By Suvremeni tehnološki gurui odnosno vizionari djeluju u okruženju radikalno novih tehnologija, koje imaju potencijal drastičnog i brzog redizajniranja društva i samoga čovjeka. Umjetna inteligencija, robotika i biotehnologija stimuliraju pokretanje poduzetničkih pothvata i ideja nezamislivih unatrag samo 50-ak godina. Tehno gurui u značajnoj mjeri kreiraju tržišne trendove i artikuliraju nove standarde svakodnevnog života i poslovanja.
Jedan od njih je Elon Musk serijski poduzetnik na području naprednih tehnologija. Uspješan je u proizvodnji i razvoju električnih automobila, raketne tehnologije, solarnih panela i umjetne inteligencije. Njegove tvrtke poput, na primjer, Tesle i SpaceX-a postali su globalni brendovi koji su ga prometnuli u prvog bilijardera na svijetu.
Odabrani
Elon Musk je briljantan inženjer prepun kreativne i radne energije, te željan upuštanja u proučavanje, za njega, posve novih područja poput, na primjer, raketne tehnologije. Smatra se odabranim za rješavanje ključnih problema ljudi, pa i spašavanja čovječanstva. Stoga razmišlja o koloniziranju Marsa u doglednoj budućnosti. Za realizaciju svojih vizija serijski osniva kompanije koje s vremenom postaju uspješne i profitabilne.
Pri vođenju tvrtke Musk se oslanja, prije svega, na inženjere i tehničke eksperte uključujući matematičare i fizičare. Prije osnivanja tvrtke SpaceX, okupio je vodeće stručnjake iz područja svemirske i srodnih tehnologija, kako bi ga uputili u ključne probleme. Zanimali su ga tehnički aspekti poduzetničke avanture u koju će se upustiti kao privatni poduzetnik. Pri tome se mora nadmetati s NASA-om i velikim afirmiranim korporacijama.
Zbog što uspješnijeg vođenja kompanije SpaceX, Musk se upustio u studiozno proučavanje zrakoplovne i raketne tehnologije. U tome mu je, pored već postojećeg inženjerskog znanja i inteligencije, pomagalo fotografsko pamćenje koje posjeduje. Tehničke spoznaje omogućavale su mu definiranje projektnih zadaća, premda je poznat i po postavljanju nerealističnih ciljeva.
Tu osobinu imao je i Steve Jobs, suosnivač Applea i više nego uspješan vođa tvrtke Pixar. Naime, on je, također, postavljao nerealne ciljeve. Za razliku od Muska, on je bio osrednji inženjer. Poput Muska, imao je svijest o sebi kao posebnom, te je silno želio, kako je često isticao, ostaviti trag u svemiru. Čak što više, smatrao se prosvjetljenim što mu je, po njegovom mišljenju, davalo pravo da omalovažava i ponižava suradnike i ostale djelatnike. Jobs je znao obmanuti i samoga sebe i stvarati svojevrsno polje iskrivljene stvarnosti.
On je stvarao polje iskrivljene stvarnosti prenošenjem svoga samopouzdanja na druge, što je zaposlenike motiviralo da naprave i ono što su sami smatrali nemogućim. Ipak, treba naglasiti kako polje iskrivljene stvarnosti može dati dodatni radni poticaj, ali u jednom trenutku udari vas stvarnost. U svakodnevnom životu polje iskrivljene stvarnosti susrećemo u politici u slučajevima kada se sustavno iznose laži odnosno neistine. Dezinformiranje može polučiti određene rezultate, ali kada se dosegne kritična točka iskrsne realnost, a lažne konstrukcije se raspadnu. U tom kontekstu valja promatrati ideološke tvorbe.
Jobs i Musk drugačije od ostalih analiziraju i shvaćaju stvarnost, što je ključna sastavnica njihove kreativnosti. Obojica imaju ogroman ego, konfliktan karakter i sposobnost stvaranja tehnoloških trendova. Brzo misle i radoholičari su, te zahtijevaju od zaposlenika iscrpljujući rad, ponekad od preko 14 sati dnevno. Brojni djelatnici pristaju na takve uvjete, ne samo zbog novca, već zbog uvjerenja kako sudjeluju u stvaranju epohalnih proizvoda važnih za razvoj čovječanstva.
Upravljanje talentima
Premda su Jobs I Musk poslovni tirani, samodopadni poduzetnici koji posjeduju brojne značajke okorjelih individualaca, obojica su inzistirali na timskom radu i sustavnoj suradnji. Suradničku atmosferu, odnosno participativnu organizacijsku kulturu stvarali su i poticali na brojne načine.
Musk u SpaceX-u inzistira na otvorenim uredima i razgovorima zaposlenika. On nije zagovornik rada od kuće, već stimulira dolazak na radno mjesto, kako bi se kroz razgovore generirala nova tehnološka rješenja i ideje. Dijalog je ne samo izvorište novih ideja, već i djelotvoran način prenošenja iskustava i razmjene znanja, smatra Musk.
Takav pristup njeguje i Jobs koji tvrdi kako i sama arhitektura poslovne zgrade može utjecati na kreativnost i predlaganje različitih rješenja. Primjerice, raspored ureda i ostalih prostora treba biti takav da potiče kretanje i susrete zaposlenika. Jobs je jednom prilikom izrijekom naglasio kako je kreativnost plod spontanih susreta i nasumičnih rasprava. Stoga ne iznenađuje što je prilikom izgradnje sjedišta korporacije u Cupertinu aktivno sudjelovao u tom procesu, predlaganjem rješenja za dizajniranje interijera.
Zanimljivo je spomenuti kako na taj način razmišlja i Travis Kalanick, osnivač Ubera koji je među prvima otkrio potencijale koje nude digitalne platforme. Kalanick je svojedobno objašnjavao kako shvatiti Uberov radni prostor znači shvatiti sam Uber. Pri tome je zagovornik frenetične, radoholičarske atmosfere i simpatizer tehnoloških kompanija u kojima je matematika najvažniji poslovni alat.
Musk i Jobs svjesni su značaja talentiranih eksperata odnosno razvojnih inženjera za generiranje nove dodane vrijednosti, te pomno nadziru proces zapošljavanja novih djelatnika. Sustavno blokiraju zapošljavanje C i D igrača, to jest, nekompetentnih pojedinaca. Užasava ih osrednjosti, te su predani izgradnji izvrsnosti u svojim kompanijama.
Jobs je jednom prigodom komentirao kako ga je iskustvo u Macintoshu naučilo da vrhunski igrači vole surađivati samo s vrhunskim igračima, a to znači kako valja eliminirati drugorazredne. Dakle, nužno je spriječiti prosječnost koja, u pravilu, nastaje negativnom selekcijom. Naime, osrednji rukovoditelji plaše se za svoj položaj i nastoje ga zadržati angažiranjem lošijih radnika koji im ne mogu biti prijetnja. Tako dolazi do pojave koju je Jobs zvao eksplozijom bezveznjaka. Ta negativna selekcija ljudi blokira kreativnost i produktivnost, te vodi spram, ne samo prosječnosti, već i likvidacije poslovne organizacije.
Te opasnosti svjesni su Musk i Jobs, ali i brojni drugi tehnološki vizionari. Zbog sprječavanja tih negativnih procesa Jobs osobno razgovara s novim razvojnim inženjerima i ostalim ekspertima odnosno talentiranim osobama. U SpaceX-u kandidati za posao moraju napisati esej zašto žele raditi za tvrtku i Elona Muska. U Appleu, Tesli i SpaceX-u najbolji inženjeri, matematičari i fizičari regrutiraju se s elitnih sveučilišta, kako bi se angažirali u nekom od brojnih autonomnih projektnih timova. Valja napomenuti kako Musk i Jobs imaju potrebu da upravljaju zbivanjima i budu informirani o svim detaljima razvoja određenog projekta.
Sličnu praksu provodi i Bill Gates, suosnivač Microsofta, koji je odličan programer. Gates inzistira na zapošljavanju odnosno imenovanju vrhunskih menadžera, koje karakterizira dubinsko poznavanje tehnologije i poslovnih procesa. On je također osobno nadgledao proceduru zapošljavanja novih ljudi, kako bi se angažirali vrhunski stručnjaci skloni timskom radu. Gates je nastojao kontinuirano održavati fleksibilnost kompanije da bi se munjevito reagiralo na tehnološke izazove, to jest, prijetnje, ali i poslovne prilike.
Jeff Bezos, utemeljitelj Amazona, računalni je genijalac s Princetona koji ima sposobnost razumijevanja šireg tehnološkog konteksta. Ta šira slika omogućava mu pokretanje profitabilnih poslova uz pomoć najnovijih tehničkih dostignuća u, primjerice, internetskoj tehnologiji, umjetnoj inteligenciji i raketnoj tehnologiji.
Tehno gurui cijene tehničke ekspertize, ali se u pojedinim trenucima oslanjaju na intuiciju, koja im omogućava svojevrsni kvantni skok iz realnosti i uranjanje u svijet nezamisliv za obične smrtnike. Taj kvantni skok okidač je za generiranje radikalno novih – prijelomnih inovacija, koje u pravilu drastično preoblikuju postojeće obrasce djelovanja.
Pretakanje ideja u prijelomne inovacije i nakon toga u komercijalne proizvode iziskuje upornost, nadahnutost, stručnost i karizmatično vođenje brojnih suradnika. Radi se o iznimno zahtjevnim procesima, koji nam mogu donekle objasniti bahato i bešćutno ponašanje tehno gurua.
Mr.sc. Marinko Kovačić
Comments