By Kreiranje aplikacija predstavlja značajan proces generiranja vrijednosti u internet ekonomiji, a ovisi, prvenstveno, o talentiranosti pojedinca. Uvezane aplikacije mogu biti platforma za obavljanje poslova velikih razmjera. Tako, primjerice, Travis Kalanick prilikom osnivanja svoje tvrtke za obavljanje taksi usluga, Ubera, nije planirao kupovati automobile, a niti zapošljavati taksi vozače. Umjesto toga, on i njegovi suradnici kreirali su dvije aplikacije : jednu za potrošačku klijentelu, a drugu za njihove potencijalne vozače. Stvoren je tehnološki startup koji je rastao strelovitom brzinom.
Koncept Uber for X
Uber je postao kultna poslovna ikona gig ekonomije, a njegov model poslovanja svidio se brojnim poduzetnicima i investitorima odnosno fondovima rizičnoga kapitala koji su poticali njegovu ekspanziju na različita područja života i rada. Tako su nastajali poslovni modeli slikovito opisani kao : Uber za hranu ; Uber za alkohol ; Uber za kupovinu i dr. Stvoren je opći obrazac poznat kao Uber for X. Tu pojavu Kalanick je opisao riječima kako je Uber postao križanac životnoga stila i logistike.
Aplikacije kao korporativne platforme omogućile su redizajniranje klasičnoga poslovnog modela. Nastale su mobile-first kompanije čije je poslovanje, u početku, ovisilo o iPhoneu, a kasnije o tehnološkim inačicama toga uređaja različitih proizvođača. To su kompanije u kojima se određeni sadržaj ili usluga najprije stvara za mobitele, a tek nakon toga za desktop.
U mobile-first tvrtkama najzatupljeniji su neovisni ugovorni suradnici koji nemaju propisano radno vrijeme, šefove niti ostala ograničenja koja proizlaze iz radnog odnosa na neodređeno vrijeme. Međutim, oni ne uživaju ni određene pogodnosti koje proizlaze iz klasičnoga radog odnosa kao što je, primjerice, kreditna sposobnost ili plaćeno bolovanje.
Konkretno govoreći, Kalanick Uberovim vozačima, primjerice, ne plaća topli obrok, a ni pauzu niti godišnji odmor. Na taj način, uz različite tehnološke inovacije, Uber snižava troškove rada i stječe cjenovnu prednost u odnosu na konkurenciju. Treba naglasiti kako takav radni angažman nije novost, a kod nas je bio najpoznatiji kao slobodna profesija, na koju su se najčešće odlučivali glumci i ostali umjetnici. Međutim, oni nisu imali podršku „platformskih“ odnosno mobile-first kompanija.
Neovisnost, fleksibilnost i sloboda oduvijek su bile cijenjene vrijednosti koje su se u tradicionalnoj ekonomiji mogle realizirati u manjem broju slučajeva. Nasuprot tome, gig ekonomija omogućava njihovo ostvarivanje u velikoj mjeri, što je od osobite važnosti za mlađe generacije. Procjenjuje se kako oko 50 do 60 posto mladih ljudi u Europi i SAD-u obavlja neki oblik neovisnoga posla.
Algoritmi i aplikacije
Najčešće se gig ekonomija vezuje uz tvrtke poput Ubera i Airbnba u kojima je za obavljanje posla dovoljno imati auto odnosno stan ili kuću. Za razliku od njih Gigster se u gig ekonomiji bavi angažiranjem razvojnih inženjera. Američki Ured za statistiku rada procjenjuje kako će u SAD-u 2020. godine biti 1,4 milijun računalnih radnih mjesta, a svega 400.000 računalnih inženjera koji će ih moći zauzeti.
Gigster uz pomoć svoje platforme odnosno računalnih aplikacija omogućuje angažiranje razvojnih inženjera na realizaciji konkretnih projekata. Pored toga, što su računalni inženjeri deficitarna struka, brojnim tvrtkama nije ekonomski isplativo njihovo zapošljavanje, jer ih trebaju tek s vremena na vrijeme za realizaciju određenih projektnih zadaća. Nešto slično, ali s realizacijom jednostavnih radnih zadaća i niskom novčanom naknadom, pokrenuo je tehnološki div Amazon sa svojom platformom Mechanical Turk.
Za novopridošle gig radnike na početnoj web stranici Mechanical Turka tri su temeljne upute za gig posao : Pronađi interesantan zadatak – Uradi – Zaradi novac. U brojnim platformskim kompanijama menadžeri, odnosno poslodavci, ne poznaju ljude koji rade za njih. To nije slučaj u gig tvrtki Mechanical Turk, jer u njoj nastoje humanizirati, bolje reći, personalizirati poslovne odnose.
U tehnološkoj gig kompaniji Mechanical Turk ljude ne tretiraju kao algoritme kojima se realiziraju brojne zadaće u internet ekonomiji. Suradnici se stimuliraju na angažman koji ne iziskuje preveliku stručnost, ali omogućuje fleksibilno radno vrijeme odnosno visoki stupanj autonomije. Općenito govoreći, gig radni angažman u, primjerice, Uberu ili Mechanical Turku, neće omogućiti veliku novčanu zaradu, ali predstavlja uvijek dostupnu mogućnost poboljšavanja financijske situacije.
Menadžeri gig tvrtki redefinirali su, bolje reći, modernizirali klasičnu podjelu rada na tekućoj traci, osmišljenoj početkom 20. stoljeća, u tvorničkim pogonima Ford Motor Company. Oni su osmislili automatiziranu koordinaciju razmrvljenih radnih zadaća odnosno djelatnika, uvodeći aplikacije kao centralni menadžerski alat. Pri tome su razvojne procese centralizirali, te ih dodijelili stručnjacima, prije svega, softverskim inženjerima.
Redizajn društvene i ekonomske strukture
Pojava i rast gig ekonomije dodatno mijenja tradicionalnu društvenu strukturu. Značaj i raširenost obiteljskih, vjerskih i ostalih vrijednosti tradicionalnoga društva postupno slabi, a redefiniranje statusa radnika u gig ekonomiji komplementarno je s tim procesima. Jačaju ugovorni rad, freelancing i outsourcing kao oblici novoga radnog angažmana a slabi pozicija, preciznije rečeno, smanjuje se broj klasičnih radnika.
Općenito govoreći, svjesno ili ne, kontinuirano se urušavaju institucije te blokiraju društveni procesi kohezivnoga karaktera. To se, prije svega, odnosi na procese i institucije nacionalnoga predznaka. Sveopća atomizacija te institucionalno mrvljenje smanjuju moć tradicionalnih društvenih silnica utjelovljenih u nacionalnim državama, nacionalnim interesnim organizacijama i skupinama.
U tom kontekstu treba istaći kako po našem mišljenju, primjerice, gig radnici nemaju osjećaj korporativne odnosno organizacijske pripadnosti. Poslovna praksa je pokazala kako kreativci vole raditi na realizaciji značajnih i radikalnih inovacija u svjetski afirmiranim korporacijama. Kompleksni projekti iziskuju predanost, fokusiranost i kontinuiranu formalnu i neformalnu suradnju koju gig kompanije ne osiguravaju jer im to nije ni strateška orijentacija.
Gig mobile-first tvrtke, u pravilu, su orijentirane na rješavanje praktičnih poteškoća kako bi olakšale svakodnevni život. Razvojne funkcije gig kompanija su profitabilne i kratkoročne, te ih u najvećoj mjeri mogu realizirati softverski inženjeri. One nemaju cilj a niti kapacitete za provedbu zahtjevnih projekata koji uključuju fundamentalna i primijenjena istraživanja.
Organizacijske vizije i vrijednosti
Treba istaknuti kako su gig ekonomija, bolje reći, gig usluge novi fenomen koji je u stalnom razvoju, te još nije u dovoljnoj mjeri proučen. Za sada nam se čini kako je gig ekonomija korektiv pojedinih anomalija koje su se pojavile u kapitalističkoj paradigmi. Jedna od slabosti suvremenoga kapitalističkoga sustava je slabljenje kupovne moći nižih slojeva društva, pa jača potreba za dodatnom zaradom. Ipak, upozoravamo kako je današnji ekonomski sustav drastično povećao mogućnost pokretanja vlastitoga poduzetničkog pothvata, te omogućio njegov streloviti rast i razvoj.
Riječ je, prije svega, o startupovima koji su jedno od prepoznatljivih obilježja internet ekonomije odnosno suvremene faze kapitalističkoga razvoja. Kreativnost i poduzetnost, bez velikih materijalnih i tehnoloških resursa, mogu u kratkom razdoblju rezultirati nastankom impresivnih korporativnih divova. Google i Facebook samo su neki od primjera novoga poduzetništva utemeljenog na umrežavanju, algoritmima i ostalim karakteristikama internetske ekonomije.
Startup poduzetništvo prikladno je za mlade generacije koje iznimno cijene neovisnost i dinamičnost. Pri tome, internetske tehnologije nude brojne mogućnosti poduzetničkoga dokazivanja usmjerenog, pored ostaloga, na softversko inoviranje. Razvoj video igara jedan je od brzo rastućih segmenata internet ekonomije koji postaje nezaobilazna sastavnica odrastanja novih generacija, te relativno novo područje poduzetničkog nadmetanja i dokazivanja.
Mobile-first kompanije razvoj započinju kao tehnološki sartupovi koji su kao organizacijski poslovni model dobro poznati. Zbog toga već postoje uhodani i razrađeni mehanizmi financiranja mobile-first startupova, što znatno olakšava njihov rast. Ujedno postoji interes za radni angažman u njima kao i potreba za njihovim uslugama. Za razvoj mobile-first tvrtki nisu potrebne revolucionarne poslovne vizije već, prije svega, pragmatična usmjerenost.
Tijekom industrijske povijesti vizionarske korporacije su svojim djelovanjem revolucionirale znanstvene spoznaje, poslovanje i život općenito. Primjerice, u laboratorijima Bell Labsa, koji je djelovao unutar korporacije AT&T, nastali su tranzistori, laseri i novi materijali koji su, pored ostaloga, omogućili komunikacijsku umreženost koja je bila svojevrsna prethodnica internetske mreže. Nekoliko istraživača Bell Labsa dobilo je Nobelovu nagradu, a djelovali su u timovima koji su se sastojali od znanstvenika i stručnjaka različitih profila.
Međutim, i osnivači odnosno menadžeri mobile-first kompanije mogu imati revolucionarnu poslovnu viziju. Tako, primjerice, Travis Kalanick osnivač i glavni izvršni direktor Ubera ulaže znatna financijska sredstva u razvoj tehnologije autonomne vožnje odnosno vožnje automobila bez vozača. Riječ je o futurističkoj tehnologiji koja može postati realnost u doglednoj budućnosti.
Kreativni i talentirani pripadnici mlade generacije cijene vizionarstvo, te izazovne i futurističke projekte koji će transformirati našu svakodnevnicu. Zbog toga su zainteresiranu za rad u istraživačkim timovima tehnoloških korporacija poput Applea, Googlea i SpaceX-a.
Razvijena tehnološka kultura mlade generacije potiče njihovo korištenje usluga gig kompanija te radni angažman u njima. Po našem mišljenju, to je, prije svega, zbog popravljanja financijske situacije, pri čemu ih dodatno privlači fleksibilnost i sloboda koju imaju u gig poduzećima.
Smatramo kako transformacija radne snage nije samo formalnoga i kozmetičkoga karaktera, već izravno utječe na redistribuciju moći u gig kompanijama. Centraliziranjem razvojnih procesa, koji stvaraju novu dodanu vrijednost, jača moć menadžerskih struktura. Istodobno se simplificiraju operativni poslovi „gig radnika“, koji su anonimni i atomizirani kao u vrijeme masovne ekonomije.
Internet ekonomija sustavno eliminira značaj materijalnih resursa te afirmira apstraktni i kreativni rad. Ovi procesi dodatno povećavaju mobilnost pojedinaca na tržištu radne snage te globalnu usmjerenost što pojačava eroziju teritorijalno determiniranih organizacija.
Mr.sc. Marinko Kovačić
Comments