By Einsteinova dosjetljivost kada je riječ o matematici i prirodnim znanostima je legendarna. On je proučavao razna područja vjerujući kako je korisno bavljenje svime što potiče mozak na razmišljanje. Tako je razgovarao s pjesnicima kako bi naučio što više o ulozi intuicije i mašte. Njegov uspjeh ne proizlazi samo iz snage njegove racionalnosti nego i iz mašte i kreativnosti.
Kreativnost se ne događa uvijek kada vam zatreba ili kada je planirate. Nadalje, iskustvo koje ste stekli postaje dio memorije odnosno životnoga iskustva te može nenadano u jednom trenutku potaknuti kreativni proces. Prilično je sigurno kako je Einstein bio svjestan tih procesa, već od mladih dana.
Naime, Albert Einstein je u dobi od 26 godina odnosno 1905. godine objavio tri epohalna članka iz teorijske fizike. Od članaka napisanih 1905. godine najutjecajnijim Einsteinovim tekstom smatra se njegov prikaz specijalne teorije relativnosti, kojom je uveo ideju kako zakoni fizike moraju biti identični za različite promatrače, bez obzira na to gdje se nalaze, sve dok se oni, jedan u odnosu prema drugome, gibaju konstantnom brzinom. Brzina svjetlosti je konstantna.
U razdoblju od 1907. do 1915. godine Einstein se posvetio proširenju svoje specijalne teorije u opću teoriju relativnosti. Einsteinova predviđanja u specijalnoj i općoj teoriji relativnosti redom su, jedno za drugim, dobivale eksperimentalne potvrde.
Veći dio ostatke svoga života Einstein je proveo pokušavajući stvoriti jedinstvenu teoriju elektromagnetskog, gravitacijskog i nuklearnog polja, ali u tome nije uspio navodi Jon Balehin u knjizi „100 znanstvenika koji su promijenili svijet.“
To je posve u skladu s njegovom opaskom iz 1921. godine kako „otkrića u velikom stilu pripadaju mladim ljudima, i zato su za mene stvar prošlosti“.
Podsjećamo na još jednu glasovitu Einsteinovu misao :“Znanost bez vjere je sakata, vjera bez znanosti je slijepa“.
Comments