By Satya Nadella postao je 4. veljače 2014. godine, tek treći glavni izvršni direktor Microsofta od njegova osnivanja. U to doba Microsoft je u pogledu financijskih rezultata zaostajao za vodećim visokotehnološkim korporacijama poput, primjerice, Amazona, Googlea i Applea. Premda je kompanija Microsoft 1980-ih godina bila jedan od predvodnika PC revolucije, početkom 21. stoljeća nije prepoznala značaj novih tehnološki trendova. Nadella je bio svjestan te činjenice, rekavši kako informatička odnosno računalna industrija ne cijeni odveć tradiciju, već prvenstveno kontinuirano inoviranje. Najavio je transformaciju strategije i fokusiranje na istraživanje i razvoj ključnih tehnologija koje su se pojavile
Transformacija
Još se 2008. godine mogao uočiti trend pada prodaje i financijskih rezultata na tržištu osobnih računala. Istodobno je rasla zarada ostvarena prodajom pametnih telefona i tablet računala u čemu su prednjačile kompanije Apple i Google. Korporacija Amazon plasirala je Amazon Web Services (AWS) kojom je postala lider u brzo rastućem segmentu usluga u oblaku. Microsoft tim kompanijama nije parirao, pa su dionice tvrtke počele padati. Situaciju je dodatno pogoršala velika recesija koja je izbila 2008. godine.
Preuzevši operativno vodstvo Microsofta, Nadella je odmah započeo s preinakama artikulirajući novu korporativnu viziju i strategiju. Pokrenuo je velika ulaganja u istraživanje i razvoj računalstva u oblaku, obrade ogromnih količina podataka, umjetne inteligencije, te strojnog učenja. Nadella je bio uvjeren kako temelj transformacije Microsofta tvore dvije ključne tehnologije, a radi se o mobilnoj tehnologiji i računalstvu u oblaku. Svoju poslovnu filozofiju kratko je sažeo krilaticom prvi u mobilnoj i prvi u oblak tehnologiji.
Zahvaljujući takvoj strategiji Microsoft je trebao postati vodeća kompanija u procesu internetskog umrežavanja svih mogućih uređaja. Taj proces provodio bi se uz pomoć moćne računalne tehnologije u oblaku, koja je pri tome platforma umjetnoj inteligenciji za strojno učenje i generiranje spoznaja. Ljudima bi postalo pristupačno jedinstveno doživljajno i spoznajno iskustvo nastalo umrežavanjem fizičke i digitalne realnosti. Microsoft bi svoje korisnike uveo u jedan posve novi svijet unutar kojeg vlada suživot, bolje reći, prožimanje ljudi i mislećih strojeva odnosno umjetne inteligencije.
Demokratizacija tehnologije
Artikulacija nove društvene zbilje iziskuje pristupačnost, prvenstveno cjenovne, svim društvenim slojevima. Napredne, to jest, visoke tehnologije ne smiju biti monopol, odnosno ne smiju biti dostupne isključivo bogatijim strukturama. Demokratizacija tehnologije bila je ideja vodilja Billa Gatesa i Paul Allena kada su osnovali Microsoft. Naime, oni su željeli osobno računalo dovesti u svaki dom i svaki ured. Ta se početna i vizionarska ideja, na koncu, i ostvarila, a u njenoj realizaciji sudjelovale su i druge tehnološke kompanije.
Tijekom 1980-ih godina u razvijenim zemljama artikulirala se fokusiranost na osobna računala. To se odnosilo na rad u poduzećima, ali i društveni život općenito, gotovo svih generacija. Osobna računala postala su zbog povoljnih cijena i praktičnosti (nisu više bila glomazna) pristupačna najširem krugu korisnika. Međutim, s vremenom se, odnosno od 1990-ih godina, razvijaju internetske tehnologije, pojavljuju se novi uređaji poput mobilnih telefona, te afirmira startup tehno poduzetništvo. Prikupljanje i obrada podataka, personalizirani pristup i društvene mreže samo su neki procesi i pojave koji se afirmiraju početkom 21. stoljeća.
Nadella je uočio kako je okidač društvenih promjena ne samo tehnološki razvoj, već i demokratizacija brojnih visokih tehnologija. Naime, napredne tehnologije ugrađuju se u gotovo sve kućanske aparate i uređaje namijenjene za masovnu upotrebu. Postalo je uobičajeno kombinirati, primjerice, računalstvo u oblaku, senzore, tehnologiju big data, strojno učenje, miješanu stvarnost i umjetnu inteligenciju. Kombiniranje, to jest, umrežavanje visokih tehnologija stvara pretpostavke za artikulaciju brojnih i raznovrsnih poslovnih modela, kao i za uspostavu raznovrsnih društvenih interakcija.
Kao glavni operativac, Nadella je smatrao kako se Microsoft mora prilagoditi novoj tehnološkoj realnosti prepunoj pametnih uređaja, te omogućiti njihov daljnji razvoj. Započela je transformacija Microsofta u korporaciju koja sustavno demokratizira različite oblike visokih tehnologija. Demokratizacija se ostvarivala prvenstveno gradnjom digitalnih platformi, kao što je Microsoft Cloud, koje su cjenovno dostupne pojedincima i organizacijama, a omogućuju im ostvarivanje njihovih poslovnih i drugih ambicija.
Znatni financijski i ljudski resursi Microsofta angažirani su na razvoj strojnog učenja i umjetne inteligencije. Razvijena je platforma za računalstvo u oblaku nazvana Azure, dostupna pojedincima, tvrtkama i javnim administracijama putem globalne infrastrukture. Platforma je Microsoftovim potrošačima/klijentima nudila nove mogućnosti. Tako su, primjerice, menadžeri korporacije ThyssenKrupp, uz pomoć platforme Azure, odnosno Microsoftove umjetne inteligencije, u stanju točno predvidjeti potencijalne kvarove, te potrebu zamjene pojedinih dijelova na njihovim proizvodima. Na taj način se izbjegavaju zastoji u radu što, u krajnjoj liniji, povećava produktivnost i profitabilnost, odnosno zadovoljstvo krajnjih potrošača.
Prijelomne tehnologije
Ta se poslovna strategija fokusirana na razvoj suvremenih prijelomnih tehnologija, te preuzimanja tvrtki, koje posjeduju određene ključna tehnološka rješenja kao, primjerice, Skype pokazala iznimno uspješnom. Međutim, preuzimanje tehnoloških tvrtki je izazovan i rizičan pothvat. U to se uvjerio Steve Ballmer, glavni izvršni direktor Microsofta, u razdoblju od 2000 do 2014. godine, preuzimanjem odjela za mobilnu telekomunikaciju finske tvrtke Nokia. Tijekom 1990-ih godina Nokia je bila svjetski lider u proizvodnji mobilnih telefona, ali su je s te pozicije istisnuli Appleovi iPhone i Googleovi Android pametni telefoni.
Logika Microsoftova preuzimanja mobilnih telekomunikacija Nokie bila je primamljiva i obećavajuća. Tim se potezom želio realizirati sinergijski efekt koji se sastojao od spajanja dizajnerskih i inženjerskih znanja Nokie sa softverskim znanjima Microsofta. Akvizicija je ostvarila pozitivne financijske učinke na pojedinim europskim tržištima, ali u cjelini nije ispunila zacrtane ciljeve. Nije se uspio stvoriti novi poslovni ekosustav na području pametnih telefona, koji bi bio u stanju uspješno konkurirati sustavima iOS i Android.
Preuzevši vođenje kompanije, Nadella je odmah na početku svog direktorskog mandata odlučio Microsoft pozicionirati kao jednu od stožernih tehnoloških korporacija umreženog svijeta. Projekcije su upućivale na činjenicu kako će u skoroj budućnost preko tri milijarde ljudi biti povezano internetom, senzorima i sličnim komatibilnim tehnologijama. U takvim okolnostima, Microsoft mora izgraditi kapacitete koji će kompaniji omogućiti plasiranje pametne i personalizirane tehnologije. To će garantirati praktično i učinkovito korištenje umjetne inteligencije na poslu, školi, mjestu stanovanja i digitalnom životu.
Prilikom svojedobnog obraćanja zaposlenicima, Nadella je naglasio značaj digitalnog rada i životnog iskustva, koji se trebaju, u što većoj mjeri, stjecati odnosno odvijati uz pomoć Microsoftove platforme za računalstvo u oblaku. Upozorio je kako potrošači trebaju ne samo koristiti Microsoftove proizvode, već ih i voljeti na određeni način. Tako se gradi korporativna lojalnost koja pozitivno utječe na poslovne rezultate. Naime, znatno je skuplje pridobiti novog kupca nego zadržati starog, to jest, već postojećeg.
Po mišljenju Nadelle posebnu pozornost zaslužuju tri prijelomne tehnologije, a radi se o miješanoj stvarnosti, umjetnoj inteligenciji i kvantnom računalstvu. Nadella je naložio grupi Microsoftovih razvojnih inženjera da se fokusiraju na proces demokratizacije tehnologije miješane stvarnosti, kako bi postala dostupna svim zainteresiranim. U Microsoftu vjeruju, kako će miješana stvarnost uskoro postati bitan alat u medicini, obrazovanju i proizvodnji.
Umjetna inteligencija
Umjetna inteligencija ubrzano se razvija u prvim desetljećima 21. stoljeća, što je pospješilo njenu demokratizaciju, odnosno sve veće korištenje u svakodnevnom životu i radu. Poput ljudske inteligencije i umjetna inteligencija može se kategorizirati na temelju spoznajnih sposobnosti. Mogućnosti umjetne inteligencije podijeljene su u tri kategorije. Na prvoj razini je prepoznavanje određenih struktura. Druga razina odnosi se na mogućnost percepcije uz pomoć računalnog vida i obrade prirodnog jezika. Smatra se da čovjek 99 posto percepcije ostvaruje uz pomoć govora i vida. Najviša razina umjetne inteligencije je duboko razumijevanje ljudskog jezika, odnosno stjecanje općih spoznajnih sposobnosti.
Po mišljenju Nadelle umjetna inteligencija može nadmašiti ljudske misaone mogućnosti, ali to ne treba tretirati kao ugrozu čovječanstvu, već kao moćan alat za rješavanje najsloženijih problema. Stoga je vizija Microsofta razvoj umjetne inteligencije i njena disperzija putem agenata, aplikacija, servisa te infrastrukture. U Microsoftu su iznimno zadovoljni komunikacijom koju su ljudi svojedobno ostvarili s njihovim digitalnim osobnim asistentom – Cortanom, a taj su proces unaprijedili Copilotom. Valja naglasiti kako je Cortana, njenim korištenjem, istovremeno učila odnosno upoznavala svoga korisnika uz pomoć više kanala kao što su, primjerice, aplikacije i elektronska pošta.
Razvojni inženjeri Microsofta kreirali su brojne alate zasnovane na umjetnoj inteligenciji, koji značajno poboljšavaju poslovanje. Korisnici Microsoftovih alata umjetne inteligencije brojne su vodeće svjetske kompanije kao što su, primjerice, McDonald’s, Uber i Volvo. Microsoft u suradnji s tvrtkom Prism Skylabs pruža sofisticirane poslovne usluge bazirane na računalnom vidu, strojnom učenju, umjetnoj inteligenciji i računalstvu u oblaku. Istraživački tim Microsofta razvio je strojnog prevoditelja, koji u realnom vremenu prevodi s jednog jezika na više drugih. Na taj način se uklanjaju jezične barijere i omogućava suradnja, u realnom vremenu, stručnjaka koji govore desetak različitih jezika.
Kvantno računalstvo
Pojedini istraživači smatraju kako će kvantno računalstvo, kao jedna od ključnih tehnologija budućnosti, prevladati razlike između ljudskog mozga i računalne inteligencije. Svojedobno je čuveni danski fizičar i nobelovac Niels Bohr izjavio :“Ako vas kvantna mehanika nije temeljito šokirala, onda je još niste shvatili.“ To dovoljno govori o revolucionarnom tehnološkom naboju koji sa sobom donosi kvantno računalstvo. Brojne tehnološke kompanije sudjeluju u procesu razvoja kvantne tehnologije, te su ostvareni određeni pomaci. O moći kvantnog računala rječito govori sljedeći primjer, koji spominje Nadella. Za razbijanje najsloženije sigurnosne šifre koja danas postoji RSA-2048, klasičnom računalu treba milijardu godina, dok kvantnom računalu svega oko stotinjak sekundi, odnosno manje od dvije minute.
Za realizaciju funkcionalnog kvantnog računala nužne su značajne inovacije na područjima kao što su, primjerice, matematika i računalna znanost. Nadella je osnovao istraživački tim Station Q, pri Kalifornijskom sveučilištu u Santa Barbari, u kojem je angažiran, pored ostalih i matematičar Michael Freedman. Na temelju njegovih radova ostvareni su zapaženi rezultati na području topološkog kvantnog računanja. Jedan od rezultata je Azure Quantum, malo kvantno računalo koje predstavlja razvojnu odnosno prijelaznu fazu u kreiranju robusnog kvantnog računala. Konačni cilj je uspostava kvantnog interneta.
Kreiranje kvantnog računala jedan je od epohalnih znanstvenih projekata, čija bi realizacija mogla omogućiti rješavanje planetarnih problema, kao što je primjerice globalno zagrijavanje. Stoga Nadella inzistira na zajedničkom timskom radu različitih eksperata iz područja poput, na primjer, računalne znanosti, fizike, matematike i inženjerstva. Ujedno je uspostavljena suradnja na području razvoja umjetne inteligencije, koja je srodna s kvantnim računalstvom, tehno korporacija Microsofta, Amazona, Googlea, Facebooka i IBM-a. Kvantna računalna tehnologija drastično će unaprijediti mogućnosti umjetne inteligencije, ali i ostalih područja visoke tehnologije.
Jačanje korporativnog duha
Preuzimanjem funkcije glavnog izvršnog direktora Nadella je znao kako će voditi dobro ustrojenu i učinkovitu poslovnu organizaciju, koja je postala jedan od simbola informatičke revolucije. Među prvim njegovim potezima bilo je dodatno jačanje korporativne kulture i poduzetničke atmosfere. To je ostvario artikulacijom vizije digitalnog društva zasnovanog na nekoliko bitnih tehnologija u čijem stvaranju zaposlenici Microsofta trebaju dati važan doprinos. Svijet se mijenja, a u skladu s tim moramo redizajnirati našu viziju i stratešku fokusiranost, smatra Nadella.
U prvoj godini mandata Nadella je zacrtao bitne pravce djelovanja. Korporativna komunikacija mora biti jasna i pravovremena, te fokusirana na realizaciju misije odnosno poslovnog svjetonazora Microsofta. U inovacijskim procesima moraju sudjelovati svi zaposlenici, bez straha od eventualnih sankcija u slučajevima kada se njihove ideje pokažu neprofitabilnim. Atmosfera povjerenja mora se generirati s vrha rukovodne ljestvice.
Nužno je formirati kompetentne timove za rješavanje svih tehnoloških, to jest, poslovnih izazova. Suradnja i razmjena znanja su temeljne vrijednosti kulturne paradigme Microsofta i Nadella ih je odlučio dodatno osnažiti. Jačanje ključnih poslovnih procesa valja ostvarivati i partnerstvima, što podrazumijeva suradnju s izravnim tržišnim konkurentima. Sustavno i kontinuirano praćenje poslovnih odnosno tržišnih, tehnoloških i znanstvenih trendova, pretpostavka su za kreiranje proizvoda i usluga baziranih na najnovijim dostignućima ostvarenim na tim područjima.
U procesu upravljanja promjenama moraju sudjelovati svi zaposlenici. Pri tome, Nadella naglašava kako je Microsoft globalna kompanija, ali mora jedinstveno djelovati i razmišljati. To ne podrazumijeva konformizam odnosno kulturu birokratiziranog potvrđivanja. Nužna je argumentirana rasprava i eliminacija svih komunikacijskih, to jest, strukturalnih barijera. Na taj način se stvaralačka energija maksimalno fokusira na zacrtane ciljeve, a to je, prije svega, stvaranje pretpostavki da pojedinci i tvrtke diljem svijeta ostvare svoje životne ambicije i poslovne planove uz pomoć Microsoftovih tehnoloških rješenja.
Mr.sc. Marinko Kovačić
Comments