INOVATIVNA EKONOMIJAKARAKTERISTIKE INOVATIVNE EKONOMIJE

NEDOSTACI INTERNETSKE EKONOMIJE

0

Internetska tehnologija nudi brojne mogućnosti u vođenju poslova i dizajniranju organizacijske arhitekture, koje nisu bile izvedive s prethodnim tehnologijama. Uz pomoć interneta podaci i informacije postali su neusporedivo dostupniji u odnosu na vrijeme kada su knjige i časopisi bili primarni izvor informiranja. S pojavom interneta potaknuti su procesi decentralizacije i grupnoga odlučivanja u poslovnim organizacijama. Komunikacija s potrošačima i općenito s organizacijskim okruženjem poprimilo je novu kvalitetu. Globalno poslovanje u realnom vremenu postala je realnost.

To su samo neke značajne inovacije generirane, u velikoj mjeri internetskom tehnologijom, koje su rezultirale drastičnim promjenama u poslovnom svijetu. Novonastale promjene  okosnica su internetske ekonomije, koja označava novu gospodarsku realnost  u kojoj su nematerijalni resursi, prvenstveno informacije, znanje i kreativnost odlučujući za profitabilno poslovanje.

Paradoks nejednakosti

Postalo je prevladavajuće mišljenje poslovne i šire javnosti kako u internetskim tvrtkama dolazi do  niza pozitivnih pomaka, poput eliminacije birokracije, samim uvođenjem nove tehnologije. Vlada uvjerenje da su  internetski poduzetnici u znatno većoj mjeri pravičniji prema radnoj snazi u odnosu na poduzetnike u tradicionalnoj industriji. Građani su uvjereni kako oni decentraliziraju i redistribuiraju organizacijsku moć povećanjem autonomije operativnih zaposlenika.

Takve pozitivne stavove svjesno podupiru i sami milijarderi iz Silicijske doline, koji nastoje prikazati nove modele internetskoga poslovanja znatno socijalno osjetljivijim, humanijim, pa i pravednijim u odnosu na tradicionalnu organizacijsku i menadžersku matricu. Uvriježilo se mišljenje kako   tehnološki napredak, odnosno razvoj interneta, već sam po sebi rezultira pozitivnim pomacima u organizacijskom i društveno ekonomskom pogledu.

Milijarder i utemeljitelj Twittera, Ev Williams u svom djelovanju pridržava se takozvanih holakratskih načela koja su sastavni dio varijante komunističkog društva nastale u Silicijskoj dolini. Po tom modelu lijeve političke opcije, hijerarhije ne postoje, jer vlada sveopća jednakost  ukoliko se  izuzmu razlike u plaćama i vlasništvu nad dionicama. Brojni tehno milijarderi iz Silicijske doline, uključujući primjerice i Stevea Jobsa, deklarativno preziru materijalizam odnosno bogatstvo i zagovaraju asketizam, pri čemu istodobno posjeduju pozamašnu materijalnu i financijsku imovinu. Mnogo smo puta u povijesti bili svjedoci takvog licemjernoga ideološkoga razmetanja i manipuliranja.

Nasuprot idiličnim porukama internetskih poduzetnika o harmoničnom društvenom razvoju mogu se uočiti brojne  kolateralne žrtve internetske ekonomije o kojima se malo govori. O tome svjedoči eliminacija velikog broja tvrtki koje se nisu uspjele prilagoditi novim načelima poslovanja internetske ekonomije. Istodobno se dokidaju mnoga radna mjesta u industriji i uslužnim djelatnostima. Umjetna inteligencija, roboti i algoritmi mogu uspješno obavljati i sve veći broj administrativnih te uslužnih poslova, što je prije samo nekoliko desetljeća bilo neizvedivo.

Eliminacija radnih mjesta

Godine 2013., primjerice, bijela je knjiga Sveučilišta u Oxfordu iznijela predviđanja po kojima bi pametna tehnologija mogla eliminirati 47 posto radnih mjesta tijekom sljedeća dva desetljeća. Konzultanti tvrtke McKinsey&Company, u svom izvješću iz 2017. godine, predviđaju kako bi 49 posto cjelokupnoga radnoga vremena koje provodimo radeći, moglo biti automatizirano uz pomoć naprednih pametnih tehnologija.

U SAD-u internetski gorostas Amazon zauzima gotovo 70 posto tržišta cjelokupne digitalne kupovine. Na tom digitalnom tržištu 30 posto odnosi se na prodaju knjiga. Tim se poslom sredinom 90-ih godina 20. stoljeća, kada je Jeff Bezos osnovao tvrtku Amazon, bavilo oko četiri tisuće knjižara. Do danas ih je više od polovice nestalo s tržišta kao izravna posljedica digitalizacije prodaje, koju iznimno uspješno provodi kompanija Amazon. Na taj način je, samo u tom užem tržišnom segmentu, izgubljeno tisuće radnih mjesta. Slična situacija je u Velikoj Britaniji gdje je zbog internetske prodaje u razdoblju od 2005. do 2014. godine s tržišta nestalo preko 30 posto knjižara.

Za sada internetsko poslovanje ne mogu u cijelosti obavljati roboti, umjetna inteligencija odnosno automatizirani procesi. Internetske tehnologije u značajnoj mjeri afirmiraju nematerijalne resurse, ali za svoje funkcioniranje ipak trebaju  materijalne komponente. Internetska ekonomija ovisi o materijalnim sirovinama što se često zaboravlja, a nije odmah vidljivo. Izrada računala, procesora, podatkovnih centara, pametnih telefona i telekomunikacijske mreže iziskuje upotrebu različitih materijalnih sirovina kao i velike količine električne energije. Stoga internetsko procesuiranje informacija i njihovu apstraktnu racionalizaciju nije moguće u potpunosti odvojiti od materijalnih sastavnica i u krajnjoj liniji prirodnih zakonitosti.

Internetsko poslovanje Amazona prati i mreža ogromnih skladišta u kojima, bez obzira na robotizaciju poslovanja, rade i ljudi. U Velikoj Britaniji je 2013. godine BBC-jeva tajna istraga, u jednom Amazonovu skladištu, otkrila izrazito teške radne uvjete za koje je jedan stručnjak rekao kako radnike mogu dovesti do duševnih i tjelesnih bolesti. Menadžeri Amazona koriste nadzorne tehnologije kako bi pratili i najsitnije aktivnosti radnika u skladištu. Sindikalno neorganizirani Amazonovi radnici u Pennsylvaniji, primjerice, izloženi su tako visokim temperaturama zbog kojih su ispred skladišta neprekidno parkirana vozila hitne pomoći spremna da ih što brže prevezu u bolnicu.

Digitalizacija i s njom povezani tehnološki procesi, u pravilu, ne iziskuju angažiranje većega broja radnika. Često potpuno sami možete osmisliti poslovnu ideju, napisati softver i s lakoćom ga distribuirati stotinama milijuna ljudi diljem planeta. To je drastično drugačiji poslovni model u odnosu na osmišljavanje i pokretanje proizvodnje određenoga fizičkoga proizvoda. Materijalna proizvodnja gotovo uvijek iziskuje znatna financijska ulaganja, izgradnju proizvodnog pogona i zapošljavanja većeg broja radnika.

Neprijeporno je kako internetske tehnologije u znatno većoj mjeri reduciraju radna mjesta, nego što ih stvaraju. Tako je Google s tržišnom kapitalizacijom od 400 milijardi USD sredinom 2014. godine zapošljavao svega 46.000 ljudi. Nasuprot tome, industrijski div General Motors s tržišnom vrijednošću od tek nešto više od 55 milijardi USD zapošljavao preko 200.000 radnika. Očevidno je kako je Google koji je sedam puta tržišno vrjedniji od General Motorsa zapošljavao samo četvrtinu radnika  General Motorsa.

Internetski tehnološki lider Facebook kupio je u travnju 2012. godine startup Instagram za milijardu USD. Riječ je o popularnoj besplatnoj aplikaciji za obradu i dijeljenje fotografija putem mobilnih telefona na društvenim mrežama. Instagram je tada imao svega trinaest stalnih zaposlenika koji su radili u omanjem uredu u San Franciscu. Istovremeno je Eastman Kodak Company, nekadašnja američka industrijska perjanica, koja je bila lider u proizvodnji različitih proizvoda vezanih za analognu fotografiju zatvarao 13 tvornica i 130 foto laboratorija, te otpuštao 47.000 radnika. Kodak nije uspio parirati digitalnom izazovu i novim internetskim tehnologijama.

Instagram je drastično i u kratkom roku dokinuo mnoštvo radnih mjesta, bez stvaranja odgovarajuće alternative koja bi amortizirala posljedice tih pogubnih procesa.   Međutim, desetine tisuća otpuštenih Kodakovih radnika nisu bile jedine žrtve internetske tehnologije, odnosno ekonomije selfieja u kojoj Instagramu pripada istaknuto mjesto. Profesionalni fotografi, također, su teško stradali. U razdoblju od 2000. do 2012. godine  njihov broj u SAD-u pao je sa 6.171 na 3.493, što je pad od 43 posto.

U svibnju 2013. godine američka tvrtka koja nudi usluge na internetu Yahoo je za 1,1 milijardu USD kupila mikroblogersku mrežu Tumblr s njenih 300 milijuna korisnika i samo 178 zaposlenika. U studenome 2013. godine Facebook je ponudio tri milijarde USD za aplikaciju za dijeljenje fotografija Snapchat s njegovih tek 20 zaposlenih, ali je suosnivač tvrtke Evan Spiegel odbio tu ponudu.

Facebook je kupio u veljači 2014. godine aplikaciju za slanje poruka WhatsApp sa svega 55 zaposlenika za 19 milijardi USD. Lako je izračunati kako je vrijednost svakoga pojedinačnoga zaposlenika WhatsAppa iznosila 345 milijuna USD. To je još jedan primjer fenomena koji su analitičari opisali tvrdnjom kako u internetskoj ekonomiji nastaju vrlo vrijedne tvrtke s vrlo malo zaposlenika.

Pogubne društvene posljedice

Građansko društvo zasniva se na tržištu koje funkcionira uz pomoć niza temeljnih načela kao što su poduzetničke slobode i privatno vlasništvo. Tehnologija weba 2.0 zamagljuje koncept privatnoga vlasništva stimulirajući sve veći broj plagijatora i kradljivaca autorskih prava koji ne poštuju, a često niti ne shvaćaju suštinu i oblike u kojima se manifestira intelektualno vlasništvo. Lijepljenje, remiksanje, kopiranje i posuđivanje odnosno krađa intelektualnoga vlasništva postala je vrlo raširena praksa na internetu.

Valja primijetiti kako se intelektualno vlasništvo odnosno posjedovanje simbola, znanja i ideja drastično razlikuje od posjedovanja materijalnih dobara kao što su zemlja, kuće i strojevi. Intelektualno vlasništvo počelo se kao privatno vlasništvo afirmirati u široj javnosti, tek unazad nekoliko desetljeća. Ponajviše zbog toga još nije postignuta odgovarajuća razina javne osviještenosti o toj problematici.

Prema izvješću iz 2011. godine Međunarodne diskografske organizacije (IFPI) iz Londona procjenjuje se da će do 2015. godine u Europi nestati 1,2 milijuna radnih mjesta u glazbenoj, filmskoj, izdavačkoj i fotografskoj industriji zbog internetskog piratstva. Drugačije govoreći, zbog tih nelegalnih aktivnosti izgubit će se 240 milijardi USD prihoda u razdoblju od 2008. do 2015. godine. U svojoj studiji o utjecaju piratstva na europsku kreativnu industriju 2008. godine francuska istraživačka tvrtka TERA Consultants otkrila je da je ono uništilo 185.000 radnih mjesta i prouzročilo gubitak u prihodima od prodaje u iznosu od 10 milijardi eura samo te godine.

Google, Yahoo i AOL te ostale internetske korporacije čuvaju zabilješke o temama koje smo pretraživali, proizvodima koje smo kupili, stranicama po kojima smo surfali. Internetske tražilice programirane su da nas što detaljnije i sveobuhvatnije upoznaju. Jer što više podataka i informacija posjeduju o internetskim korisnicima umjetna inteligencija lakše izrađuje personalizirane, prije svega, potrošačke profile. To su vrijedne informacije i spoznaje koje se skupo prodaju oglašivačima i prodavačima.

Postupno nastaju tehnologije koje će omogućiti manipuliranje ogromnih količina podataka (big data). Istodobno se razvijaju minijaturni (nano) senzori koji će se moći ugrađivati u sve predmete koji nas okružuju, te prikupljati raznorodne podatke. Uz pomoć računarstva u oblaku prikupljeni podaci predstavljat će okosnicu interneta svih stvari koji će omogućiti totalno umrežavanje svih podataka odnosno predmeta i okoline koja nas okružuje.

Jednom kada se  napredni minijaturni (nano) senzori integriraju u odjeću, kuće, ulice, autobuse, kazališta itd., te kada bude moguća apsolutna informiranost privatnost će vjerojatno nestati. Sljedeći web-boom (web 3.0) vjerojatno će pokrenuti inteligentni softver koji će moći predviđati naše buduće odluke ili namjere koristeći se informacijama s interneta. To će radikalno preinačiti ekonomske, ali i političke odnose. Politika i ekonomija morat će funkcionirati na novi način i u skladu s transformiranom političkom i ekonomskom moći.

PIONIRSKI PROIZVODI I POSLOVNE STRATEGIJE

Previous article

TAJNA USPJEHA VISOKO TEHNOLOŠKIH KOMPANIJA

Next article

Comments

Comments are closed.

Login/Sign up