By Područje Silicijske doline masovno se počinje naseljavati u doba Zlatne groznice, koja u Kaliforniji započinje 1849. godine. Tragači za zlatom bili su avanturističkog i poduzetnog duha, te su iskazali iznimnu upornost u postizanju svojih zacrtanih ciljeva. Te se karakterne osobine mogu prepoznati kod brojnih tehno poduzetnika, koji danas u Silicijskoj dolini nastoje realizirati svoje planove i vizije. U traganje za zlatom upuštali su se pojedinci iz različitih krajeva svijeta, a multikulturalnost je još uvijek obilježje Silicijske doline.
Domišljatost
Tehno poduzetnike ne karakterizira isključivo inovativnost u smislu kreiranja posve novih proizvoda. Oni su kreativni i u vještom kombiniranju već postojećih izuma, te sagledavanju šireg konteksta njihove primjene. Riječ je o domišljatosti koja može generirati značajne tehnološke i profitabilne rezultate.
Primjerice, Elon Musk, prvi bilijarder u povijesti, (bogatstvo mu premašuje 1.000 milijardi američkih dolara), to postignuće dobrim djelom temelji na drugačijem pristupu poslovanju. Njegova tvrtka SpaceX koja je na burzu izašla s rekordnom javnom ponudom, ne temelji se samo na novim tehničkim rješenjima, već i na novom poslovnom modelu. Kreiranje originalnog poslovnog modela zasniva se na prepoznavanju profitabilnih prilika utkanih u tržišne strukture.
Upravo je taj novi poslovni model najzaslužniji za generiranje vrijednosti u kompaniji SpaceX. Kratko rečeno, uspjeh tvrtke SpaceX zasniva se na javno privatnom partnerstvu. Musk je u segment svemirske odnosno raketne tehnologije uveo načela djelovanja privatnog poduzetništva. Njegova raketa Falcon 9 djelotvorno obavlja komercijalne poslove, koje je Musk sklopio s državom. Ipak, njegov krajnji cilj je daleko ambiciozniji, a sastoji se u slanju ljudi na Mars, uz pomoć njegovih raketa.
Nadalje, profitabilnost Muskove kompanije Tesla, također, je rezultat specifične poslovne strategije. Proizvodnja električnih automobila postojala je u Sjedinjenim Američkim Državama prije pojave Tesle. General Motors plasirao je 1996. godine električni model EV1, koji nije ostvario značajnije poslovne rezultate.
U to vrijeme na tržištu je već postojala japanska verzija električnog automobila poznata pod brendom Toyota Prius. Postojeći modeli nisu bili odveć atraktivni. Musk je uspio spojiti atraktivan dizajn i poboljšane tehničke performanse s ekološkom sviješću kupaca mlađe generacije. Tako je stvorio jedinstven i prepoznatljiv brend primjeren digitalnom dobu, odnosno kupcima senzibiliziranim za visoko tehnološke proizvode. Mnogi Tesla automobile doživljavaju kao računala na kotačima. Taj novi imidž električnih automobila najzaslužniji je za odlične prodajne rezultate. Nakon kraćeg vremena Tesla je po tržišnoj vrijednosti nadmašio etablirane konkurente General Motors i Ford.
Steve Jobs i Steve Wozniack tijekom razvoja računala četvrte generacije – Apple Lisa – bili su pod jakim utjecajem tehnoloških rješenja koje su vidjeli pri posjetu Xerox PARC-a u Palo Altu. Naročito ih se dojmilo grafičko korisničko sučelje (graphical user interface – GUI). Uz financijsku naknadu dobili su dopuštenje za korištenje grafičkog korisničkog sučelja na svojim računalima. Ubrzo to tehnološko rješenje postaje standard za računalne uređaje, što poslovodstvo Xerox PARC-a nije prepoznalo.
Novi poduzetnički profil
Ustrajnost, domišljatost, sagledavanje šireg konteksta odnosno vizionarstvo, kreativnost, te spremnost na veliki rizik karakteristični su za poduzetnike u Silicijskoj dolini. Često su i sami tehnički eksperti, koji se prilikom realizacije poduzetničkih projekata prvenstveno oslanjaju na inženjerska znanja i najnovije znanstvene spoznaje. Inženjeri i znanstvenici iz različitih disciplina postaju ključni generatori vrijednosti digitalnog doba.
Suvremeni tehno poduzetnici djeluju u specifičnim društvenim prilikama koje su karakteristične, ne samo za Silicijsku dolinu, već i društvo u cjelini. Gotovo sve društvene i poslovne aktivnosti postale su tehnološki posredovane. Tehnologija prerasta u stožernu sastavnicu društvenog sustava.
Već danas život bez aplikacija u razvijenim zemljama gotovo je nezamisliv. Uz pomoć tehnoloških inovacija nastoji se olakšati naše svakodnevno funkcioniranje, pri čemu su ujedno i prilika za zaradu. Digitalne platforme odnosno tehnologije nude niz prilika za pokretanje poduzetničkog pothvata.
U pravilu se radi o sitnijim inovacijama koje poboljšavaju kvalitetu života i poslovanja. Svjedočimo osnivanju brojnih tehno startupova i artikuliranju specifičnog startupovskog životnog stila. To je značajka i Silicijske doline u kojoj, pri tome, nastaje i znatan broj prijelomnih tehnoloških inovacija. Slične inovativne procese možemo uočiti i u drugim sličnim regijama diljem svijeta.
U većem broju slučajeva tehno poduzetnici u Silicijskoj dolini imaju svijest o sebi kao odabranima, čija je misija unaprijediti život ljudi – čovječanstva. Nastoje svoje vrijednosti prenijeti na suradnike ali i sve zaposlenike. Očekuju totalnu predanost u ostvarivanju zadanih ciljeva, koji ponekad izgledaju neostvarivo.
U vrijednosnom motiviranju djelatnika su iznimno uspješni, ali su ujedno svjesni i važnosti novčanih nagrada. Totalna predanost u realizaciji ciljeva tehno startupova uobičajena je pojava u Silicijskoj dolini. Takvi napori doveli su do pojave svojevrsnog fenomena poznatog kao izgaranje na poslu, koje može prouzročiti i ozbiljnije zdravstvene probleme.
Pionirski poduzetnički pothvati
Stoga ne iznenađuje što je u tom području nastao niz pionirskih tvrtki koje su označile nastanak posve novih industrija odnosno djelatnosti. Cyril Frank Elwell osnovao je 1909. godine u Palo Altu pionirsku tvrtku u radijskom emitiranju. S vremenom Palo Alto, prerasta u jedno od najvažnijih čvorišta visoke tehnologije u Silicijskoj dolini. Toj preobrazbi grada koji danas ima oko 70.000 stanovnika u velikoj mjeri doprinijelo je ugledno Sveučilište Stanford.
U Silicijskoj dolini u jednom razdoblju djelovao je i izumitelj Philo Taylor Fransworth. Dok je boravio u Berkeleyju prijavio je 1927. godine svoj prvi patent u području telekomunikacijskih medija odnosno televizijskog signala. Ubrzo mu je patent odobren, a to ga je zateklo u San Franciscu gdje je tada živio. Kasnije je rukovodio kompanijom Philco, proizvođačem elektroničke opreme sa sjedištem u Philadelphiji .
Pojave radija, a nešto kasnije i televizije bili su epohalnog karaktera. Upravo su ove komunikacijske tehnologije od iznimno velike važnosti za formiranje masovne kulture i masovnog društva. Radio i televizija drastično su preinačili svakodnevni život, te su utjecale na način poslovanja kao i na sustav obrazovanja.
Bill Hewlett i David Packard nakon što su diplomirali na Fakultetu elektrotehnike Sveučilišta Stanford, osnovali su 1939. godine tvrtku Hewlett-Packard, koja se bavila elektronikom. To se dogodilo u jednoj garaži u Palo Altu koja je s vremenom postala jedan od simbola ne samo Silicijske doline, već i započinjanja uspješnog poduzetničkog projekta u više nego skromnim uvjetima. Tako je garaža postala jedna od kultnih ikona američke poduzetničke kulture.
Hewlett i Packard odlučili su se za poslovnu karijeru u vremenima kada to nije bilo odveć atraktivno. Najbolji studenti s elitnih sveučilišta još su 50.ih godina 20. stoljeća težili ostvarivanju karijere u državnoj administraciji i velikim korporacijama, koje su imale uhodane poslove s vojnim sektorom. Talentiranim pojedincima bila su primamljiva i ugledna sveučilišta i istraživački instituti. Stoga ne iznenađuje što menadžeri u to vrijeme nisu imali visoki društveni status.
Nova poduzetnička i korporativna kultura
Prilikom razvoja svoje kompanije Hewlett i Packard surađivali su s istraživačima zaposlenim na Stanfordu, te su ujedno nastojali zaposliti nabolje studente s tog sveučilišta iz područja poput, primjerice, fizike, elektrotehnike, strojarstva i matematike. U to vrijeme bila je to inovativna poslovna praksa koja je s vremenom postala jedan od zaštitnih znakova Silicijske doline. Nakon 20-ak godina, poslovna karijera postala je privlačna i najboljim studentima u svim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država.
Već u ranoj fazi razvoja kompanije počeo se izgrađivati specifičan rukovodni stil, kasnije nazvan HP Way. Tijekom Drugog svjetskog rata, dok je Bill Hewlett bio u vojsci, Dave Packard je rukovodio s tri smjene radnika i mnoštvo puta spavao na sklopivom ležaju u uredu. Među radnicima je bilo mnogo žena. Općenito govoreći, svjetski ratovi snažno su potaknuli zapošljavanje ženske radne snage,
kako bi se smanjio manjak nastao odlaskom muškaraca na bojišta.
Dobrim djelom i zbog nužde, Dave Packard uvidio je kako je korisno radnicima omogućiti fleksibilno radno vrijeme, te dopustiti veliku slobodu, to jest, autonomiju u određivanju načina na koji će ostvarivati zadane ciljeve. Ujedno, Packard je ublažio hijerarhiju smanjivanjem broja upravljačkih razina. Pedesetih godina 20. stoljeća taj se menadžerski pristup isprepleo s opuštenim načinom života u Kaliforniji, te je iznjedrio organizacijsku kulturu koja je obuhvaćala, primjerice, pivske maratone petkom, klizno radno vrijeme i mogućnost povlaštenog stjecanja dionica.
U Palo Altu su 1948. godine Russel H. i Sigurd F. Varian, William Hensen i Edward Ginzton osnovali Varian Associates jednu od prvih visoko tehnoloških tvrtki. U samom početku kompanija je proizvodila vakuumske elektronske cijevi s linearnim snopom. Kasnije je tvrtka pod nazivom Varian Medical Systems Inc. postala jedan od vodećih američkih proizvođača medicinskih uređaja i softvera za liječenje raka. Danas djeluje u sklopu njemačke grupacije Siemens.
Primijenjena znanost jedna je od standardnih sastavnica poduzetničkog djelovanja od samih početaka nastanka Silicijske doline, koja je s vremenom prerasla u klaster visokih tehnologija. Znanstvene spoznaje sustavno i planski se koriste za generiranje nove dodane vrijednosti. Ostvaruje se djelotvorna suradnja teoretičara i praktičara, prvenstveno inženjera, koji imaju poticajne uvjete rada unutar poslovnih organizacija..
U sklopu takve poslovne prakse, koja je zasnovana na znanosti i istraživanju nastala je tvrtka Shockley Semiconductor Laboratory koju je 1955. godine osnovao fizičar i izumitelj William Shockley. Treba napomenuti kako je Shockley u suradnji Johnom Bardeenom i Walterom Houserom izumio tranzistor, a za to su postignuće 1956. godine dobili Nobelovu nagradu. Tranzistor je nedvojbeno jedan od najvećih tehnoloških izuma 20. stoljeća i stožerna sastavnica digitalne revolucije.
Fred Terman, dekan Elektrotehničkog fakulteta Sveučilišta Stanford poticao je Shockleya da kompaniju smjesti u blizini sveučilišta. Shockley se s tim složio. Dok se gradilo novo sjedište u Palo Altu, tvrtka Shockley Semiconductor Laboratory, kao dio Beckman Instrumentsa, privremeno se smjestila u jednom montažnom limenom spremištu, koje je prije bilo skladište marelica. Silicij je nenametljivo došao u dolinu.
Menadžerska filozofija i strategija Williama Shockley bila je tradicionalna i zasnivala se na hijerarhiji, nadzoru, te formaliziranim procedurama. Bila su to menadžerska načela formulirana u prvim desetljećima 20. stoljeća, te posve neprikladna za upravljanje ekspertima i visoko stručnom radnom snagom odnosno kompanijama u segmentu visokih tehnologija. Takav tretman izazvao je nezadovoljstvo kod većeg broja razvojnih inženjera.
Izdajnička osmorka
Stoga nedugo nakon osnivanja tvrtke Shockley Semiconductor Laboratory grupa istraživača, kasnije prozvana izdajnička osmorica, napustila kompaniju. Prešli su u tek utemeljenu tvrtku Fairchild Semiconductor International koju su 1957. godine osnovali Sherman Fairchild i Robert Noyce. Interesantno je spomenuti kako su tu čuvenu izdajničku skupinu sačinjavali : Robert Noyce, Gordon Moore, Julius Blank, Victor Grinich, Jean Hoerni, Eugene Keiner, Jay Last i Sheldon Roberts.
Nužno je naglasiti kako je napuštanje uhodane tvrtke kako bi se pokrenula konkurentska kompanija predstavljalo za ono doba iznimno neuobičajeni potez. Dugo vremena poslovna kultura nalagala je kako u jednoj kompaniji treba provesti cijeli radni vijek. Stoga osnivanje novih malih tvrtki nije bila češća pojava, a nije postojao ni razrađeni mehanizam za njihovo financiranje.
Robert Noyce pripadnik izdajničke osmorice pridobio je Shermana Fairchilda da zajednički formalno osnuju tvrtku Fairchild Semiconductor International. Sherman Fairchild bio je izumitelj, plejboj, poduzetnik i najveći dioničar u IBM-u, čiji je suosnivač bio njegov otac. Novoutemeljena tvrtka radila je isprva u okviru Shermanove kompanije Fairchild Camera and Instrument.
Vrijeme je pokazalo kako se iznimna inovativnost osmorice, a prije svega smiono osnivanje kompanije podudarilo odnosno dogodilo u pravom trenutku. Potražnja za tranzistorima rasla je zahvaljujući džepnim radiouređajima koje je Pat Haggerty počeo proizvoditi u Texas Instrumentsu, a ubrzo je dosegnulo neslućene razmjere.
Potražnju za tranzistorima dodatno je povećala svemirska utrka Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza. Naime, samo tri dana nakon što je utemeljena tvrtka Fairchild Semiconductor, 4. listopada 1957. godine, Rusi su lansirali satelit Sputnik i tako pokrenuli svemirsku utrku sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Civilni svemirski program, kao i vojni program za proizvodnju balističkih raketa, snažno je povećao potražnju za računalima i tranzistorima. Pripomogao je i tome da razvoj tih dviju tehnologija postane neraskidivo vezan. Danas svjedočimo kako ratna zbivanja potiču razvoj umjetne inteligencije i tehnologije proizvodnje dronova, te drugih autonomnih tehnoloških sustava. U tim procesima razvoj čipova odnosno tranzistora i dalje je ključna sastavnica.
Poduzetnički val
U tvrtki Fairchild Semiconductor s vremenom se pojavilo nezadovoljstvo razvojnih inženjera, koje je rezultiralo pojavom novog poduzetničkog odnosno poslovnog fenomena. Inženjeri su počeli napuštati kompaniju i osnivati nove u Silicijskoj dolini. Bile su to male inovativne tvrtke prozvane Fairchildren – tvrtke proizašle iz sporova unutar Fairchildu. Taj proces pripomogao je stvaranju kulture novog kalifornijskog tehnološkog (poduzetničkog) miljea, karakterističnoj po tome što su ljudi napuštali već ugledne tvrtke i često serijski stvarali nove.
Dvojica pripadnika izdajničke osmnorke Robert Noyce i Gordon Moore osnovali su 18. srpnja 1968 godine u gradu Mountain View tvrtku Integrated Electronics Corp., skraćeno Intel. Danas je sjedište kompanije u obližnjoj Santa Clari, u srcu Silicijske doline. Eugene Kleiner koji je također pripadao odbjegloj osmorici, zajedno s Thomasom Perkinsom, Frankom J. Caufieldom i Brookom Byersom utemeljio je 1972. godine u Menlo Parku fond rizičnog kapitala Kleiner Perkins. S vremenom su fondovi rizičnog kapitala postali bitan generator razvoja startupova u segmentu visoke tehnologije, ne samo u Silicijskoj dolini, već i znatno šire.
Serijski poduzetnici jedno su od obilježja Silicijske doline. Navest ćemo, po abecednom redu, samo neke od najpoznatijih : Marc Andressen (Mosaic, Netscape Communications, Opsware, Ning) ; Steve Blank (Zilog, MIPS Computers, Convergent Technologies, Ardent, SuperMac, ESL, Rocket Sience Games, E.piphany) Jim Clark (Silicon Graphics Inc., Netscape Communications, Healtheon, myCFO) ; Angus Davis (Tellme, Mozilla, Swipely) ; Jack Dorsey (Twitter, Square) ; Max Levchin (PayPal, Slide, Yelp, Field Link, Quid) ; Elon Musk (Zip2, PayPal, SpaceX, Tesla Motors, SolarCity, Neuralink) ; Sean Parker (Napster, Plaxo, Facebook, Spotify, Airtime) ; Mark Pincus (Freeloader, Suport.com, Tribe.net, Zyga) ; Peter Thiel (PayPal, Palantir Technologies, Founders Found) ; (Evan Williams (Prya Labs, Odeo, Obvious Corp., Twitter).
Spomenuli smo kako je Silicijska dolina iznjedrila prvog bilijardera u povijesti. Elonu Musk uspješno komercijalizira svoje smione tehnološke vizije, a to je specifično i za brojne druge tehno poduzetnike. Vizionarstvo nadopunjeno ekspertnim tehničkim znanjem, upornošću i karizmom predstavlja poduzetničke osobine koje susrećemo u Silicijskoj dolini. Općenito govoreći, to su značajke potrebne za uspjeh u digitalnoj ekonomiji odnosno u svijetu visokih tehnologija.
Mr.sc Marinko Kovačić
Comments