By Kognitivne tehnologije imaju potencijal za radikalnu transformaciju poslovnih modela. Te preinake ovise o poduzetničkoj domišljatosti tehnoloških stručnjaka, koja je vidljiva u brojnim visoko tehnološkim startupovima. Pri tome se koriste platformama i naprednim računalnim tehnologijama odnosno umjetnom inteligencijom. To su u velikom broju slučajeva serijski visoko tehnološki inovatori, to jest, poduzetnici. Njihove aplikacije odnosno tehnološka rješenja korjenito mijenjaju brojne tradicionalne usluge i proizvodne procese.
Potencijal
Visoko tehnološki startupovi nastaju u digitalnom okruženju, a pokreću ih poduzetnici koji su odrastali i obrazovali se uz pomoć naprednih računalnih odnosno internetskih tehnologija. Taj tehnološki okoliš u velikoj mjeri definira i njihov poduzetnički način razmišljanja, koji se razlikuje od tradicionalnog inovacijskog pristupa. Nastala je specifična kreativna kultura koja je najvidljivija u Silicijskoj dolini i drugim poduzetničkim područjima u kojima se koncentrirao veliki broj tehnoloških zaljubljenika grupiranih u manje fleksibilne tvrtke.
Nova generacija tehno poduzetnika, znatnim djelom računalnih inženjera, zazirao je od sustava vrijednosti u velikim poslovnim organizacijama. Neke od tih ogromnih korporacija svojevremeno su predvodile računalnu revoluciju. Pri tome su, tvrtke poput IBM-a, bolovale od nekih tradicionalnih slabosti, karakterističnih za masovnu proizvodnju i tradicionalnu ekonomiju. To se prije svega odnosi na birokraciju u čijem je genetskom kodu upisana potreba za prekomjernom ekspanzijom i nadziranjem. Pore toga, birokracija funkcionira uz pomoć formaliziranih procedura i striktne podjele rada i odgovornosti.
Računalne i internetske tehnologije, same po sebi, ne stimuliraju određeni svjetonazor, bolje reći, ideologiju. Tako su 1960-ih godina mladi ljevičari računalnu tehnologiju doživljavali kao instrument državnog totalitarnosti, to jest, sustavnog nadziranja. Već su 1970-ih godina shvatili kako su računalne tehnologije podatne za integraciju i ljevičarskih vrijednosti odnosno ideoloških predrasuda.
Započinje osnivanje tehnoloških startupova koji nisu robovali tradicionalnim organizacijskim vrijednostima, pri čemu se afirmira nova poduzetnička kultura. Premda su hipijevski nastrojeni tehno poduzetnici promovirali ljevičarski ideološki koncept, prije svega nove organizacijske odnose, ipak su prihvaćali tržišni mehanizam i profit kao ključne elemente gospodarskog prosperiteta. Državni intervencionizam se zadržao kao korektiv mogućih tržišnih devijacija.
Tržišna logika ostala je fundamentalno načelo gospodarskog djelovanja i u doba digitalne ekonomije i društva. Digitalno društvo se ubrzano razvija artikulirajući digitalizaciju kao ključni proces. Kognitivne odnosno internetske tehnologije omogućile su niz korekcija i poboljšanja tradicionalnog građanskog društva. Stvaraju se novi politički odnosi poznati, primjerice, kao digitalna demokracija i digitalna država.
Ipak, određeni tradicionalni politički fenomeni prisutni su i danas premda u izmijenjenoj i nadopunjenoj formi. Tako, na primjer, obilje informacija i njihova laka dostupnost nisu reducirali važnost ideologija, to jest svjetonazora, ali su omogućili njihovo sofisticirano redizajniranje. Žudnja za moći i vlašću, pohlepa za financijskim bogatstvom i potreba za osobnom promocijom nisu nestali, ali su poprimili nove suptilnije forme.
Napredne tehnologije redizajnirale su brojne ekonomske principe, pri čemu je profit ostao i dalje dominantan. Danas većina analitičara nastoji prikriti i umanjiti njegovu važnost, nekritičnim veličanjem isključivo nematerijalnih resursa. Po mom mišljenju, bitno je generirati profit kao primarni poslovni cilj, ali u skladu s tržišnim načelima očuvanja okoliša i humanosti, zasnovanih na privatnom vlasništvu, te u sklopu parlamentarne demokracije.
Pri tome, treba biti svjestan opasnosti koje kriju nove generacije radikalnih ideoloških koncepata koje, na primjer, negiraju značaj nacionalnog gospodarstva, teritorija, države, prirodne determiniranosti i duhovnosti. Ti se koncepti pokazuju pogubnim za gospodarski prosperitet, ali i štetnim za društvo u cjelini. Jedna od značajki nove generacije ideološke paradigme je zabluda o svemoći čovjeka, kojom želi nadjačati svoja prirodna ograničenja.
Transformacija poslovnog modela u automobilskoj industriji
Novu ideološku paradigmu potiču napredne kognitivne tehnologije. Danas je njihov utjecaj prilično vidljiv i u ekonomskoj sferi. Eliminacija analognih i afirmacija digitalnih procesa transformirala je niz ustaljenih i poznatih načina djelovanja. Dramatično se mijenjaju industrijske djelatnosti koje su bile simbol masovne industrije. Jedna od njih je automobilska industrija, koja se suočava s velikim izazovima i potrebom korjenite preinake svih segmenata funkcioniranja.
Kompanije General Motors, Ford Motor Company i Crysler bile su jedan od simbola industrijske i gospodarske razvijenosti Sjedinjenih Američkih Država većim djelom 20. stoljeća. Tu važnost dočaravaju i dvije misli koje su glasile : što je dobro za General Motors dobro je i za Ameriku te sljedeća kada zakašlje General Motors zakašlje i čitava Amerika. Automobilska industrija, predvođena Henryjem Fordom, prednjačila je u uvođenju tekuće trake i afirmaciji podjele rada, odnosno modela znanstvenoga upravljanja. Nastala je masovna industrija i masovno društvo. Ta načela prihvatila je čak i boljševička Rusija koja nije uspjela iznjedriti specifični komunistički proizvodni i ekonomski koncept.
Općenito govoreći, radikalne tehnološke inovacije izazivaju tektonske ekonomske i društvene poremećaje. Taj efekt generiraju i današnje visoke tehnologije predvođene umjetnom inteligencijom. Gospodarski i društveni razvoj suočava se s brojnim izazovima i potrebom za mijenjanjem ustaljenih obrazaca života i rada. Primjerice, svojevremeno je takve promjene prouzročio tiskarski stroj omogućavajući lakšu distribuciju informacija i znanja. Tiskarski stroj potaknuo je promjene u obrazovanju, omogućio nastanak masovnih medija, olakšao društvenu mobilnost i brojne druge preinake, stvarajući društvo/kulturu knjige odnosno pisane riječi.
Danas smo svjedoci kako umjetna inteligencija, računalne, internetske i srodne tehnologije potiču promjene tradicionalne industrijske i poslovne paradigme, što uključuje i automobilsku industriju. Kompanije Ford i General Motors u skladu sa suvremenim tehnološkim okruženjem preispituju svoj način rada, a prije svega dugoročnu stratešku usmjerenost. Te tvrtke su automatizirale odnosno robotizirale proizvodne procese, pri čemu intenzivno promišljaju i kreiraju scenarije za buduće djelovanje. Ono se bazira na električnim vozilima, autonomnoj vožnji i usluzi dijeljenja vozila. Stoga ne iznenađuje što Fordova nova misija glasi :“Moramo postati najvjerodostojnije prijevozničko poduzeće na svijetu, projektiranjem i proizvodnjom pametnih vozila za pametni svijet.“
Menadžeri General Motorsa, za sada, nisu u tolikoj mjeri agresivni, odnosno ambiciozni no također pokušavaju „pretočiti prijelomne tehnologije u vozila i iskustva koja ljudi vole.“ Pri tome, valja naglasiti kako rukovoditelji General Motorsa ujedno žele unovčiti podatke koje generiraju njihove napredne tehnologije ugrađene u njihovih preko devet milijuna internetski povezanih vozila.
U današnje vrijeme u svjetskoj automobilskoj industriji velika pozornost posvećuje se razvoju koncepata autonomne vožnje i dijeljenja vozila koji u značajnoj mjeri ovise o umjetnoj inteligenciji. Razvoj električnih vozila, koji je danas iznimno aktualan, u značajnijoj mjeri ne ovisi o umjetnoj inteligenciji. Treba napomenuti kako Toyota koristi umjetnu inteligenciju, kako bi pronašla nove materijale za napredne sustave baterija koji su bitan segment električnih automobila.
Autonomna vozila
Neprijeporno je kako je umjetna inteligencija nužna za razvoj projekta autonomnih vozila. Realizacija tog projekta je u poodmakloj fazi razvoja, a pokusne vožnje i finalna testiranja provodi nekoliko tvrtki diljem svijeta. U te razvojne procese uključila se i hrvatska tvrtka Rimac automobili. Autonomna vožnja temelji se na niz naprednih visokih tehnologija i brojna specifična znanja. S ciljem ubrzavanja tih razvojnih procesa, kompanije Ford i General Motors preuzele su poduzeća koja se bave autonomnom vožnjom, a kreirale su korisne spoznaje. Tako je tvrtka Ford Motor preuzela Afoto AI, dok je General Motors preuzeo Cruise Automation.
Transformaciju proizvodnih procesa i poslovnog modela na temelju kognitivnih tehnologija provodi i kompanija Volvo. Treba podsjetiti kako je kompaniju Volvo Car 2010. godine kupio kineski konglomerat Geely Holding Group od tvrtke Ford Motor, koja ju je prethodno kupila (1999. godine) od matične švedske kompanije AB Volvo.
Za menadžere Volva sigurnost je glavni razlog razvoja autonomnih odnosno samovozećih vozila. Od 2015. godine Volvo razvija i realizira prediktivnu analitiku uz pomoć strojnog učenja koristeći baze podataka veličine petabajta, koji su prikupljeni od umreženih vozila. Razvili su Sustav ranoga upozoravanja (Early Warning System) koji analizira preko jedan milijun događaja svaki tjedan. Temeljem tih spoznaja utvrđuju koji su faktori relevantni za greške, nesreće i postotak kvarova na vozilima.
Kako bi razvili sustave potrebne za autonomna vozila, Volvo se udružio s Nvidiom, američkim proizvođačem procesora i Autolivom, najvećim svjetskim dobavljačem za sigurnost vozila. Zajedno s Autolivom, Volvo je osnovao Zennity grupu za razvoj softvera, a koja se fokusirala na izgradnju sustava autonomne vožnje s naglaskom na sigurnost.
Sustavi će koristiti duboko učenje kako bi naučili prepoznati i reagirati na objekte u neposrednoj blizini automobila pomoću senzora i kamera na automobilima. Programirani su za prikupljanje podataka sa senzora i stvaranje mape situacija u stvarnom vremenu, pružajući procesorima umjetne inteligencije prikaz okruženja od 360 stupnjeva. Također, povezuju GPS podatke i karte visokih rezolucija za određivanje najefikasnije rute između dvaju destinacija.
Taj sustav opisan je kao cjeloviti paket softvera za autonomne sustave pomaganja u vožnji, s ugrađenim algoritmima za računalni vid, fuziju senzora, odlučivanje i kontrolu nad vozilom, kao i povezanost s aplikacijama u oblaku. Sustavi u stvarnom vremenu zahtijevaju ogromne količine računalne snage, pa umjesto da razvija svoje procesore, Zennity se oslanja na visoke performanse računala kroz partnerstvo s tvrtkama Dell EMC i VM Ware.
Korporacija Mercedes-Benz, također razvija tehnologiju umjetne inteligencije koju instalira u svoja vozila. Taj projekt poznat je kao MBUX (Mercedes Benz User Experince), a uz pomoć njega vozači se oslobađaju obavljanja dosadnih i repetitivnih radnji tijekom vožnje.
Poslovodstvo kompanije Mercedes-Benz najavilo je svoj novi automobil Luxury ih Motion (Luksuz u vožnji), kao budućnost autonomne vožnje. Elegantna i prostrana unutrašnjost dizajnirana je tako da izgleda više kao salon, nego kao kabina vozila, omogućavajući izvršnim direktorima i VIP putnicima da produktivno (radno) provedu svoje putovanje, te stignu na odredište odmorni i svježi. Dakle, menadžeri tvrtke drastično su redizajnirali poslovni model, pa će Mercedes-Benz u budućnosti nuditi mobilni životni prostor, što je radikalno drugačiji koncept osobnog prijevoza od dosadašnjeg.
Nedavno se korporacija Daimler udružila s visoko tehnološkom tvrtkom Nvidijom u dizajniranju sustava zasnovanih na dubokom učenju, koja predstavlja ključnu sastavnicu autonomne vožnje odnosno asistencije uz pomoć umjetne inteligencije. Podaci se prikupljaju sa same ceste pomoću senzora pričvršćenih na vozila, a obrađuju se putem tehnologije računalnog vida. Istodobno se dopunjuju vanjskim podacima, kao što su GPS i meteorološke informacije.
Kao i drugi proizvođači automobila (i vodeće tvrtke u drugim industrijama) i Mercedes se odmiče od tradicionalne proizvodnje automobila, te se pozicionira kao podatkovno vođena tehnološka kompanija. U skoroj budućnosti konkurenti Mercedesa bit će ne samo BMW i Toyota, već gotovo sigurno i Google te Apple.
Ugradnja umjetne inteligencije u automobile generira i određene etičke pa i pravne nedoumice koje još uvijek nisu precizno i sveobuhvatno razriješene. Primjerice, kako bi autonomni automobili odnosno umjetna inteligencija trebali reagirati kada se iznenada suoče sa situacijom u kojoj moraju izabrati između toga da udare malo dijete koje je palo na cestu ili da brzo slete sa ceste i tako ugroze putnike u automobilu. Može se ustvrditi kako umjetna inteligencija odnosno autonomni automobil uz dovoljno podataka i računalne snage mogu izračunati najmanje katastrofalan scenarij i superiorno reagirati u odnosu na čovjeka.
Za ljudsku inteligenciju bitne su informacije čijim procesuiranjem nastaju raznovrsne percepcije i spoznaje, dok su za umjetnu inteligenciju ključni podaci koji su njena svojevrsna žila kucavica. U električna vozila američke tvrtke Tesla ugrađeni su brojni senzori. U njih se ubrajaju i kamere za skeniranje ceste, atmosferski senzori za praćenje vremenskih prilika kao i senzori na volanu, koji pomažu razumjeti na koji način vozači koriste ruke tijekom upravljanja vozilom. Svi se ti podaci obrađuju pomoću algoritama za strojno učenje, što omogućuje najbolju reakciju (vozača) automobila na različite situacije. Tako se omogućava sigurna vožnja.
Već neko vrijeme, brojna Teslina vozila u prometu kontinuirano prikupljaju i prenose podatke o vožnji u oblak. To je prednost tvrtke Tesla u utrci koja se vodi za razvoj potpuno autonomnih vozila u odnosu na konkurenciju.
Navedene poslovne prakse očevidno ukazuju na drastične preinake poslovnih modela i proizvodnih procesa uzrokovanih primjenom umjetne inteligencije. U tehnološkom pogledu taj će se trend ubrzavati, pri čemu je nužno u dogledno vrijeme učinkovito riješiti nedoumice vezane za skladan odnos čovjeka i misleće tehnologije.
Mr.sc. Marinko Kovačić
Comments