By Savezna Republika Njemačka zauzima središnju geostratešku poziciju u Europi, te graniči s devet država (Danska, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Francuska, Poljska, Češka, Švicarska i Austrija). S oko 83 milijun stanovnika (uključujući preko šest milijuna stranaca) najmnogoljudnija je europska država. Gustoća naseljenosti je 228 stanovnika po četvornom kilometru. Samo su Nizozemska i Belgija gušće naseljeni. Njemačka je poveznica, ne samo europskoga istoka i zapada, već i sjevera (Skandinavije) i juga. Riječ je o gospodarskoj europskoj velesili koja je 1975. godine postala članicom najrazvijenijih zemalja svijeta (G7).
Prosperitetna pokrajina
Regija Baden-Württemberg često se spominje kao jedno od najrazvijenijih gospodarskih područja Njemačke i Europe u cjelini. Prosperitet Baden-Württemberga temelji se na fleksibilnoj specijalizaciji, kontinuiranoj inovativnosti, drastičnom smanjivanju troškova poslovanja, te poticajnom zakonskom okviru za poduzetničke djelatnosti. Pri tome je radna snaga kompetentna i angažirana na temelju dugoročnih ugovora o zaposlenju, a razvijena je kooperacija radnika i poslodavaca. Poslovnu uspješnost dodatno potiče umreženost, koja omogućava intenzivnu razmjenu informacija između raznih kompanija.
Snažan ekonomski rast Baden-Württemberga započinje odmah nakon Drugoga svjetskog rata i bio je znatno veći od ostatka, tadašnje, Zapadne Njemačke. Nadprosječni gospodarski razvoj temeljio se, prije svega, na industrijalizaciji ove jugozapadne njemačke savezne pokrajine. U jednom trenutku udio industrijskih radnika iznosio je 56 posto ukupnog radništva Baden-Württemberga, što je bilo više od udjela na nacionalnoj razini. Industrijski prosperitet stimulirala je, znatnim djelom, kompetentna radna snaga, pri čemu se posebno ističu njemački inženjeri i tehničari koji uživaju svjetski ugled u svojim profesijama.
Stožerne sastavnice industrijalizacije ove savezne pokrajine su proizvodnja strojeva, automobilska industrija i proizvodnja elektrotehničkih uređaja. Te tri industrijske grane, a posebno automobilska industrija, predstavljaju okosnicu industrijskoga modela Baden Württemberga. Podsjećamo kako automobilsku industriju te pokrajine predvode Mercedes Benz (dio koncerna Daimler AG) i Porsche. U razdoblju od 1950. do 1994. godine broj zaposlenika u tim industrijskim granama povećao se četiri puta. Istodobno se broj radnika u tekstilnoj industriji, koja je 1950. godine bila najvažnija proizvodna grana, smanjio za trećinu. Valja napomenuti kako je u 19. stoljeću tekstilna industrija bila generator razvoja proizvodnje strojeva u toj pokrajini. Sličnu ulogu, već nekoliko desetljeća, ima automobilska industrija koja potiče razvoj digitalnih tehnologija, te predvodi proces robotizacije i automatizacije proizvodnih procesa.
Slabosti i nova paradigma
Gospodarski razvoj je nakon Drugoga svjetskog rata bio izvozno orijentiran, pri čemu je većina najvažnijih kompanija bila vertikalno integrirana, te fokusirana na samostalnu proizvodnju potrebnih dijelova. Takva poslovna orijentacija rezultirala je snažnom regionalnom povezanošću odnosno umrežavanjem lokalnih tvrtki, što je smanjivalo izloženost vanjskoj konkurenciji. To je posredno dovodilo do smanjivanja fleksibilnosti i međunarodne konkurentnosti. Nedovoljna izloženost inozemnoj konkurenciji otežavalo je natjecanje s konkurentima iz, primjerice, Japana, Južne Koreje, Kanade i SAD-a, koji su počeli u većoj mjeri međusobno surađivali poboljšavajući svoje inovacijske kapacitete. S vremenom su u tim zemljama počeli surađivati i izravni tržišni konkurenti. Tako su ubrzali i olakšali proces istraživanja i razvoja koji je postajao sve zahtjevniji, rizičniji i skuplji, što je u konačnici potaknulo tu kooperaciju odnosno strateško povezivanje.
Menadžeri u tvrtkama smještenim u Baden-Württembergu odgovorili su na te izazove razvojem najnaprednijih proizvodnih modela kao što je, primjerice, vitka proizvodnja (lean production). Koncept vitke proizvodnje sustavno eliminira postupke, procese i situacije u kojima se troše resursi, a ne stvara vrijednost kao što su, primjerice, uklanjanje grešaka na proizvodima, nepotrebni zastoji i gomilanje zaliha. Taj se proizvodni model skladno nadopunjava s konceptima upravljanja totalnom kvalitetom i pravovremenom proizvodnjom (just-in-time production). Djelotvornost navedenih proizvodnih obrazaca drastično poboljšavaju napredne informatičke i robotičke tehnologije, te automatizacija.
Njemački znanstvenici, stručnjaci i menadžeri pozorno su pratili i analizirali svjetske trendove. U pogledu poboljšavanja kvalitete i produktivnosti posebno im je bila interesantna japanska industrijska praksa. Naime, u Japanu je, također, bilo potrebno što brže obnoviti i razviti industriju nakon poraza u Drugom svjetskom ratu. Bilo je vidljivo kako se poslovna izvrsnost odnosno svjetska konkurentnost ne može ostvariti bez aktivnog angažmana industrijskih radnika. Njihovu važnost nije umanjila ni robotizaciju koja se u Japanu iznimno brzo razvija tijekom niza desetljeća.
Nova industrijska paradigma koja se postupno uspostavlja u drugoj polovici 20. stoljeća afirmirala je timski rad, kvalitetu, dizajn, inovativnost, komunikaciju s kupcima, strateška partnerstva i male serije. Krajem 20. stoljeća pojava internetskih tehnologija i novih visokih tehnologija kompletirale su novu industrijsku i ekonomsku paradigmu karakterističnu za doba postmodernizma. Personalizacija proizvodnje, virtualnost, umreženost, kreativnost te digitalizacija proizvodnih procesa i društvenih odnosa neka su od ključnih obilježja nove zbilje u prvim desetljećima 21. stoljeća.
Suodlučivanje
U okolnostima snažnoga jačanja značaja novih sastavnica industrijske arhitekture raste i potreba za integracijom radnika i zaposlenika u proizvodne i poslovne procese ukoliko se želi realizirati svjetska konkurentnost. Toga su bili svjesni menadžeri i političari u Njemačkoj, pa uvode model suodlučivanja zaposlenih. Razrađen je model izbora zaposlenih u nadzorne odbore i propisan djelokrug, te način njihova rada. Razumljivo je kako se taj koncept angažmana zaposlenih primjenjivao i u Baden-Württembergu.
Utvrđeno je kako se u pogledu ingerencija (prava i dužnosti) nadzornoga odbora primjenjuju odgovarajuće odredbe dioničkoga zakonodavstva i na njima utemeljeni drugi normativni propisi. Ključna je uloga nadzornoga odbora praćenje poslovanja poduzeća. To, između ostaloga, podrazumijeva pravo na uvid i provjeru poslovnih knjiga i spisa, blagajne, vrijednosnih papira i roba, te ostalih relevantnih dokumenata i indikatora imovinskoga stanja tvrtke. Pored toga što te kontrolne funkcije može obavljati izravno, nadzorni odbor za njihovo obavljanje može ovlastiti svog pojedinog člana, ali i stručnu osobu iz poduzeća koja nije član odbora, kao i stručnjaka izvan tvrtke. Posebnim propisom ili odlukom, nadzorni odbor može odlučiti kako se određena poslovna aktivnost ne može provesti bez njegove izričite suglasnosti. Jedan od najvažnijih zadataka nadzornoga odbora je imenovanje i opoziv članova poslovodstva.
Klasteri i obrazovanje
Afirmaciji nove industrijske paradigme u vodećim tvrtkama pokrajine Baden-Württemberg znatno su pridonijeli razvojni inženjeri. Oni su nakon Drugoga svjetskog rata nastavili razvijati tradiciju njemačke tehničke znanosti afirmirane u svjetskim razmjerima, primjenjujući je u svakodnevnom poslovanju. Ta kompetitivna i kreativna praksa najvidljivija je u automobilskoj industriji. Mercedes je ne samo statusna ikona, već i simbol tehničkoga i dizajnerskoga perfekcionizma. Pri tome je njemačka automobilska industrija, u cjelini, postala vodeća u svjetskim razmjerima, pretekavši američku koja je niz desetljeća uživala nedodirljivi liderski status.
Unutar pokrajine djeluje niz umreženih i kompatibilnih industrijskih klastera koji međusobno razmjenjuju iskustva, informacije i znanja, što u konačnici rezultira sinergijskim efektom. Na taj način se olakšava realizacija maksimalnoga učinka ljudskih potencijala, koji rade uz pomoć napredne tehnološke opreme. Gospodarski prosperitet Baden-Württemberga sustavno podržava snažan bankarski sektor koji osigurava povoljan kapital poduzetnicima svih veličina.
U pokrajini su djelatnosti u segmentu obrazovanja, te istraživanja i razvoja iznimno razvijeni kako u akademskoj zajednici, primjerice, glasovito Sveučilište Freiburg i prestižni Freiburg Institute for Advanced Studies – Freiburški institut za napredne studije, tako i u korporativnom svijetu. Razvijena je istraživačka infrastruktura za temeljna i praktična istraživanja.
Zbog toga ne iznenađuje što infrastruktura za istraživanja i razvoj u Baden-Württembergu spada među najrazvijenije u Europi. Po broju sveučilišta i visokih škola Baden-Württemberg zauzima prvo mjesto u Njemačkoj. Tako u pokrajini djeluje, primjerice, devet sveučilišta i niz visokih škola od kojih je veći broj tehnički profilirano. Ujedno su i financijska ulaganja po glavi stanovnika u te procese vrlo visoka, te su u Njemačkoj na četvrtom mjestu, odmah iza gradova-pokrajina Berlin, Bremen i Hamburg.
Bez obzira na zavidnu obrazovnu i istraživačku infrastrukturu to nije bilo dovoljno za vodeću poziciju u razvoju i plasiranju profitabilnih novih proizvoda visoke tehnologije u Europi i svijetu. Međutim, ta se slabost gospodarstva Baden-Württemberga počela mijenjati značajnim korporativnim ulaganjima. Spomenimo samo Boschov istraživački i razvojni kompleks koji je otvoren 2015. godine. Riječ je o centru generiranja znanja i novih tehnoloških rješenja vrijednom 310 milijuna eura smještenom u gradiću Renningen, potkraj Stuttgarda. Kompleks se prostire na stotinu hektara, a u njemu radi oko 2.000 znanstvenika i razvojnih inženjera.
Steinbeis-Stiftung
Dok u zadnje vrijeme gospodarstvo pokrajine sve više hvata priključak s razvojem visokih tehnologija, u tradicionalnim tehnologijama, poput strojogradnje, tvrtke u Baden-Württembergu, već niz desetljeća uspješno razvijaju nove proizvode i ostvaruju svjetsku konkurentnost. Taj razvoj potiče transfer tehnologija malim i srednjim tvrtkama uz pomoć razgranate mreže specijaliziranih institucija koje pripadaju krovnoj državnoj organizaciji Steinbeis-Stiftung für Wirtschaftsförderung.
Treba napomenuti kako je Steinbeis-Stiftung (Zaklada Steinbeis) osnovana 1868. godine sa sjedištem u Stuttgardu, glavnom gradu Baden Württemberga, fokusirana na prenošenje akademskih znanja i spoznaja u područje poslovanja. Zakladu tvori mreža od oko 220 tehnoloških centara koji obično djeluju u sklopu Fachhochschule (politehnički institut visokoga obrazovanja). Ovi centri omogućuju malim i srednjim tvrtkama provedbu tehnoloških ekspertiza, te realizaciju i provjeru kvalitete proizvoda uz pomoć profesora politehničkih instituta.
Pored transfera, već dokazanih i na neki način uobičajenih tehnologija i znanja, tehnološki centri nastoje omogućiti pristup i najnovijim naprednim tehnologijama koje omogućavaju svjetsku konkurentnost. Usvajanje novih tehnologija uključuje i dodatno stručno, te praktično obrazovanje. Kontinuirano učenje i usavršavanje danas je postalo nužnost u svim strukama, pa je povezivanje akademske zajednice i svijeta rada postalo standardnom sastavnicom suvremenoga gospodarstva. Napori tehnoloških centara prvenstveno su fokusirani na male tvrtke, koje imaju ograničene ljudske i financijske resurse.
U tom kontekstu posebno se ističe važnost projekata odnosno poslova čija provedba iziskuje istraživanje i razvoj. Njihova realizacija podrazumijeva angažiranje određene opreme i eksperata koji su ponekad nedostupni malim tvrtkama. To se, prije svega, odnosi na tradicionalne poslove, za razliku od kreativnih i razvojnih procesa u internetskim i srodnim tehnologijama koje ne iziskuju značajniju opremu i kapital, već prvenstveno poduzetnost, upornost i inovativnost. Stoga je u svijetu nastalo mnoštvo tehnoloških startupova od koji je znatan broj prerastao u respektabilne kompanije o čemu, na uspjesima Rimac Automobila i Infobipa, svjedočimo i mi u Hrvatskoj. Najčešće startupovi nastaju, te se grupiraju u okviru inovativnih regija.
Pokrajina Baden-Württemberg u segmentu istraživanja i razvoja prednjači u Njemačkoj, a ona se provode, kako smo već spomenuli, pretežno u etabliranim industrijskim granama, kao što je proizvodnja elektrotehničkih uređaja i strojogradnja. Ipak, u tom pogledu odvija se ubrzana preobrazba. Naime, automobilska industrija Baden-Württemberga, predvođena Mercedesom i Porscheom, drastično se transformira zadnjih 20-ak godina.
Naime, današnji automobili opremljeni su naprednim računalnim i informatičkim tehnologijama, a pogonjeni su električnom strujom iz baterijskih sustava. Riječ je o visokim tehnologijama kojima treba pridodati i razvoj tehnologije autonomne vožnje automobila uz pomoć umjetne inteligencije. U tim razvojnim procesima Mercedes i Porsche prednjače u svjetskim razmjerima. Napominjemo kako se današnja proizvodnja automobila odvija uz pomoć niza kompatibilnih visokih tehnologija koje smo sve donedavno mogli vidjeti samo u filmovima znanstvene fantastike.
Razvoj gospodarstva iziskuje kapital čija dostupnost, bolje reći, cijena u velikoj mjeri utječe na proces industrijskoga, ali i društvenoga razvoja općenito. Specifičnost je razvoja suvremenih internetskih tehnologija ali i poduzetničkih pothvata na području, primjerice, biotehnologije i genetike što su izrazito rizična Stoga je nužno artikulirati odgovarajuću financijsku infrastrukturu unutar koje fondovima rizičnoga kapitala pripada istaknuto mjesto.
Za razvoj gospodarstva Baden-Württenberga od osobitoga značaja je bankarski sektor u kojem, pored nacionalnih banaka, iznimno važnu ulogu imaju lokalne odnosno regionalne banke Sparkassen i Volksbanken. Međutim, te regionalne banke vode konzervativnu financijsku politiku unutar koje gotovo i nema mjesta za rizična ulaganja. Tu manjkavost korigirale su Bürgschaftsbank i Mittelstӓndische Beteilgungsgesellchaft Baden-Württemberg koje su spremne financirati rizične poduzetničke pothvate.
U pokrajini se sustavno potiču i podupiru strategije razvoja novih proizvoda i usluga uz pomoć kontinuiranog poboljšavanja institucionalnoga okvira. Tako su osnovani, primjerice, Innovationsbeirat (inovacijsko vijeće) i Centre of Technology Assessment (Centar za tehnološku procjenu) kako bi se osnažili kreativni kapaciteti i tehnološka modernizacija primjerena digitalnoj ekonomiji i novim poslovnim modelima.
Mr.sc. Marinko Kovačić
Comments