KREATIVNE KLASEKREATIVNO MIŠLJENJE

KREATIVNOST, NOVAC I MISTERIJ SIMULTANIH INOVACIJA

0

Inovacijski procesi nastaju kao sinteza individualnih kreativnih potencijala i društvenoga okruženja odnosno stupnja razvijenosti znanosti, kulture, tehnike, obrazovanja, gospodarstva i ostalih relevantnih faktora. Stoga se, primjerice, izum pametnih telefona nije mogao dogoditi prije stotinjak godina kada nije postojala, pored ostaloga, satelitska, elektronska i internetska tehnologija.

Specifičnosti inovativnosti

Inovativnost ne podliježe reguliranju putem pravila i procedura koje bi garantirale njenu uspješnost. Ipak, na razini društva inovativnost se može i treba poticati odgovarajućim sustavom vrijednosti koje se kroz obrazovne institucije prenose prvenstveno mlađim generacijama, ali i svim ostalim članovima društva. Poduzetničku kulturu u kojoj inovativnost ima značajno mjesto valja sustavno stimulirati poduzetničkim inkubatorima i zonama, fondovima (rizičnog) kapitala, poreznim instrumentima te primjerenom pravnom regulativom.

Premda se inovativnost odnosno kreativnost ne može naučiti niti strogo regulirati moguće je okupiti brojne kreativce na jednom užem području. Kada se dosegne određena kritična masa inovatora na nekoj lokaciji nastaju novi društveni odnosi bolje reći stanja koji utječu na socijalne procese daleko izvan toga područja.

Taj fenomen grupiranja kreativaca odavno je poznat. Dugo vremena novac je bio glavna sila privlačenja kreativaca različitih profila. Gaj Kilnije Mecena, savjetnik rimskog cara Oktavijana Augusta još je u to davno doba bio pokrovitelj pjesnika, pa se po njemu i danas financijski sponzori umjetnika nazivaju mecene.  

Bogatstvo i kreativnost

Umjetnički rad je inovativan odnosno kreativan proces koji obilježava razvoj čovjeka od njegovih najranijih dana. Premda je umjetnički talent dobrim djelom prirođen pojedincima, odnosno individualnog je karaktera, procvat umjetnosti nastaje u doba općega gospodarskog prosperiteta pojedine zemlje, regije ili grada.

Bogate firentinske obitelji inicirale su u 15. stoljeću snažan razvoj umjetnosti u svom gradu. Firenca je u to vrijeme bila jedan od najbogatijih gradova u Europi, a obitelj Medici najbogatija europska obitelj. Sličnu praksu zatičemo u Nizozemskoj koja je u !7. stoljeću bila najbogatija europska zemlja. Upravo u to vrijeme Nizozemska je doživjela zlatno doba svoga slikarstva koje su obilježili Frans Hals, Johannes Vermeer, Jan Steen i Rembrandt van Rijn.

Preko 5.000 američkih umjetnika i pisaca stvaralo je dobrim djelom zahvaljujući američkoj administraciji  koja je izdvajala financijska sredstva za Savezni umjetnički projekt – program promicanja američke kulture tijekom Drugoga svjetskog rata. Među tim umjetnicima bili su, primjerice, slikari Mark Rothko, Jackson Pollock, Ben Shahn i romanopisac Jack Kerouac. Financijska sredstva pripomogla su njihovom profiliranju.

Afirmaciju pokreta  Mladih britanskih umjetnika 80-ih godina 20. stoljeća u značajnoj mjeri je omogućio Charles Saatchi, poduzetnik i suosnivač multinacionalne tvrtke za komunikacije i oglašavanje Saatchi&Saatchi. On je uložio znatna financijska sredstva u svoju kolekciju umjetnina, te je utemeljio Saatchi Gallery u Londonu.  

Britanski pisac Rod Judgins navedenu praksu sažima riječima :“Kreativnost cvjeta ondje gdje ima novca. Novac nije neprijatelj kreativnih mislilaca nego njihov saveznik ; on nije problem nego prilika. … Povijest umjetnosti nedjeljiva je od povijesti novca.“ Ovu izjavu nadopunili bismo tvrdnjom kako povijest razvoja visoko tehnoloških startupova često slijedi trag novca.

Međutim, inovativnost je složeni društveni fenomen i novac je samo jedan od njegovih segmenata. Pojedine inovacijske procese nismo u stanju u potpunosti razumjeti. U njih spada i fenomen poznat kao vrijeme parnog stroja. 

Misterij – vrijeme parnoga stroja   

Pisci i ljubitelji znanstvene fantastike uočili su jednu neobičnu pojavnost koja krasi kreativni rad. Tu neuobičajenu pojavu nazvali su vrijeme parnoga stroja. To je razdoblje kada iznenada i spontano 20 ili 30 autora napiše priče o istoj ideji. Taj čudni fenomen nazvali su po parnom stroju, jer je nitko ne zna zašto je nastao baš u 18. stoljeću.

Mehaniku parnoga stroja razradio je još starogrčki matematičar Klaudije Ptolomej koji je živio u drugom stoljeću poslije Krista. Premda su imali sve matematičke, metalurške i tehnološke spoznaje za gradnju velikih parnih strojeva, poput parnih traktora, nikada to nisu učinili. Kratko rečeno, jednostavno im to nikada nije palo na pamet  napraviti. Interesantno je spomenuti kako su Rimljani izrađivali samo malene parne strojeve-igračke.

Može se zaključiti kako su se parni strojevi razvili upravo onda kada je bilo vrijeme za njihov nastanak. U ovom slučaju to je bilo 18. stoljeće, a izum parnoga stroja označio je početak razvoja masovne industrije. To je gotovo mističan proces koji se realizira izvan logike i metode proučavanja povijesnih procesa. Kreiranje tehničkog ili nekog drugog izuma uključuje umrežavanje brojnih ideja i događaja od kojih su mnogi analitičarima nepoznati.

Povijest inovativne prakse pokazuje kako je inovatorstvo u brojnim slučajevima simultano, a izumitelji mnogobrojni. Primjerice, prvi traktati o magnetizmu napisani su oko 600 godina prije Krista u Grčkoj i Indiji, neovisno jedni o drugima, a u Kini u prvom stoljeću poslije Krista.

U 17. stoljeću su Gottfried Wilhelm Leibniz, Isaac Newton i drugi znanstvenici, neovisno jedan o drugom, formulirali pravila integralnoga računa. U 18. stoljeću su do otkrića kisika gotovo istodobno došli Carl Wilhelm Scheele, Joseph Priestley i drugi istraživači. Stoljeće kasnije, Alfred Russel Wallace i Charles Darwin paralelno su formulirali teoriju evolucije.

Povijesne procese teško je u potpunosti razumjeti, jer su brojne varijable povjesničarima i analitičarima nepoznate. Pri tome se povijest istovremeno razvija linearno i eksponencijalno, ali taj razvoj nije nužno progresivan kao bi se to moglo olako zaključiti.

KREATIVNO NADILAŽENJE UOBIČAJENIH OBRAZACA

Previous article

Comments

Comments are closed.

Popular Posts

Login/Sign up