By Komuniciranje je jedna od suštinskih ljudskih karakteristika I odvija se na različite načine U najopćenitijem smislu, komunikacija predstavlja razmjenu informacija I omogućava živim bićima opstanak unutar određenog okruženja. Specifičnost ljudske komunikacije sastoji se u tome što je tehnološki posredovana. Tehnološki alati ljudske komunikacije razvijali su se tijekom povijesti, te su postajali tehnički sve kompleksniji.
Tržišni aspekt
S vremenom se razvoj (tehnoloških) komunikacijskih uređaja uklopio u tržišne procese pretvarajući ih u profitabilne proizvode, poput svih ostalih u tržišnom gospodarstvu. Nastale su iznimno značajne industrijske grane kao što su, primjerice, informatička I telekomunikacijska industrija. Ujedno sami proizvodi, to jest, komunikacijski uređaji zbog masovne proizvodnje I prihvaćenosti postaju i te kako financijski isplativi.
Tehnološki analitičar I Appleov ekspert Horace Dediu izradio je 2016. godine listu najprodavanijih proizvoda nastalih u različitim djelatnostima koja donosi zanimljive podatke. Lista pokazuje kako je najprodavanija marka automobila Toyota Corola za koju se odlučilo 43 milijun kupaca. Najprodavanija igraća konzola je Sony PlayStation s prodanih 382 milijuna primjeraka, dok je seriju knjiga o Harryju Potteru kupilo 450 milijun čitatelja. Na vrhu liste nalazio se Appleov iPhone koji je već u to vrijeme prodan u milijardu primjeraka.
Komentirajući listu Dediu je zaključio kako iPhone nije samo najprodavaniji mobilni telefon, već istodobno, također, najprodavaniji glazbeni player, najprodavanija kamera i najprodavanije računalo svih vremena. Svoj uspjeh iPhone dobrim djelom temelji na uspješnoj fuziji različitih funkcionalnosti, što je na tržištu masovno prihvaćeno. Taj tehnološki i poslovni koncept odnosno naprava prouzročio je tektonske poremećaje u fotografskoj i glazbenoj industriji.
Nedvojbeno su iPhone i pametni telefoni snažno utjecali na život i rad pojedinaca diljem svijeta. Tijekom 1990-ih godina osobno računalo bilo je stožerni komunikacijski uređaji, a tu poziciju, početkom 21. stoljeća preuzima pametni telefon. Riječ je mobilnoj komunikacijskoj napravi koja se ubrzano razvija. Nekada su na tom području dominirale finska kompanija Nokia i kanadska Research in Motion (BlackBerry), a danas su korporativni lideri američki Apple i južnokorejski Samsung, pri čemu snažan uspon bilježe kineske kompanije.
Rezultati istraživanja koje je provela agencija Nielsen pokazuju kako Amerikanci prosječno dnevno provedu 11 sati ispred ekrana. Pri tome se 4,7 sati utroši na promatranje zaslona na mobitelu. Empirijske analize utvrdile su kako 85 posto Amerikanaca smatra mobilne telefone centralnim uređajem u svom životu.
Takav značaj i rasprostranjenost mobilnih telefona ne bi bio moguć bez internetske tehnologije, mikro procesora, raznorodnih aplikacija i ostalih srodnih tehnologija. U tom pogledu posebno se ističe značaj društvenih mreža poput Facebooka, TikToka i Instagrama.
Danas su telefoni odnosno pametni telefoni standardna sastavnica našeg poslovnog i životnog okruženja, ali vrlo mali broj ljudi poznaje povijest njihova nastanka. Poput ostalih radikalnih tehnoloških inovacija nastali su kao rezultat rada brojnih inovatora tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Bili su to pionirski kreativni napori za koje tada veliki broj ljudi nije vidio nikakvu praktičnu svrhu, što je česta karakteristika prijelomnih inovacija..
Izazovi u ekspanziji novih proizvoda
O načinima prijenosa glasovnih poruka na daljinu, uz pomoć tehničkih rješenja, počinje se razmišljati od 19. stoljeća. Američki izumitelje Samuel Morse konstruirao je 1837 godine praktično upotrebljiv električni telegrafski aparat. Na njegov prijedlog izgrađena je i puštena u promet 24. svibnja 1844. godine prva telefonska linija Washington – Baltimore.
Zanimljivo je spomenuti jednu zgodu koja se nešto kasnije zbila. Naime, kada se 19. po redu američki predsjednik Rutherford Hayes, inače general i odvjetnik, prvi puta sreo s telefonom izjavio je :“Čudesna li izuma, ali tko bi se ikada htio time služiti.“ Ta izjava potiče iz vremena kada tehničke inovacije nisu bile učestale, pa se donekle može shvatiti to nerazumijevanje.
Međutim, veći broj radikalnih tehničkih inovacija nije naišlo na razumijevanje i u prošlom stoljeću, kada su izumi postali standardna sastavnica poslovanja. Primjerice, menadžeri IBM-a nisu odmah prepoznali tržišni potencijal osobnog računala, a slično se dogodilo i s izumom tranzistora. To je jedan od razloga što je proces plasiranja novih proizvoda i usluga i danas rizičan poduzetnički pothvat.
Tome valja pridodati poteškoće u prihvaćanju novih proizvoda. Riječ je o procesu koji može biti dugotrajan. Tako je proteklo više od deset godina prije negoli je tranzistor ostvario značajan učinak na računarstvo. Na prihvaćanje novih, prvenstveno drastično novih proizvoda utječe niz različitih faktora. Nužno je osigurati praktičnost i prihvatljivu cijenu. Prvi računalni uređaji bili su iznimno skupi i velikih dimenzija, te su ih kupovali i koristili samo velike kompanije i državne institucije.
Pored toga, u pravilu valja izgraditi odgovarajuću infrastrukturu. Za automobile trebalo je sagraditi ceste i mrežu benzinskih postaja. Internetske tehnologije značajno su unaprijedile funkcionalnost računala omogućavajući pojavu elektronske trgovine, pametnih gradova, društvenih mreža i drugih digitalnih usluga. Pametni telefoni svoju munjevitu ekspanziju ostvarili su, također, zahvaljujući internetskoj tehnologiji.
Razvoj telefona
Pojava telefona spada u prijelomne tehničke inovacije, pa stoga ne iznenađuje, kako smo već spomenuli, što razvoj toga uređaja ima dugačku povijest. Prvu viziju pametnog telefona možemo prepoznati u stripu Georgea du Maurera pod nazivom Edison’s Telephonoscope, koji je objavljen 1879. godine u satiričnom Punch Almanacku. Crtež prikazuje telekomunikacijski uređaj koji prenosi zvuk i sliku prigodom telefoniranja. To su bile prve vizije videofona i televizije. Sličan vizionarski koncept prezentira 1890. godine futurist i satiričar Albert Rolida u svojoj ilustriranoj noveli The Twentieth Century.
Alexander Graham Bell kanadsko američki izumitelj, znanstvenik i inženjer patentirao je 7. ožujka 1876. godine prvi praktični telefon. Bell je poput svog suvremenika Thomasa Alve Edisona, pored inženjerskog te inovativnog, imao i poduzetnički talent. Poduzetničke sklonosti Bell je iskazao kao suosnivač American Telephone and Telegraph Company (ATT) 1885. godine.
S vremenom je kompanija ATT prerasla u jednu o najinovativnijih poslovnih organizacija u industrijskoj povijesti. U Sjedinjenim Američkim Državama broj telefona se kontinuirano povećavao, pa je 1910. godine u upotrebi bilo sedam milijuna aparata. Zanimljivo je spomenuti kako su Sjedinjene Države te godine imale 92 milijuna stanovnika.
Mobilni i pametni telefoni
Prva ideja, to jest, vizija mobilnog telefona javlja se 1900-ih godina. Satirični magazin Punch kroz strip je prezentirao predviđanja za 1907. godinu i pri tome prikazao buduću mobilnu komunikaciju. Prvi mobilni telefon, ali u doslovnom smislu, pojavio se 1910. godine, kada je švedski izumitelj Lars Magnus Ericsson ugradio telefon u automobil svoje žene.
Prvi uistinu pravi mobilni telefon nastao je 1917. godine, kada ga je patentirao finski inovator Eric Tigerstadt. On je zbog svojih iznimno značajnih istraživačkih radova na područjima akustike i mikrofona prozvan Finski Thomas Edison.
Koncept pametnog telefona u idejnom smislu ponajprije se oblikuje u filmovima znanstvene fantastike. Riječ je o filmovima Star Trek i 2001 : A Space Odyssey. Otprilike u isto vrijeme američki računalni znanstvenik Alan Kay dizajnirao je prvo mobilno računalo Dynabook.
Sljedećih 50-ak godina računala i mobiteli imali su svoje razdvojene putanje napredovanja. S vremenom su računala i mobiteli postajali manji, brži, jeftiniji i sa sve više funkcija, te je na koncu dosegnuta kritična točka razvoja, nakon koje su se mogli spojiti u jedan uređaj. Ta se tehnološka fuzija kasnije prometnula u prvorazredni poslovni i društveni fenomen.
Prvi aparat koji se može smatrati pametnim telefonom bio je IBM Simon Personal Communicator koji se na tržištu pojavio 1994. godine. Prodano je svega 50.000 primjeraka, a dostupan je bio samo dvije godine odnosno 1994 i 1995. godine, nakon čega je povučen s tržišta. Razlozi neuspjeha bili su brojni, poput visoke cijene od 895 američkih dolara, prevelike težine i veličine, te niske kvalitete reproduciranje glazbe i video sadržaja.
Ericsson R380 bio je prvi uređaj, koji se izrijekom prodavao kao pametni telefon. Predstavljen je javnosti 19. veljače 1999. godine na najvećem sajmu računalne i informatičke tehnologije CeBIT u Hannoveru. U tadašnje vrijeme mali broj stručnjaka bilo je svjesno kako svjedoče početku afirmacije jedne od najvažnijih tehnoloških naprava 21. stoljeća. Pametni telefon svrgnuo je s tržišnog trona osobno računalo, radikalno mijenjajući suvremeni način života i poslovanja.
Mr.sc. Marinko Kovačić
Comments