdrav san. Nadalje, zdravlje zaposlenika održava gimnastikom, plivanjem, trčanjem, a na raspolaganju su im sportske klinike.
U tom kontekstu treba istaknuti kako je u ljeti 2011. godine Google otvorio Garfield Sports Complex koji se sastoji od nogometnog terena, košarkaškog igrališta, vježbališta za golf, dva teniska terena, terena za boćanje i terena za hokej na koturaljkama. Pored toga, tu se nalazi niz drugih zanimljivih rekreativnih sadržaja odnosno objekata kao što su, na primjer, frizbi golf, biciklističke staze, kuglana, ping pong stolovi, igrališta za mali nogomet, biljarski stolovi i mnoštvo video igara.
Zaposlenici mogu koristiti besplatne korporativne autobuse za dolazak na posao ukoliko žive na području Zaljeva San Francisca, (uključujući San Francisco), a da su im, pri tome, domovi udaljeni najdalje do 40-ak kilometara od Googleplexa. U autobusima se mogu koristiti WiFi tehnologijom. Menadžeri su uočili kako većina zaposlenika već u autobusu uz pomoć svojih prijenosnih računala započinje s poslom.
Ukoliko su pojedinci skloni automobilskom prijevozu. Google nudi program dijeljenja automobila, nazvan GFleet, a flota je sastavljena od električnih i hibridnih automobila. Nastoji se maksimalno smanjiti štetni utjecaj na okoliš i optimalno koristiti transportne resurse.
Pored toga, Google potiče i podupire aktivne načine putovanja odnosno dolaska na posao (self-powered commute program) kao što su, na primjer, bicikliranje, rolanje, vožnja na skateboardu – skejtanje, šetnja i ostali aktivni oblici.
U cilju što lakšeg i učinkovitijeg fokusiranja na realizaciju radnih zadaća Google djelatnicima rješava brojne svakodnevne odnosno životne potrebe. Tako se unutar kompleksa Googleplexa nude usluge kao što su kemijsko čišćenje, pranje odjeće, krojački popravci, friziranje, pranje automobila i popravci bicikla. Osigurano je čuvanje djece predškolske dobi, ali ta usluga nije besplatna.
Lijevo orijentirani analitičari tumače kako se pružanjem navedenih usluga unutar korporacije nastoji totalno zarobiti radnike, to jest, eksploatirati djelatnike. Međutim, kako sam već spomenuo, menadžeri Googlea na taj način nastoje djelatnike u što većoj mjeri osloboditi od svakodnevnih (egzistencijalnih) obveza, koje ih mogu opterećivati i smanjivati fokusiranost na radne procese. Slična se metoda koristi za zanimanja poput, primjerice, pilota, kontrolora leta i kirurga.
Odnos prema radnicima kao i organizacijska kultura drastično se transformirala u kapitalističkoj ekonomiji. U tom smislu podsjećam na radne uvjete na početku industrijskog razvoja kada tvornice, na primjer, nisu imale prozore, radno vrijeme je dosezalo i do 16 sati dnevno, izrabljivanje djece bilo je uobičajeno, a radnici su bili svedeni na objekte nadziranja i bez ikakvih mogućnosti aktivnog sudjelovanja u radnom procesu. Radnici su bili robovi zaglupljujućih proizvodnih operacija, koje su morali neprekidno ponavljati.
Nasuprot tome, zadnjih nekoliko desetljeća radnici se u sve većoj mjeri uključuju u odlučivanje unutar autonomnih radnih – projektnih timova, a radni uvjeti postaju sve poticajniji. Organizacijska kultura, slična kulturi u Googleu, prisutna je i u brojnim drugim kompanijama razvijenih zemalja. Sofisticirani odnos prema zaposlenicima jedan je ključnih elemenata što je Google, u kratko vrijeme, prerastao u korporaciju s godišnjim prihodom većim od 66 milijardi američkih dolara, koji ostvaruje preko 183.000 zaposlenih.
Mr.sc. Marinko Kovačić
Comments