Google

Još od  Gutenbergova izuma  tiskarskog stroja prije više od 500 godina koji je revolucionirao dostupnost knjiga i časopisa odnosno informacija i znanja niti jedno novo tehnološko otkriće odnosno organizacija uključujući radio i televiziju nije tako preobratilo pristup informacijama kao Google. Ta internetska tražilica nije prva jer su slične već postojale, ali je postala dominantna zahvaljujući patentiranim, individualno osmišljenim programima za stotine tisuća računalnih strojeva koji se također namjenski sastavljaju odnosno konfiguriraju.

Menadžeri Googlea upravljaju najvećim računalnim sustavom na svijetu unutar kojeg se računala međusobno povezuju patentiranim softverom i ožičenjem. Nigdje drugdje ni u javnom niti u privatnom sektoru ne postoji tako moćna računalna mreža odnosno baza podataka premda funkcioniraju specijalizirane internetske tražilice visokih performansi.

Rana faza

Sve je počelo kada su osnivači Googlea Sergej Brin i Larry Page kreirali novu matematičku formulu poznatu kao PageRank koja korisnicima u trenu prikazuje najvažnije rezultate pretraživanja. Oni su u to vrijeme bili polaznici doktorskog studija na sveučilištu Stanford koje se već proslavilo financijskom potporom poduzetničkih pothvata svojih istraživača. Sveučilište Stanford, primjerice, svojim studentima olakšava rad na potencijalno komercijalnim inovacijama dopuštajući im korištenje svojih resursa. Takva praksa na Stanfordu počela je u prvoj polovici 20. stoljeća a do prije samo 30-ak godina nije bila raširena praksa vodećih američkih sveučilišta.

Ured za licenciranje sveučilišta Stanford vodio je konkretnu i specifičnu poticajnu politiku usmjerenu na  podršku inovatora. Naime, Ured nije polagao pravo na   značajne inovacije koje su bile rezultat istraživačkog rada profesora i studenata u kampusu. Umjesto stjecanja vlasničkih prava nad inovacijama Ured je nakon asistiranja i plaćanja postupka patentiranja  sklapao dugoročne licencne ugovore koji su omogućavali mladim Stanfordovim znanstvenicima ne samo da se afirmiraju već i obogate.

Tražilica koju su inovirali Sergej Brin i Larry Page 1997. godine postala je interno dostupna profesorima, studentima i administrativnom osoblju na adresi google.stanford.edu. Njezina je popularnost kao korisnog alata, u i oko kampusa, rasla usmenom predajom.

U jesen 1997. godine Brin i Page odlučili su tražilicu imenovati dojmljivim i lako pamtljivim nazivom. Nakon brojnih diskusija i predlaganja različitih imena izbor je pao na pojam googleplex. To je pojam za golemi broj koji će simbolizirati mnoštvo informacija kojima će manipulirati buduća kompanija. Izabrali su skraćenu verziju google. Službeno je kompanija Google.Inc. osnovana 7. rujna 1998. godine.

Osnivači Googlea.Inc svojevremeno su izjavili kako su se upustili u poduzetnički pothvat jer su bili nezadovoljni tadašnjom tehnologijom pretraživanja pa su u tome  prepoznali svoju priliku. Nezadovoljstvo nekim postojećim tehnološkim rješenjima česta je motivacija izumiteljima za inovacijski i poduzetnički angažman. Tražilica Google projektirana je za brzo pružanje odgovora odnosno željenih informacija uz mogućnost usmjeravanja na relevantnu mrežnu stranicu.

Ipak, odlučujući i konkretan motiv za ulazak u poduzetničke vode Brina i Pagea bilo je odbijanje tada vodećih tražilica poput AltaViste i Yahooa da kupe njihovu inovaciju PageRank. Oni su bili svjesni kako daljnje razvijanje i usavršavanje njihove ideje odnosno PageRanka iziskuje angažman brojnih stručnjaka okupljenih u poslovnoj organizaciji. U toj nakani bili su čvrsti i samouvjereni pa napuštaju studiranje i posvećuju se isključivo razvoju tvrtke Google.

Page je primijetio kako su rezultati pretraživanja AltaViste uključivali naizgled neprimjetnu informaciju o nečemu što se nazivalo poveznica (link). Poveznice kasnije prerastaju u jedan od ključnih pretraživačkih alata koji učinkovito grupiraju određene sadržaje.

Nakon kraćeg vremena Brin i Page iznjedrili su još jednu revolucionarnu ideju koja će se kasnije iskazati ključnom za financiranje odnosno cirkuliranje kapitala u Googleovom eko sustavu. Riječ je o rangiranju oglasa na temelju njihove relevantnosti kao što su to činili sa svojim besplatnim rezultatima pretraživanja.

Umjesto jednostavnog prezentiranja oglasa klijenta koji plaća najviše stručnjaci Googlea započeli su rangirati oglase uz pomoć formule koja vrednuje ponuđeni novac te broj klikova kojim se otvara oglas. Tako su se popularniji oglasi (više klikova) penjali na vrh, a manje popularni tonuli prema dolje.

Drugačije govoreći, Brin i Page prepuštali su Googleovim korisnicima rangiranje oglasa. Pozicija pojavljivanja oglasa određivala se prije svega uz pomoć kriterija privlačnosti za potrošače/korisnike a ne isključivo prema financijskom kriteriju odnosno plaćenom iznosu za neki oglas. Osnivači Googlea pronašli su način lociranja oglasa bez zakidanja/ometanje korisnika te su se ujedno čvrsto držali svog načela o nemiješanju besplatnih rezultata pretraživanja i plaćenih oglasa.

Ekipiranje talentima i kreativcima   

Google već godinama ostvaruje vrtoglav organizacijski razvoj koji prati stalni rast profita i tržišne vrijednosti. To je rezultat rada brojnih projektnih timova, specifične strukture i osebujne korporativne kulture. Korporativni DNK je inovativnost, poduzetnost i stalno usavršavanje svih djelatnika. Ekipiranje vrhunskim ekspertima i kompetentnim stručnjacima izazovna je i zahtjevna zadaća čak i u SAD-u bez obzira na mnoga elitna sveučilišta te mu se mora pristupiti promišljeno odnosno planski.

Brojni bankroti i poslovne poteškoće koji su pogodili internetske tvrtke i dionice 2000. godine uzrokovali su masovno otpuštanje visoko stručnih radnika u Silicijskoj dolini. Međutim, ta kriza ne samo što nije pogodila Google već mu je, što više, omogućila zapošljavanje brojnih vrhunskih stručnjaka, preciznije rečeno, prvenstveno softverskih inženjera i matematičara koji su ostali bez posla u  tehnološkim kompanijama.

Tako se iznenada stvorio golemi bazen talenata koji je omogućio Googleu  regrutiranje ljudi s jedinstvenim i dragocjenim znanjima. Premda su neočekivano ostali bez posla mnogi kompetentni i inovativni stručnjaci nisu željeli pokrenuti vlastiti poduzetnički projekt. Google je maksimalno iskoristio tu tržišnu priliku angažiravši vrhunske eksperte osposobljene za rješavanje najsloženijih matematičkih i informatičkih problema.

Za te, mahom mlađe kreativce, menadžeri Googlea dizajnirali su poticajnu radnu atmosferu i okruženje te im delegirali ovlasti za realizaciju izazovnih radnih zadaća. Razigrana uredska atmosfera u Googleu drastično se razlikovala od bankrotiranog visoko tehnološkog korporativnog svijeta u Silicijskoj dolini koji je okruživao kompaniju. Radni prostori su uvelike podsjećali na prošireni Stanford u kojima se poticala slobodna formalna i neformalna komunikacija i razmjena znanja. Svi raspoloživi organizacijski resursi su u službi poticanja kreativnost.

Uredi su maksimalno otvoreni tako da potiču suradnju i komunikaciju  zaposlenika. Nasuprot tome, tradicionalni uredi blokirali su komunikacijsku povezanost zaposlenika. Novi pristup dizajniranja radnih prostora oduševljavao je  ambiciozne i kreativne mlade ljude. Na taj način razmišljao je i tehnološki vizionar Steve Jobs koji je smatrao kako su slučajni susreti i neformalno druženje na poslu nepresušni i najvažniji izvor novih ideja.

U tvrtki je već od samih početaka vladala zabavna i vedra atmosfera. Tako su posvuda po uredima stajale na raspolaganju velike količine gumenih bombona koje su programeri odnosno razvojni inženjeri žvakali dok su igrali biljar ili stolni nogomet. Planski se gradila opuštena atmosfera i kultura koja je poticala igru te kolektivni duh. Medicinske odnosno pilates lopte  jarkih boja nalaze se posvuda kao i brojne igračke te različite manje naprave za relaksaciju. Na taj način stvorena je atmosfera slična sveučilišnom kampusu koja potiče inovativnost te druženje i neformalnu razmjenu ideja.

Često programeri rade do duboku u noć ali ne zato što su prisiljeni već zbog snažne predanosti i motiviranosti za rješavanje izazovnih radnih zadaća koje su im postavljene. Pri tome ih se tretira kao članove obitelji pa je, primjerice, hrana besplatna. Interesantno je spomenuti kako je hranu pripremao vrhunski kuhar koji je uživao iznimno povjerenje Pagea i Brina. On je na samim počecima rada tvrtke  kada je Google zapošljavao svega nekoliko stotina zaposlenika zauzimao sam vrh korporativne hijerarhije.

Vrsni Googleov kuhar posluživao je hranu kreativno pa je jedno dulje vrijeme bio podignut šator kako bi ljudi mogli ručati pod šatorom s kamionom za pripremu hrane ispred njega. To je bio produžetak kuhinje.

Nakon što je Google počeo kotirati na burzi kuhar je odlučio prodati svoje dionice koje je imao od ranije i koje do tada nisu imale novčanu vrijednost. Tako je preko noći postao multimilijunaš kao i brojni drugi zaposlenici Googlea. Ujedno je odlučio napustiti Google što je istinski rastužilo osnivače tvrtke  jer su ga uistinu smatrali važnom sastavnicom produktivnosti Googleovih djelatnika.

Odbojka na plaži, hokej na koturaljkama, utrke romobilima čak i držanje svojih ljubimaca poput primjerice pasa ili mačaka neke su od aktivnosti kojima se dizajnirala kreativna i opuštena korporativna kultura. Treba naglasiti kako se radi većinom o mladim ljudima koji nisu u bračnoj zajednici ali i zaposlenici koji imaju obitelj uživaju cijeli niz pogodnosti. Tako, primjerice, djelatnici imaju pogodnosti kao što su mogućnosti besplatnog korištenja usluga servisa za pranje rublja, frizera, zubara i liječnika, autopraonice a kasnije i dječjeg vrtića, dvorane za fitness s osobnim trenerima i profesionalnim maserima. To gotovo eliminira potrebu za odlazak iz ureda.

Menadžeri Googlea čak iznajmljuju autobuse s bežičnim pristupom internetu kako bi se djelatnici koji putuju na posao više od jednog sata iz San Francisca mogli već u autobusu uključiti u posao. Na taj način mogu svoju energiju fokusirati na radne zadatke a ne na brigu oko toga da li će na vrijeme stići na posao. Zbog toga ne iznenađuje što ih je ugledni poslovni časopis Fortune više puta proglasio  najboljim poslodavcem u SAD-u.

No, Sergej Brin upozorava kako se iza ove razigranosti i opuštenosti krije niz rigoroznih sustava i procedura koji omogućavaju maksimalno racionalno i djelotvorno upravljanje poslovnim procesima.

Brendiranje Googlea

Google je s vremenom postao prestižni svjetski brend a pri tome nije koristio tradicionalne alate korporativnog oglašavanja odnosno promocije i odnosa s javnošću. Konkurentska prednost Googlea temelji se na vrhunskom proizvodu odnosno tražilici. Osnivači tvrtke kršili su klasične metoda oglašavanja afirmirajući starajući prepoznatljivi korporativni imidž Googlea.

Pored sloma brojnih internetskih tvrtki 2000. godine još su neka tržišna događanja išla u prilog Googleu. Najveći  konkurent tvrtka Microsoft tada je izgubila sudsku parnicu koja se vodila na saveznom sudu u Washingtonu. Sudac Thomas Penfield Jackson presudio je kako integriranje preglednika Internet Explorera u operativni sustav Windows predstavlja kršenje zakonskih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja.

Suđenje Billu Gatesu, jednom od osnivača Microsofta, dodatno je smanjilo njegov ugled što je automatski narušilo korporativni imidž Microsofta. Istovremeno su ga mnogi iz softverske industrije smatrali Dorthom  Vaderom branše odnosno mračnom silom jer se u nekim situacijama nije ponašao tržišno korektno.  Nasuprot tome mladoliki osnivači Googlea stjecali su ugled dobrih momaka a sama tvrtka imala je moto „Ne budi zao“. Zanimljivo je spomenuti kako je Steve Jobs suosnivač i glavni direktor Applea taj moto komentirao na sebi svojstven način tvrdeći kako je najobičnije smeće.

Google se brendirao kao poletno, svježe i novo poduzeće koje posluje korektno uvažavajući zaposlenike i korisnike svojih usluga kao osobe vrijedne poštovanja. Pri tome je korporacija Google artikulirala stratešku misiju : omogućiti korisnicima besplatan pristup svim svjetskim informacijama.

Inovativnost       

Osnivači i cjelokupni menadžment Googlea fokusiran je na inovacije i temeljne poslovne procese. Ujedno artikuliraju specifični sustav organizacijskih vrijednosti koje potiču poduzetnost i preuzimanje rizika kao i stalno učenje te razmjenu znanja. Na sustavan način utvrđuju se izvorišta znanja koja generiraju nove vrijednosti te se pri tome koriste metode upravljanja znanjem i inovacijama. Za te procese i postupke zaduženi su specijalizirani menadžeri. To je rezultiralo plasiranjem  brojnih novih proizvoda i osvajanjem novih tržišnih segmenata koji su omogućili kontinuirani rast i razvoj.

U Googleu vrijedi pravilo 20 posto koje dozvoljava svakom softverskom inženjeru da 20 posto svog vremena ili jedan radni dan u tjednu provede na osmišljavanju i realizaciji svojih projekata koji ne moraju nužno biti vezani uz poslovanje tvrtke.

Spomenutu poslovnu praksu, bolje reći, organizacijsku kulturu osmislila je američka korporacija 3M a s vremenom su je preuzele brojne kompanije uključujući i Google. Korporacija 3M smatra se jednom od najinovativnijih u segmentu proizvoda široke potrošnje. U portfelju tvrtke nalazi preko 60.000 različitih proizvoda. Neke od tržišnih marki 3M-a su Scotch tape (selotejp) i Post-it (lako ljepljivi papirići). Strategija te korporacije nalaže da novi proizvodi, odnosno oni koji nisu na tržištu dulje od četiri godine, moraju ostvarivati najmanje 20 posto prihoda.

Takav način stimuliranja inovacijskih procesa kao iznimno učinkovit uočili su Brin i Page te su ga primijenili ali i unaprijedili. Tako su uveli i fleksibilni radni dan za inženjere a tu su praksu preuzeli od sveučilišta. Naime, sveučilišni nastavnici na Stanfordu i nekim drugim sveučilištima u pravilu provode četiri dana tjedno u uredu, a istraživanjima ili drugim projektima bave se petoga dana. Takva sveučilišna praksa pokazala se djelotvornom.

Pravilo 20 posto  je alat za promicanje inovativnosti u kompaniji a Brin i Page smatraju ga jednom od centralnih  sastavnica organizacijske kulture. To je važan razlog dolaska brojnih kreativnih mladih inženjera u Google.

Pored toga, Brin i Page svjesni su činjenice kako su ljudi iznimno produktivni i predani kada rade na projektima koje smatraju važnim. Uvidjeli su, također, kako se iznimna fokusiranost postiže u projektima koje su zaposlenici sami pokrenuli. Takva praksa moguća je samo kada se inovacijski procesi potiču s vrha, ali i s dna organizacije.

Tako je, primjerice, na inicijativu Googleovih stručnjaka realiziran važan projekt koji je imao iznimno veliku društvenu korist. Radi se o Googleovoj virtualnoj knjižnici. Naime, stručnjaci u knjižnici sveučilišta Harvard pokrenuli su svojevremeno proces digitalizacije knjiga ali su se odmah suočili s velikim tehničkim problemima. Interesantno je spomenuti kako je knjižnica Harvard, osnovana 1638. godine, te je najveći knjižni akademski sustav na svijetu.

Stručnjaci knjižnice izradili su opcije digitaliziranja masivne harvardske zbirke knjiga koja broji preko 15 milijuna svezaka, ali su uvidjeli kako je postupak nevjerojatno skup. Dodatni problem bio je oštećivanje knjiga do kojeg dolazi prilikom njihove digitalizacije. Za tu korisnu društvenu inicijativu doznali su inženjeri za razvoj proizvoda u Googleu te su se odmah uključili u njenu konkretnu realizaciju.

Nakon nekoliko mjeseci istraživanja Googleovi eksperti osmislili su učinkovitiji i manje štetan način skeniranja knjiga koji su prezentirali zaposlenicima knjižnice.  Bilo je stvarno dojmljivo promatrati nove mehaničke naprave za skeniranje koje obavljaju posao pretvaranja knjiga u digitalni oblik. Googleovi eksperti izumili su iznimno učinkoviti postupak koji knjige „tretira“ puno nježnije od do tada poznatih postupaka skeniranja. Demonstracija novog postupka uvjerio je knjižničare Harvarda da krenu u proces digitalizacije knjižnog fonda uz pomoć Googleove metode. Valja napomenuti kako je nova metoda bila znatno jeftinija od prethodnih pa stoga troškovno prihvatljiva.

Još jedan društveno korisni projekt u koji su bili uključeni Googleovi kreativci je istraživanje ljudskog genoma. Dr. Alan E. Guttmacher, pomoćnik direktora Nacionalnog instituta za istraživanje ljudskog genoma svojevremeno je kazao kako je Googleova uključenost u genetička istraživanja naročito značajna zbog njegovog ogromnog kapaciteta pretraživanja. Radi se o učinkovitoj sposobnosti pronalaska specifičnih gena i genetskih devijacija koje uzrokuju bolesti. Ujedno je spomenuo kako se Googleova golema računalna snaga može koristiti za analizu nepreglednih količina podataka. Za takvo procesuiranje znanstvenici nemaju resurse u svojim laboratorijima.

Općenito govoreći, jedna od sastavnica nove istraživačko znanstvene paradigme je umreženost računala u istraživačkim laboratorijima s internetom bolje reći specijaliziranim bazama podataka. Istodobno su moguće računalne simulacije koje omogućuju spoznaje koje nije moguće ostvariti u laboratorijima. Googleove tehnike rudarenja podataka iznimno su učinkovite  za suočavanje s iznimno zahtjevnim izazovima koje im nameće analiziranje genetskih sekvenci. Na taj način se drastično ubrzava proces generiranja znanstvenih inovacija i spoznaja odnosno otkrića.

Na kraju spomenimo kako Sergej Brin i Larry Page potiču istraživanja cjenovno prihvatljive proizvodnje goriva koje čisto izgara pa ne šteti okolišu. Ujedno su čvrsto uvjereni u neslućene spoznajne mogućnosti koje će omogućiti stapanje tehnologije i biologijskih istraživanja a u te procese uključit će informatičke i znanstvene Googleove kapacitete.