By Algoritamska podrška poslovnom odlučivanju i upravljanju općenito, standardna je sastavnica digitalne ekonomije. Radi se o upravljačkoj praksi utemeljenoj na računalnoj tehnologiji, bolje reći, umjetnoj inteligenciji koja iziskuje maksimalno racionalno tretiranje nematerijalnih poslovnih resursa, u prvom redu podataka i informacija. Algoritamsko upravljanje djelotvorno je u integriranom poslovnom eko sustavu unutar kojega su potrošači bitna sastavnica. Općenito govoreći, poslovne djelatnosti u današnjoj digitalnoj ekonomiji odvijaju se u kontekstu novih gospodarskih i socijalnih fenomena.
Digitalizacija
Umrežavanje visokih tehnologija i kontinuirano generiranje radikalnih inovacija rezultiralo je dramatičnim redizajniranjem svih segmenata života i rada. Pri tome je digitalizacija fundamentalan tehnološki proces, koji je postao praktično neprimjetan i sveprisutan. Digitalizacija se odvija unutar nove paradigme koju karakterizira specifičan sustav vrijednosti integriran u postmoderni obrazac. Riječ je o vrijednosnom konceptu kojega u značajnoj mjeri simbolizira transhumanizam. Važno je istaknuti kako transhumanizam preispituje ljudsku prirodu odnosno suštinu u kontekstu visokih tehnologija, pri čemu se značajna pozornost posvećuje umjetnoj inteligenciji.
Kompatibilnost, to jest, sinergija većeg broja visokih tehnologija, u konačnici, rezultira eksponencijalnim efektom, koji se oslikava u dramatičnim preinakama svakodnevnog života odnosno poslovanja, obrazovanja, stanovanja, razonode i ostalih aktivnosti. Tehnološke inovacije kao što su mobitel, internet i osobno računalo skladno se nadopunjavaju u ljudskoj svakodnevnici, pružajući niz usluga, bolje reći mogućnosti, koje su bile nezamislive prije samo nekoliko desetljeća. U tom tehnološkom kolopletu centralnu poziciju u svakodnevnom životu zauzeo je mobitel, odnosno pametni telefon.
Kontinuirane tehničke inovacije rezultat su primijenjene znanosti i istraživačkih napora brojnih eksperata i inženjera okupljenih u razvojnim institutima i korporacijama. Poduzetnička kreativnost omogućava komercijalizaciju tehničkih izuma, a zadnjih desetljeća kao iznimno djelotvorni u tom pogledu pokazali su se tehnološki startupovi. Formirala se posve tržišna scena sastavljena od novih društvenih medija, internetskih društvenih mreža i platformi koji funkcioniraju u skladu s pravilima digitalne ekonomije.
Mobilna komunikacija
Tehnološki posredovano komuniciranje pojedinaca u pokretu, zaokupljalo je, više od stotinu godina, pozornost znanstvenika i pisaca znanstvene fantastike. Dvosmjerna komunikacija uz pomoć ručnog uređaja, kojega osoba nosi sa sobom, postala je realno izvediva, tek otkrićem elektromagnetskih valova kasnih 1880-ih godina, njemačkog fizičara Rudolfa Hertza.
Tijekom Drugoga svjetskog rata ostvarena je mobilna komunikacije uz pomoć voki tokija (walkie-talkie). Riječ je o ručnom prijenosnom dvosmjernom radio primopredajniku. Za njegov razvoj, odnosno poboljšavanje tijekom Drugoga svjetskog rata, zaslužni su Donald Hings, Alfred J Gross, Henryk Magnuski i inženjerski istraživački timovi tvrtke Motorola.
Stručnjaci Motorole proizveli su prvi voki-toki 1940. godine. Uređaj se koristio tijekom Drugog svjetskog ratan, nakon kojega se intenzivno koristio u javnim službama, kao što su, primjerice, hitna pomoć odnosno bolnice, vatrogasci i policija. Voki-toki je bio dominantan mobilni komunikacijski uređaj do pojave mobitela. Aparat se vremenom usavršavao, a kultni status stekao je model Motorola DynaTAC, koji se na tržištu pojavio 1984. godine.
Prvi komercijalno dostupni modeli mobitela predstavljali su novu tehnološku generaciju mobilnih komunikacijskih uređaja, koji su najavili marginalizaciju voki-tokija. Bez obzira na tehničke poteškoće, koje su pratile korištenje prvih mobitela i njihove cijene, od preko 10.000 američkih dolara, bilo je jasno kako je samo pitanja vremena kada će zagospodariti tržištem.
Međutim, nitko nije predviđao daljnji revolucionarni razvoj tog uređaja, koji je rezultirao njegovim prerastanjem u stožernu tehnološku napravu početkom 21. stoljeća. Pametni telefoni postali su sastavnicom svih segmenata društvenog i ekonomskog života. Čak što više, pametni telefoni su ključni element brojnih poslovnih modela koji su se artikulirali u digitalnoj odnosno algoritam ekonomiji. Tako su se uz pomoć pametnih telefona radikalno redizajnirali, pored ostaloga, načini plaćanja, slušanje glazbe i fotografiranje.
Za ekspanziju mobitela, kao prijelomne inovacije, bilo je nužno artikulirati odgovarajuću infrastrukturu. Riječ je o uobičajenoj praksi karakterističnoj za radikalne inovacije. Tako je svojedobno, kada se pojavio automobil. bilo potrebno izgraditi cestovnu mrežu, benzinske crpke i ostale prateće sadržaje. Sličan proces pratimo danas s razvojem i ekspanzijom električnih automobila. Kompleksna infrastruktura gadila se i za zrakoplove, televizore, vlakove i dr. Dinamika difuzije tehnološkog izuma ovisi i o njegovoj cjenovnoj pristupačnosti. U pravilu se njihova cijena tijekom vremena snižava, a kvaliteta poboljšava.
Početak komercijalizacije mobitela podrazumijevao je artikulaciju prve generacije, odnosno 1G mobilne mreže. Ta se mreža zasnivala na analognim radio sustavima, pri čemu se nisu mogle slati ni primati tekstualne poruke. Među prvim zemljama koje su izgradile 1G mrežu bile su Sjedinjene Američke Države u kojima je taj posao, početkom 1970-ih godina, obavila tvrtka Bel Laboratories. Nakon toga, 1980-ih godina uvedena je 2G mobilna mreža unutar koje su instalirani Global System for Mobile Communications (Globalni sustav za mobilene komunikacije) standardi, kao novi globalni protokol.
Nakon toga, odnosno 1990-ih godina, uslijedio je nagli razvoj mobitela i mrežnih tehnologija. U potrošačkoj elektronici mobiteli postaju mainstream uređaji, čije je globalno širenje bilo strelovito te je obuhvatilo sve zemlje, bez obzira na stupanj njihove ekonomske razvijenosti. Jedan od prijelomnih trenutaka dogodio se 2001. godine kada su se mobiteli, po prvi puta, mogli povezali s internetom zahvaljujući 3G mobilnoj mreži.
Sljedeći prijelomni trenutak dogodio se 2007. godine kada je kompanija Apple, odnosno Steve Jobs, plasirao iPhone. Uređaj je omogućavao nesmetanu povezanost s internetom, uz pomoć zaslona osjetljivog na dodir, te je imao niz drugih funkcionalnosti, poput 2-megapiksel kamere. Podsjećamo kako je iPhone ostvario golem uspjeh, te je postao jedan od statusnih društvenih simbola i prestižni globalni brend. Pri tome je iPhone drastično povećao broj internetskih korisnika.
Prvi puta je omogućen pristup internetu iz ruke korisnika iPhonea, bez obzira gdje se nalazio. Povezivanje iPhonea s programom iTunes radikalno su i nepovratno preinačeni odnosi u glazbenoj industriji u korist krajnjih korisnika odnosno slušatelja. Navedene i srodne tehnološke inovacije rezultat su algoritamskog programiranja. U narednom razdoblju, odnosno od 2010. godine, započinje gotovo eksplozivan razvoj umjetne inteligencije i komplementarnih tehnologija poput, primjerice, obrade golemih količina podataka.
Internetske tehnologije
Paralelno s razvojem mobilne mreže i mobitela odvijao se napredak osobnih računala i tehnologije njihova umrežavanja. Tako je, primjerice, 1981. godine izgrađena mreža BITNET za potrebe umrežavanja IBM-ovih main-frame računala. BITNET je bila mreža koja je često predstavljala prvu i jedinu mogućnost umrežavanja mnogih studenata i profesora humanističkih znanosti, koju inače ne bi mogli ostvariti. Jedna od značajki BITNET-a bio je Leitserv diskusijski forum, sličan servisima Source i CompuServe, koji se koriste i danas. Drugi servis, Usenet, pokrenut je na isti način 1980. godine, kao veza između računala koja su koristila operacijski sustav Unix.
Valja napomenuti kako je 1984. godine uz zajedničku potporu tvrtki CBS, IBM i Sears, osnovana kompanija Prodigy koja je bila pionir u korištenju računalne grafike. Važno je napomenuti kako je tvrtka Prodigy anticipirala poslovni model World Wide Weba. Internetske tehnologije, grafičko sučelje, sve veći broj funkcionalnosti i minijaturizacija, uz stalno snižavanje cijena osobnih računala i mobitela, dovelo je do eksplozivnog rasta broja njihovih korisnika. To je rezultiralo i enormnim porastom podataka odnosno sadržaja različitog karaktera, što je otežavalo snalaženje na Webu. Problem je nastojalo riješiti skupina istraživača izradom praktičnog preglednika..
Tako je 1992. godine, u doba početka širenja Weba sveučilišnim i vladinim laboratorijima u Sjedinjenim Američkim Državama, grupa ljudi u superračunalskom centru, pod pokroviteljstvom National Science Foundation (NSF) u Illinoisu, unaprijedila ideju preglednika. Oni su preglednik osnažili bogatim grafičkim mogućnostima i skladno ga povezali s mišem i ikonama na zaslonu računala. Taj su preglednik nazvali Mosaic. Njegovi tvorci kasnije su se preselili u Silicijsku dolinu i osnovali tvrtku Netscape, kako bi plasirali komercijalnu verziju preglednika, sličnog Mosaicu.
Jedna od važnih značajki Netscape-ova preglednika, koja nije bila svojstvena drugima, bio je način sigurnog prijenosa podataka, posebice brojeva kreditnih kartica, koji se temeljio na šifriranju protoka podataka. Metoda nazvana Secire Socket Layer, otvorila je internet komercijalnim transakcijama. Stvorene su tehnološke pretpostavke za nesmetano poslovanje brojnih internetskih tvrtki. Na tom prostoru ubrzo su zagospodarile tvrtke poput Amazona i eBaya, obje osnovane 1995. godine. Strelovito se razvijaju tehnološke korporacije koje vješto koriste mogućnosti koje nudi Web 2,0 artikulirajući novi poslovni model baziran na platformama i algoritmima kao ključnom metodom upravljanja odnosno odlučivanja . U sklopu tih tržišnih i tehnoloških trendova nastaju i društvene mreže, te novi mediji. Jedan od takvih uspješnih projekata je YouTube.
YouTube
Tvrtka Ludicorp u Vancouveru u kanadskoj Britanskoj Kolumbiji, koja je plasirala online igru Game Neverending (Igra bez kraja) u kojoj je mogao sudjelovati veći broj igrača, ponudila je novu aplikaciju. Jedan od programera stvorio je alat koji je korisniku omogućavao spremanje fotografije ili snimke zaslona tijekom igranja, te njeno prenošenje na internetsku stranicu.
Tijekom 2002. godine na temelju te inovacije pokrenut je Flickr. Taj se web hosting razlikovao od ostalih internetskih stranica za razmjenu slika zbog mogućnosti da vašu fotografiju pogleda svatko tko se u tom trenutku našao na internetskoj stranici, a što je još važnije i zbog mogućnosti da je označite ili dodate tekstualni opis, koji je olakšavao traženje i pronalazak vaše fotografije.
Ta jednostavna promjena koja svakome omogućuje pristup bilo čijoj fotografiji u kombinaciji s idejom da se snimaju fotografije (kasnije i videosnimke preko YouTubea i da se preko del.icio.us-a pohranjuju prethodno označene stranice) koje je moguće pronaći preko tagiranja izazvala je enormni interes.
Evidentno zanimanje za razmjenom fotografija ponukao je Jaweda Karima, Chada Hurleya i Stevena Chena da kreiraju algoritme kojima će obogatiti odnosno učiniti zanimljivijim i zabavnijim taj interes. Stoga su 14. veljače 2005. godine pokrenuli YouTube.com, a prvi video uradak zvao se Me at the Zoo.
Interesantno je spomenuti kako su Jawed Karim, Chad Harley i Steven Chen prije pokretanja YouTubea bili zaposlenici tvrtke PayPal. Ta je kompanija privukla veliku pozornost poslovne javnosti Silicijske doline u srpnju 2002. godine. Naime, tada je kompanija eBay za pozamašan iznos od 1,5 milijardi američkih dolara kupila PayPal, koji je u to vrijeme bila startup tvrtka s potencijalom daljnjeg rasta i razvoja.
Osnivači YouTubea ponudili su amaterskim autorima video uradaka platformu na kojoj mogu dijeliti, te imati kontrolu nad svojim videosnimkama, bez obzira gdje se nalaze u svijetu. Već u studenome 2005. godine YouTube je nadmašio tradicionalne stranice za pretragu video zapisa poput Google Video i Yahoo! Video, postavši najpopularnija internetska video stranica. Izdavači časopisa i novina, televizijski producenti i mnogi drugi počeli su se pribojavati kako će ta nova inačica interneta ugroziti njihove uhodane poslove. Istodobno su velike korporacije, to jest, prestižni globalni brendovi u YouTubeu prepoznali djelotvoran alat vlastite promocije.
Godine 2019. YouTube je ostvario prihod u vrijednosti od 15,5 milijardi američkih dolara, što je bilo dvostruko više nego godinu ranije, te je nastavio ubrzano rasti. Tako je je 2023. godine vrijednost prihoda dosegnula 31,5 milijardi američkih dolara. U Googleu su gotovo od samoga početka prepoznali golemi profitabilni potencijal YouTubea koji je započeo poduzetnički uzlet kao tehno startup.
Stoga su već u prosincu 2006. godine preuzeli YouTube za iznos od vrtoglavih 1,65 milijardi američkih dolara. Danas se više od trećine mobilnog prometa na internetu generira u sklopu YouTubea. Gotovo stotinu zemalja diljem svijeta ima svoje lokalno prilagođene verzije ove platforme.
Treba napomenuti kako je platforma YouTube funkcionirala uz pomoć algoritama odnosno umjetne inteligencije koju je razvijao istraživački tim Google Brain. Kasnije je taj Googleov razvojni tim za strojno učenje priključen u Google AI, a jedan od ključnih zadataka je sustavno praćenje vremenske duljine pregleda kao i njihova analiza. Za tu svrhu izrađuju se specijalizirani algoritmi, a jedan od njih je, primjerice, Watch time. Temeljna je nakana produljiti vrijeme gledanja video uradaka uz smanjivanje klikanja.
S vremenom se YouTube AI poboljšavao odnosno algoritmi su bili sve djelotvorniji u personalizaciji ponude. Međutim, mijenjale su se i tržišne okolnosti, prije svega, navike mladih korisnika. Mlađe generacije sklone su gledanju video uradaka s većeg broja platformi, što YouTubeu otežava prikupljanje podataka koji su ključni resurs digitalne ekonomije. Premda YouTube dnevno prikupi preko 80 milijardi različitih podataka o korisničkom ponašanju, potrebe umjetne inteligencije za njima su neutažive.
Mr.sc. Marinko Kovačić
Comments