INOVATIVNA EKONOMIJAKARAKTERISTIKE INOVATIVNE EKONOMIJE

MODELI POSLOVANJA U INTERNET EKONOMIJI

0

Tehnološki i znanstveni razvoj se ubrzava, što potiče artikulaciju novih gospodarskih odnosa. Jedna od najvidljivijih promjena je način komuniciranja u svakodnevnom životu i poslovanju. Globalna komunikacija omogućava, primjerice, planetarno poslovanje u realnom vremenu. Razmjena znanja i umijeća drastično je olakšana što ubrzava ekonomski rast, te redizajnira proizvodne odnose.

Elektricitet i internet

Internetska tehnologija je u iznimno kratkom roku postala sastavnicom poslovanja, prije svega, razvijenih zemalja. U smislu tehnološke infrastrukture internet je, na neki način, ekvivalent elektricitetu. Elektrifikacija je u samim počecima svoga razvoja automatski predstavljala konkurentsku prednost u odnosu na tvrtke i zemlje koje je nisu posjedovale. Ta je konkurentska prednost nestajala kako su se države diljem svijeta elektrificirale. Pri tome je struja omogućila uvođenje novih načina komunikacije poput, primjerice, telefona te afirmaciju masovnih medija radija i televizije.

Elektricitet je kao tehnologija izravno utjecao na produktivnost i razvoj kapitalističke odnosno tržišne ekonomije, ali i državno planskih gospodarstava, koja su se pojavila u komunističkim zemljama. Spomenut ću samo izum dizala (pogonjenog strujom) koji je omogućio djelotvorno funkcioniranje u visokim poslovnim neboderima. Tako su ogromne, ponajprije američke, korporacije gradile impozantne nebodere u kojima su smještale svoju upravu i administraciju. Dizala su bila jedna od temeljnih tehnoloških pretpostavki učinkovitoga funkcioniranja velikih administracija moćnih korporacija, ali i jedan od generatora bujanja prekobrojne birokracije.  Ujedno je struja odnosno dizalo izravno utjecalo na vizure brojnih velegradova od kojih je najpoznatija urbana vizura New Yorka.

Premda je elektricitet temeljno uporište poslovanja, ali i današnje civilizacije u cjelini, ta se tehnologija ne spominje na korporativnoj razini, pa tako, primjerice, ne postoji glavni direktor za struju. O struji se najviše priča u sklopu energetske politike pojedinih zemalja, a o njenoj proizvodnji i distribuciji u velikom broju slučajeva brinu se državne tvrtke. Suvremena energetska kriza iziskuje dubinsko preispitivanje nacionalnih energetskih politika, te upućuje na promjenu ponašanja, bolje reći štednju struje odnosno energije i na individualnoj razini.

U današnje vrijeme, kako smo već spomenuli, internetska tehnologija prožima sve segmente života i rada na globalnoj razini. Elektricitet i internet su sveprisutne tehnologije, koje očevidno upućuju na tehnološku determiniranost društva. Neprijeporno je kako tehnika utječe na dizajniranje društvenih i radnih odnosa stimulirajući artikulaciju novih socijalno ekonomskih entiteta. Tako je internet radikalno redizajnirao način poslovanja i komuniciranja postupno stvarajući novu gospodarsku i društvenu zbilju.

Na samim počecima korištenja osobnih računala, a kasnije interneta, ta su tehnološka dostignuća sama po sebi osiguravala prednost pred konkurencijom. Nekada se nabava i korištenje računala nazivala informatizacija, a s vremenom  je zavladao pojam digitalizacija. Digitalizacija je fenomen koji je integriran u sve društvene i ekonomske segmente uključujući, primjerice, umjetnost, sport, zabavu, znanost i gospodarstvo. Korištenje digitalne odnosno internetske tehnologije postalo je standard pretvarajući se u infrastrukturu sličnu energetskoj mreži.

Digitalna tehnologija se kontinuirano razvija poprimajući nove oblike poput društvenih mreža koji nude nove mogućnosti. Ujedno su se pojavili i pametni strojevi koji se mogu internetski umrežavati. Proces digitalizacije iziskuje stalno osobno usavršavanje odnosno stjecanje novih umijeća i znanja, ukoliko se žele iskoristiti potencijali koje nudi. Treba napomenuti kako se kreiraju i novi tehnološki modeli proizvodnje struje prvenstveno iz obnovljivih izvora, pri čemu se koristi digitalna tehnologija.

Novi modeli

Jedna od ključnih odrednica internetske tehnologije je umrežavanje. Riječ je o davno poznatom procesu, koji je razvojem novih komunikacijskih tehnologija poprimio posve nove dimenzije. Umrežavanje je u doba masovne industrije, koja je dominirala većim djelom 20. stoljeća, bilo na marginama menadžerskog interesa. Sve su vodeće korporacije nastojale osigurati poziciju što veće samodostatnosti. U vrijeme masovne industrije rukovoditelji nisu bili zainteresirani za povezivanje s drugim tvrtkama, niti za umrežavanje samih djelatnika. Konkurentske tvrtke tretirale su se kao tržišni neprijatelji, a među zaposlenicima je vladalo bespoštedno uzajamno nadmetanje, koje se često pretvaralo u destruktivni konflikt. Komunikacije unutar i izvan kompanije nastojale su se svesti na nužni minimum, što je jedna od ključnih sastavnica zatvorenih organizacija.

Takav način modeliranja poslovnih organizacija i radnih odnosa potencirala je mehanička tehnologija i strojna logika. Nasuprot tome, afirmacijom računalne i internetske tehnologije stimulira se intenzivna komunikacija i odnosi suradnje, ne samo među djelatnicima, već i kompanijama. Javlja se čitav niz novih oblika timskoga rada, kao što su multifunkcionalni i autonomni timovi, koji su se potvrdili kao iznimno uspješni u suvremenim ekonomskim uvjetima.

Nadalje, novi model poslovanja zasniva se na suradnji odnosno partnerstvima i alijansama izravnih tržišnih konkurenata. Podaci, informacije i znanje postali su ključni organizacijski resurs za generiranje nove vrijednosti, kojima se uspješno manipulira samo uz pomoć računalne i internetske tehnologije. Vodeće, ali i druge kompanije sklapaju savezništva s ciljem kreiranja novih spoznaja, kako bi što brže i uspješnije plasirale nove proizvode i usluge. Napušten je model samodostatnosti, a tvrtke planski nastoje artikulirati poslovni eko sustav, koji će osigurati inovativnost i konkurentnost. Kompanije postaju otvoreni sustavi s nizom značajki karakterističnih za žive organizme.

Poslovni eko sustavi su mreže u kojima su glavna čvorišta vodeće kompanije koje usmjeravaju poslovne procese unutar i izvan tih sustava. Po tom poslovnom modelu nastali su organizacijski gorostasi poput, primjerice, tvrtki Amazon, Dell i Cisco. U internet ekonomiji za pokretanje poslovanja nisu potrebna velika financijska sredstva, niti značajni materijalni resursi. Specifičnost je tog novoga ekonomskoga sustava, što se uz pomoć znanja u vrlo kratkom roku mogu stvoriti tvrtke respektabilne tržišne vrijednosti. Radi se o startupovima, a brojni kreativni pojedinci postali su serijski visoko tehnološki poduzetnici, koji su osnovali nekoliko profitabilnih kompanija.

Internetske tehnologije stvorile su pretpostavku za dizajniranje nove logistike, bolje reći kreirale su okosnicu za uspostavu posve novoga dobavljačko proizvodnog i distributivnoga lanca, koji znatno pridonosi povećanju produktivnosti. Taj model je poznat kao pravovremena  proizvodnja (just in time production), a funkcionira bez skladištenja robe kod dobavljača, proizvođača i distributera. Taj poslovni obrazac pored računalne i internetske tehnologije, omogućavaju i računalno vođeni, fleksibilni i robotizirani procesi.

Ujedno su internetske tehnologije tehnička pretpostavka za artikulaciju novog modela odnosa, odnosno komuniciranja s kupcima. Nastale su korporativne komunikacijske platforme na kojima potrošači određenih proizvoda međusobno komuniciraju, bolje reći, razmjenjuju iskustva o konkretnim proizvodima. U tu se komunikaciju aktivno uključuju korporativni stručnjaci. Na taj način se stječu dragocjene spoznaje korisne za unapređenje proizvoda i usluga, kao i za kreiranje novih.

Stručnjaci Amazona, predvođeni osnivačem Jeffom Bezosom, prvi su, u svojoj branši, na takav način pristupili kupcima knjiga. Osmislili su online interesnu zajednicu poklonika knjiga u kojoj se vode rasprave i polemike vezane za pojedine naslove koji obuhvaćaju digitalna i tiskana izdanja. Amazon je kupcima na svojim internetskim stranicama nudio pregled novih izdanja, stručne recenzije, rang liste najprodavanijih knjiga, kao i brojne zanimljivosti o popularnim autorima. Na taj su način Bezos i njegov Amazon na originalan  način nudili vrijednost za novac, stvarajući lojalnu klijentelu. Pri tome, Amazon nije imao klasične knjižare, a u prvim godinama ni skladišta, što je znatno snižavalo troškove poslovanja.

Valja napomenuti kako internetske tehnologije nude mogućnost detaljnog poznavanja kupca, što je osnova za artikulaciju personalizirane ponude. Za tvrtku kupac više nije anonimac, koji je utopljen u masovno tržište, što je od obostrane koristi. U nekadašnjoj masovnoj industriji poznati kupci bili su isključivo veliki i značajni subjekti, najčešće državne agencije ili velike kompanije. Internet može ponuditi preciznu sliku, odnosno profil svakoga registriranog kupca, bez obzira na njegovu veličinu ili ostvarenu vrijednost kupnje.

Internetski forumi, grupe i ostali oblici komunikacije između kupaca, te između kupaca i tvrtke u velikoj mjeri olakšavaju stvaranje međusobnoga povjerenja. Naime, brojni poslovni procesi koji su nekada bili nedostupni potrošačkoj javnosti postaju transparentni. Tako se, primjerice, potrošači mogu planski i na djelotvoran način integrirati u korporativni proces kreiranja novih proizvoda i usluga, te sudjelovati u postupku poboljšavanja, već postojećih proizvoda i usluga na tržištu.

Treba napomenuti kako instaliranje računalne i internetske tehnologije iziskuje određena financijska sredstva, koja ne garantiraju poslovnu uspješnost. To su samo alati za iskazivanje poduzetničke kreativnosti i spretnosti o čijoj uspješnosti na koncu odlučuje tržište, kao i u klasičnoj ekonomiji. Interesantno je spomenuti kako visoko tehnološki startupovi, u pravilu, prvih godina ostvaruju gubitak, a profitabilnost se ostvaruje, tek u nešto kasnijoj fazi.

Mr.sc. Marinko Kovačić

BOEING 777: RAZVOJNA I TEHNOLOŠKA PREKRETNICA

Previous article

MICHIO KAKU :“BOŽJA JEDNADŽBA“, PLANETOPIJA, ZAGREB, 2022.

Next article

Comments

Comments are closed.

Login/Sign up