Tehnološke inovacije neophodne su za poboljšavanje produktivnosti i realizaciju održive konkurentnosti većine poduzeća na današnjem tržištu. Stoga je njihovo generiranje važan segment menadžerskoga djelovanja. Riječ je o kompleksnom procesu, koji uključuje definiranje inovacijske strategije i pratećih provedbenih dokumenata. Njihovo kontinuirano praćenje i procjenjivanje predstavljaju podlogu za njihovu pravovremenu korekciju. Vidljivo je kako se radi o dinamičnom procesu čija provedba iziskuje kompetentnost i ažurnost.
Organizacijski i društveni kontekst
Uspješno upravljanje tehnološkim inovacijama podrazumijeva umrežavanje s inovativnom i akademskom zajednicom. Stoga je nužno artikulirati otvorenu organizaciju i uspostaviti trajnu komunikaciju s organizacijskim okruženjem. Unutar poslovne organizacije menadžeri trebaju afirmirati inovativnu i poduzetničku kulturu. Taj specifičan sustav vrijednosti stimulira zaposlenike na stalna sitna tehnološka poboljšanja koja, u konačnici, rezultiraju znatnim smanjenjem proizvodnih troškova, podizanjem kvalitete i produktivnosti. Brojne male inovacije skladno se nadopunjuju s kreiranjem većih izuma odnosno razvojem novih proizvoda i usluga.
Inovativne napore valja planski poticati i na razine čitave države. Stoga brojne zemlje donose nacionalne strategije razvoja inovacijskih kapaciteta. Pored financiranja sveučilišta, istraživačkih instituta, osnivanja poduzetničkih zona i razvoja startup scene definiraju se strateške industrijske grane, te povezuje realni sektor s akademskom odnosno istraživačkom zajednicom na nacionalnoj razini. U tom pogledu veliki značaj ima državna potpora razvoju visokih tehnologija. Neprijeporno je kako su za funkcioniranje visoke tehnologije od presudne važnosti tehnološke inovacije.
Od posebnog su značaja radikalne tehnološke inovacije. Riječ je o inovacijama, bolje reći, novim proizvodima, koji stvaraju potpuno nova tržišta. Zadnjih desetljeća drastično se ubrzao proces plasiranje revolucionarno novih tehnoloških proizvoda kao što su, primjerice, pametni telefoni, pametni satovi, električni i autonomni automobili. Napominjem kako je riječ o rizičnim razvojno tehnološkim projektima u kojima marketinška istraživanja nisu od velike koristi. Takve proizvode plasiraju vizionarske kompanije koje sa svojom radikalnom tehnološkom inovacijom zauzimaju čelnu poziciju na novonastalom tržištu.
Značajke visoke tehnologije
U tim procesima prednjače visoko tehnološke kompanije u kojima su istraživanje i razvoj, te primijenjena znanost ključni segmenti poslovnih procesa fokusiranih na generiranje nove dodane vrijednosti. Te procese realiziraju talentirani, kompetentni i motivirani pojedinci. Upravljanje takvim specifičnim ljudskim potencijalima podrazumijeva korištenje posebnih menadžerskih tehnika. Maksimalno korištenje njihovih kreativnih potencijala znatno su olakšali digitalni procesi, to jest, napredne internetske i komunikacijske tehnologije, koje su omogućile razmjenu znanja u globalnim razmjerima u realnom vremenu.
Visoko tehnološke kompanije, bolje reći, industrije rastu dva i pol puta brže od tradicionalnih proizvodnih industrija. To su potvrdila empirijska istraživanja provedena u razdoblju od 1980. do 2003. godine. Taj se trend nastavio do današnjih dana, kada svjedočimo o sve većem broju tehnoloških proizvoda u svakodnevnoj upotrebi, a nastalih u visoko tehnološkom sektoru. To potvrđuje i podatak kako se prodaja visoko tehnoloških proizvoda udvostručila u zemljama OECD-a u vremenu od 1994. do 2003. godine.
Visoko tehnološke industrije u Sjedinjenim Američkim Državama povećale su svoj udio u domaćoj proizvodnji 1980. godine s 11 posto na 34 posto u 2003. godini. Zadnjih 20-ak godina nastala je svojevrsna startup revolucija u Silicijskoj dolini, bostonskoj zoni i drugim inovativnim područjima. Veliki je broj serijskih tehnoloških poduzetnika, a vodeće tehnološke korporacije poput Microsofta, Applea i Googlea brojnim preuzimanjima ubrzavaju svoj razvoj, te povećavaju tržišni udjel.
Tehnološke inovacije
Tehnološke inovacije u proizvodnim i uslužnim procesima u značajnoj mjeri povećavaju produktivnost i konkurentnost kompanija, ali i čitave zemlje. To treba promatrati u kontekstu razvoja digitalne ekonomije, prije svega, internetskih tehnologija koje su se kapilarno integrirale u sve segmente poslovanja i svakodnevnog života. Primjerice, umjetna inteligencija u stanju je utvrditi stupanj zadovoljstva kupaca u trgovini, što pruža dragocjene podatke i informacije za korekciju odnosno poboljšavanje poslovanja. Nadalje, umjetna inteligencija je učinkoviti alat izrade različitih poslovnih scenarija na korporativnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Organizacijske jedinice za istraživanje i razvoj i dalje su važan generator novih inovacija, to jest, plasiranja novih proizvoda i usluga, premda se model korporativnog inoviranja znatno promijenio zadnjih desetljeća. To su omogućile nove informatičke tehnologije uz pomoću kojih se umrežavaju svi relevantni akteri inovacijskih procesa. Primjerice, u modnoj industriji svakodnevno se prikupljaju podaci o trenutnom načinu oblačenja, takozvanoj uličnoj modi, odnosno potrebama potrošača. Stvara se platforma podataka koja služi za inovativne procese, to jest, kreiranje novih modela odjeće u iznimno kratkim razvojno proizvodnim ciklusima.
Taj proizvodni pristup ne bi bio moguć bez mnoštva tehnoloških inovacija. Prikupljanje podataka, često i uz pomoć senzorskih tehnologija, obavlja se uz pomoć brojnih inovativnih tehnoloških dostignuća. Obradu ogromnih količina podataka realiziraju najnoviji tehnološki (računalni) uređaji, a njihova sama obrada rezultat je posve nove metode poznate pod nazivom duboka analitika, odnosno strojno učenje. Navedeni procesi i postupci bili bi uzaludni, bez kreiranja radikalno novog proizvodnog procesa nazvanog automatizirani fleksibilni proces. U tom kontekstu značajnu ulogu imaju roboti nove generacije koji se ubrzano inoviraju, bolje reći, usavršavaju i poboljšavaju. Posebnu pozornost široke javnosti privlače humanoidni roboti koji, također, mogu obavljati brojne poslovne zadaće.
Tehnološke inovacije imaju veliku ulogu u gospodarskom procvatu zemalja u razvoju istočne Azije. Posebno je brz industrijski razvoj Kine, zahvaljujući ponajprije ogromnim investicijama zapadnih visoko razvijenih zemalja. Kineski političari i rukovoditelji shvatili su važnost inovacija, u prvom redu, tehnoloških inovacija za razvitak gospodarstva i društva u cjelini. Stoga su posvetili veliku pozornost razvoju obrazovanja i znanosti, shvaćajući kako se inovativnost djelotvorno stimulira uz pomoć znanja. Te procese nadopunili su vještom krađom intelektualnog vlasništva u međunarodnim razmjerima, što nije ostalo nezamijećeno u akademskoj zajednici zapadnih zemalja. Kasnije su to uočili i brojni političari, pa smo u zadnje vrijeme svjedoci rastućeg trgovinskog konflikta Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije spram Kine.
Ponajprije zahvaljujući tehnološkim inovacijama, američke korporacije prosječno ostvaruju oko 30 posto godišnjeg profita od novih proizvoda. Riječ je o proizvodima koji su na tržištu manje od pet godina. Istodobno visokotehnološke tvrtke, uz pomoć tehnoloških inovacija, realiziraju prosječno preko 50 posto godišnjeg profita od novih proizvoda. To je velika promjena u odnosu na vrijeme od prije 40-ak godina, kada je u Sjedinjenim Američkim Državama samo mali broj kompanija zarađivao 20 posto vrijednosti godišnjeg profita od novih proizvoda.
Inovativnost je nekada smatrana velikim rizikom što je otežavalo njihovo financiranje, pored ostaloga, i kreditno zaduživanje. S vremenom su se inovacije, poglavito tehnološke, iskazale kao iznimno profitabilne. Financiranje inovativnih tvrtki postalo je atraktivno. Danas poslovanje visokotehnoloških starutpova podupire niz fondova rizičnog kapitala, pri čemu su i tradicionalne bankarske situacije manje skeptične spram takvih poduzetničkih pothvata. U visoko razvijenim zemljama artikulirala se financijska mreža različitih institucija spremnih poduprijeti komercijalizaciju rizičnih inovacija u segmentu naprednih tehnologija.
Nedvojbeno je kako su tehnološke inovacije često rezultat istraživačkih projekata primijenjene znanosti. Na samom početku današnji startupovi za svoj rad, pored ekspertnih znanja, iziskuju ponajprije računalnu opremu, te relativno mali poslovni prostor. Međutim, ta relativno mala ulaganja mogu u kratkom vremenu iznjedriti iznimno profitabilne ideje, to jest, inovacije.
Ta se novostvorena vrijednost u obliku tehničkih inovacija, to jest, tehnoloških rješenja štiti patentima, koji generiraju nove proizvode i usluge. Na taj način se osigurava poslovanje, bolje reći, priliv financijskih sredstava. Uspješne inovativne tvrtke planski upravljaju svojim portfeljom patenata, što je preraslo u jednu od menadžerskih funkcija u ekonomiji znanja, odnosno u digitalnom konceptu poslovanja. Vidljivo je kako je i unutar digitalne ekonomije, to jest ekonomije znanja, profit i dalje jedan od strateških poslovnih ciljeva, te preduvjet opstanka društva u cjelini.
Mr.sc. Marinko Kovačić
Comments