By Konvergencija raznorodnih naprednih tehnologija odnosno umrežavanje fundamentalnih znanstvenih istraživanja rezultira fascinantnim spoznajama i rješenjima Jedna takva znanstvena ambicija je fuzija elektronike i ljudskog mozga koja nastoji izravno spojiti čovjeka s internetom uz pomoć neuralnog sučelja. Takvo tehnološko rješenje rezultira artikulacijom homo cyborga odnosno hibridnog ljudskog stvorenja s novim i nadmoćnim (kognitivnim) sposobnostima.
Tehnološki potencijali
Produljenje ljudskoga života odnosno težnja za besmrtnošću, te ambicija dešifriranja kozmoloških tajni, već su stoljećima predmet ljudskih promišljanja. Ti pokušaji nedvosmisleno ukazuju na čovjekovu težnju za stjecanjem božanskih atributa.
Spomenute napore dodatno je osnažio razvoj suvremene znanosti i naprednih tehnologija. Uspostava virtualne stvarnosti, cyber prostora, avatara, umjetne inteligencije i komplementarnih tehnologija dodatno su pobudile nadu za realizacijom koncepta umjetnog života i prostora unutar kojeg bi se integrirao i sam čovjek. Na taj način se nadilaze naše biološke, to jest, prirodne ograničenosti.
Riječ je o ambiciji minimiziranja ograničenosti, to jest, kontroliranja naše prirodne determiniranost, koja je prisutna od najranijih faza ljudskog razvoja. U početku to se nastojalo ostvariti primitivnim alatima, koji s vremenom postaju sve složeniji. Permanentno poboljšavanje alata tijekom stoljeća poticalo je uspostavu sve kompleksnijih organizacijskih struktura. Primjerice, transformacija alata u strojeve rezultiralo je pojavom tvornica, koje predstavljaju specifične organizacije osposobljene za realizaciju zahtjevnih ciljeva, to jest, zadaća.
Nedvojbeno su alati, a pogotovo kasnije mehanički strojevi utjecali na razvoj samog čovjeka odnosno artikulaciju našeg mišljenja, što se ogleda, na primjer, u determinističkom, te kvantificiranom načinu razmišljanja. Ujedno tiskarska tehnologija inicirala je tipografsko mišljenje, a televizija obogatila vizualnu percepciju.
Revolucionarna promjena nastaje pojavom mislećih strojeva. Računalna tehnologija spaja se s robotikom. Ponajprije se pojavljuju industrijski roboti, no ubrzo se razvijaju humanoidni roboti osposobljeni za verbalnu i vizualnu komunikaciju, koje omogućava umjetna inteligencija. Homo cyborzi postali su stvarnost, a gotovo ne treba ni naglašavati kako je riječ o specifičnoj odnosno kognitivnoj tehnologiji s kojom se čovjek prvi puta susreće.
Radi se o tehnologiji s kojom čovjek može nadmašiti svoje prirodne ograničenosti u do sada neviđenom opsegu. Postaje ostvarivo prožimanje ljudskog tijela s naprednom tehnologijom o čemu svjedoče homo cyborzi koje pojedini analitičari smatraju sljedećom evolucijskom fazom razvoja čovjeka. Ta mogućnost kod mnogih izaziva brojne dvojbe, te zahtjeva odgovore na važna etička pitanja o suštini nas samih.
Sučelje mozak – računalo
Kognitivne mogućnosti računala kao mislećeg stroja drastično poboljšavaju internetske, senzorske i ostale komplementarne tehnologije, kako u pogledu prikupljanja podataka, tako i njihove pohrane, te procesuiranja. Internet stvari jedna je od naprednih tehnologija uz pomoću koje se akumuliraju goleme količine podataka (big data). Korištenjem duboke analitike goleme količine podataka se procesuiraju, kako bi se generirale korisne spoznaje i precizna predviđanja.
Izravnim tehničkim spajanjem čovjeka s internetom stvara se mogućnost pristupa sveukupnom znanju kojim čovječanstvo raspolaže. Realizirana su početna tehnička rješenja poznata kao sučelje mozak-računalo, a služe za medicinske potrebe. Sučelje mozak-računalo radi u realnom vremenu i može se kontrolirati putem interneta.
Proizvođač NeuroSky napravio je praktično sučelje koje izravno povezuje mozak čovjeka i računalo. Sučelje radi na principu preuzimanja analognih električnih moždanih valova, koji se pretvaraju u digitalne signale i šalju u kontrole igraćih konzola, računala ili medicinskih uređaja. Njihov cilj je pronalaženje učinkovitog načina liječenja mozga.
Sučelje mozak-računalo sustav je pomoću kojeg ljudski mozak izravno komunicira s vanjskim uređajem. Koriste ga paralizirani pacijenti jer im omogućuje mislima komunicirati s računalom, te upravljati elektronski kontroliranim umjetnim udovima.
Tim se tehnološkim rješenjem nadomještaju izgubljene ljudske funkcije, a ne proširuju postojeće. Tek kada se sučelje mozak-računalo počne primjenjivati na zdravim ljudima moći će se govoriti o poboljšavanju ljudskih funkcija, koje će daleko nadmašivati stečene prirodne sposobnosti. Nove mogućnosti odnosno funkcionalnosti čovjeka stečene naprednim tehnološkim rješenjima označit će novu evolucijsku fazu razvoja nas samih. O tomej se do sada samo spekuliralo, ponajviše u znanstveno fantastičnoj literaturi i filmovima.
U tom pogledu jedna od atraktivnih mogućnosti je vođenje razgovora putem misli. Znanstvenici rade na razvoju telepatskog čipa. Agencija za razvoj napredne obrambene tehnologije (DARPA) objavila je 2016. godine kako razvija čitač misli u okviru programa Dizajn sustava za neuralni inženjering (NESD).
Spomenuli smo samo neke tehnološke projekte fokusirane na drastično poboljšavanje ljudskih urođenih sposobnosti. Ljevičarski analitičar Yuval Noah Harari u tom kontekstu navodi :“Želimo sposobnost da reprogramiramo svoja tijela i umove ponajprije kako bismo izbjegli starost, smrt i bol, ali kada tu sposobnost steknemo, tko zna što bismo još mogli učiniti s njom ? Zato o novoj ljudskoj agendi možemo razmišljati kao o nečemu što se zapravo sastoji od samo jednog projekta (s više ogranaka) : stjecanje božanskosti.“ Riječ je o standardnom lijevo orijentiranom promišljanju, koje relativizira ljudsku prirodu odnosno suštinu, pri čemu se ujedno nekritički veličaju pojedini aspekti tehnološkog progresa.
Nalazimo se tek u početnoj fazi razvoja radikalno novih naprednih tehnologija kao što su, na primjer, umjetna inteligencija i biotehnologija koje redizajniraju postojeća načela života i rada. Potreban je ozbiljan napor društvenih i humanističkih mislilaca u praćenju i analiziranju mogućih posljedica najnovijih tehnoloških rješenja, pri čemu moramo biti oslobođeni svjetonazorskih predrasuda.
Svjedočimo procesu rastakanja postojeće paradigme, a nova se u cijelosti nije artikulirala. Pri tome, suvremena tehnološka platforma nudi različite mogućnosti, pa je nužan racionalan odnosno optimalan odabir njenog potencijala, koji će omogućiti ljudski prosperitet. Na koncu, valja napomenuti kako u povijesti ništa nije neizbježno sve dok se ne dogodi.
Mr.sc. Marinko Kovačić
Comments