By Brazil već 20-ak godina i pored određenih poteškoća spada među najbrže rastuća gospodarstva u svijetu. Istodobno raste i broj stanovnika koji je prije desetak godina iznosio 196 milijuna, a prošle je godine dosegnuo 216 milijuna. To osigurava kontinuirano povećanje domaće potražnje, kao i porast ponude radne snage. Poput ostalih dijelova svijeta, razvoj se i u Brazilu koncentrirao u gradskim područjima. Sao Paulo s preko 12 milijuna stanovnika ključni je generator razvoja nacionalne ekonomije i važno gospodarsko čvorište Južne Amerike.
Ekspanzija gradova
Samo tri posto svjetskog stanovništva živjelo je u gradovima 1800. godine. Danas 54 posto svjetske populacije živi u gradovima, a u samo 100 svjetskih gradova koncentrirano je 30 posto globalne ekonomije. Usprkos razvoju transporta, informatičkih i telekomunikacijskih tehnologija koje omogućavaju disperziju radne snage i u krajnjoj liniji stanovništva, njihova koncentracija u gradovima ne posustaje, te predstavlja bitnu sastavnicu urbane ekspanzije. Tako, primjerice, u širem području Tokija živi 37 milijuna ljudi, što je najveće metropolitansko područje na svijetu, čija gravitacijska i razvojna sila jača i dalje.
Povijesno gledajući, gradovi su oduvijek imali tendenciju rasta i razvoja, pri čemu su bili generator socijalnog prosperiteta. Bagdad je omogućio Abasidima da postanu veliki narod. Istu ulogu imao je Rim za Rimljane, a Konstantinopolis za Bizantince i Otomane. Britanci su u tom smislu imali London, pri čemu su zbog povezivanja svoga carstva osnivali gradove poput, primjerice, Cape Towna, Singapura i Hong Konga.
Gradovi su zadnjih 100-ak godina drastično povećali svoje ekonomske potencijale. Pretvorili su se u gusto isprepletene mreže, koje omogućavaju učinkovit protok roba i kapitala, pri čemu stimuliraju povezivanje mnoštva talenata i ideja stvarajući poticajno radno okružje. U doba internet ekonomije odnosno digitalnog društva to je od iznimne važnosti. Brojne gradske uprave planski stimuliraju osnivanje tehnoloških startupova i različitim mjerama privlače razvojne inženjere i druge kreativce.
Najvažniji svjetski gradovi, s ekonomskog aspekta, su takozvani alfa-gradovi u koje spadaju London, New York, Tokyo, Dubai i Šangaj. Oni se robusno razvijaju i sami po sebi su značajne ekonomske cjeline sa značajnim utjecajem na široko okruženje. Beta i gama- gradovi druge i treće razine povezuju manje regije. Primjerice, Berlin, Frankfurt i München nisu prvorazredne globalne ekonomske sile, ali uspješno pridonose regionalnoj mreži koja izravno utječe na njemački nacionalni gospodarski uspjeh.
Vodeći gradovi svjesni su važnosti razvoja naprednih tehnologija, te njihove integracije u gradsku infrastrukturnu mrežu. Nastao je pojam pametnog grada koji simbolizira racionalni razvoj na temelju novih tehnologija koje, pored ostaloga, štede energiju i ne zagađuju okoliš. Brojni su takvi projekti, a jedan od takvih pod nazivom Data-Smart City Solutions razvija se na Sveučilištu Harvard. Projekt je fokusiran na napore države odnosno javne administracije da koristi i povezuje nove tehnologije, duboku analitiku i inpute iz zajednice. Duboka analitika, strojno učenje i umjetna inteligencija omogućuju dizajniranje aplikacija, na temelju golemih količina podataka, koje su privlačne građanima, prvenstveno mlađoj generaciji. Aplikacije zamjetno unaprjeđuju kvalitetu života u velikim urbanim sredinama.
Valja napomenuti kako te aplikacije dobrim djelom generiraju tehnološki startupovi, koji su mahom grupirani u 20-ak svjetskih gradova kao što su, primjerice, San Francisco, Boston, Hong Kong, Singapur, Seul, Tel Aviv i drugi. Gradovi koji žele postati globalnim čvorištima planetarne ekonomske mreže, poput Sao Paula, Jakarte i Mumbaia moraju istodobno investirati u fizičku infrastrukturu i aplikacije zasnovane na velikoj količini podataka (big data) koje se često nadovezuju na tu infrastrukturu.
Sao Paulo
Ubrzani razvoj Sao Paula započinje koncem 19. stoljeća potaknut, ponajprije, proizvodnjom kave koju kontrolira nekolicina tajkuna (coffee barons). To je razdoblje poznato kao kava s mlijekom (coffee with milk). Razvoj grada snažno pojačava industrijalizacija početkom 20 stoljeća. Taj proces prati i imigracijski pritisak koje su gradske vlasti nastojale kontrolirati mjerama javne politike. Izgradnja željezničke infrastrukture i jačanje cestovnog prometa stimulirali su priljev radne snage. Industrijski razvoj transformira Sao Paulo u međunarodnu metropolu sa značajnim mjestom na globalnom tržištu. Danas Sao Paulo ima najveći BDP među gradovima Latinske Amerike. Ujedno je ključno financijsko, trgovačko i poslovno središte tog dijela svijeta, te centar bogatstva, luksuza, kulture i umjetnosti.
Razvoj velikih svjetskih gradova, u pravilu, prati rast stanovništva. To omogućuje osiguravanje dovoljnog broja kvalitetne radne snage, ali i nekvalificiranih i priučenih radnika, bez kojih još uvijek nije moguće funkcioniranje urbanih sredina. Tako je u Sao Paulu 1872. godine, kada se započelo s popisom pučanstva, živjelo 31.385 stanovnika, a na pragu 20. stoljeća odnosno 1900. godine 239.820. Milijunskim gradom Sao Paulo postaje 1930. godine kada je popisano 1.060.120 stanovnika. Godine 1980. ta brojka iznosila je 12.089.454. Danas u metropolitanskom području Sao Paula živi preko 22 milijuna stanovnika, što ga svrstava među najveće urbane aglomeracije na svijetu.
Porastu stanovništva Sao Paula u značajnoj mjeri pridonijeli su useljenici iz drugih država, a useljavanje se odvijalo u nekoliko valova. U početku je najveći broj inozemnih doseljenika u Sao Paulo dolazio iz Bolivije, Perua, Portugala, Španjolske, Italije, Argentine i Japana. U drugom valu povećao se broj imigranata iz Kine, Senegala i Angole. Od 2010. godine sve je veći broj useljenika u Sao Paulo iz Haitija i Venezuele. Stoga se može reći kako je Sao Paulo kozmopolitski velegrad, koji nudi brojne mogućnosti osobnog prosperiteta. Valja napomenuti kako gradska vlast nastoji uz pomoć zakonske regulative i drugih oblika potpore olakšati odnosno kvalitetno unaprijediti život doseljenika.
Finteh,
Pored stanovništva, važan generator razvoja Sao Paula je bankarski sektor koji je taj grad pretvorio u najvažnije financijsko središte Južne Amerike. U tom gradu smještena je 61 od ukupno 81 inozemne kreditne institucije koje se nalaze u Brazilu. Sao Paulo je sjedište četvrte burze po veličini (B3 – Brasil Bolsa Balcao) u obje Amerike. Pri tome, Itau/Unibanco i Santander Brasil, to jest, druga i peta po veličini privatne komercijalne banke u Latinskoj Americi, također svoja sjedišta imaju u Sao Paulu. Ujedno su u gradu locirane HSBC, Safra, Votorantim i Citibank Brasil koje spadaju među prvih deset komercijalnih banaka u Brazilu.
U Sao Paulu djeluju brojne finteh kompanije koje svoje bankarsko poslovanje kontinuirano unaprjeđuju uz pomoć naprednih tehnologija kao što je, primjerice, duboka analitika i umjetna inteligencija. Global Fintech Indeks za 2020. godinu utvrdio je kako se u Sao Paulu brzo razvija finteh ekosustav, koji taj grad pozicioniraju kao najvažnije i najdinamičnije financijsko središte Latinske Amerike. Čak što više, na spomenutoj rang listi Sao Paulo zauzima zavidno peto mjesto odmah iza Singapura, New Yorka, Londona i San Francisa. Tako je Sao Paulo nadmašio finteh središta kao što su, primjerice, Los Angeles, Chicago i Miami.
Brojni tehnološki poduzetnici i iznimno razvijen tehno ekosustav imaju pozitivan multiplikativni utjecaj na brojna gospodarska područja, a ne samo na finteh startupove. Tako je uočljiv eksplozivan razvoj nekretninskog poslovanja, koji se ponajviše očituje u izgradnji poslovnih prostora. Grade se brojne atraktivne poslovne građevine, pa je Sao Paulo prozvan brazilskom prijestolnicom nebodera.
Kultura
Sao Paulo je brazilski centar kulture, kojega su prije pandemije posjećivali milijuni turista. Oni se nakon njenog prestanka ponovo, u velikom broju, vraćaju u taj grad. Jedna od kulturnih atrakcija je prestižna i svjetski afirmirana manifestacija Bienal de Sao Paulo. Manifestacija se od 1957. godine počela održavati u kultnom paviljonu Ciccillo Matarazzo koji je projektirao arhitektonski tim predvođen glasovitim Oscarom Niemeyerom, a smješten je u Parque do Ibirapuera. To je, nakon Venecijanskog, najstariji bijenale na svijetu. Od početka održavanja 1951. godine na Bienal de Sao Paulo izlagalo je odnosno sudjelovalo preko 16.000 umjetnika iz cijeloga svijeta, te je privukao preko 10 milijuna posjetitelja, to jest, turista. Bienale je već desetljećima jedan od važnih generatora kreiranja novih trendova u svjetskoj umjetnosti.
Kreativnom ozračju Sao Paula pridonosi i filmska umjetnost. Grad potiče filmsko stvaralaštvo i uspješno privlači brojne kreativce iz toga područja, te je prerastao u značajno filmsko središte. Toj reputaciji pridonosi i filmski festival Mostra Internacional de Cinema em Sao Paulo kojeg podupire Vlada federalne države Sao Paulo i gradska administracija. Pored toga, specijalizirano tijelo javne uprave Tajništvo za kulturu i kreativnu ekonomiju od 1970-ih godina, sustavno i planski promovira brazilsku filmsku industriju u globalnim razmjerima. Gradska uprava Sao Paula formirala je 2016. godine filmsku komisiju s glavnom zadaćom privlačenja velikih međunarodnih investicija u domaću filmsku industriju.
Neprijeporno je kako koncentracija kapitala kojeg generiraju banke, tehno starupovi odnosno fineth sektor, kao i mnoštvo kulturnih institucija i kreativaca privlače talentirane pojedince iz cijeloga svijeta. To se odnosi i na znanstvenike, razvojne inženjere i stručnjake različitih profila, koji u Sao Paulu uočavaju brojne prilike za osobnu afirmaciju, te kvalitetni život. Oni su kreativno jezgro koje garantira uspješan gradski razvoj u skladu s najnovijim gospodarskim i društvenim trendovima.
Znanost i visoka tehnologija
Kreativnost i poduzetnost znanstvenika i razvojnih inženjera omogućava stvaranje dodane vrijednosti uz pomoć inovativnosti i tehno poduzetništva. Te napore prati odgovarajući institucionalni i financijski okvir. Stoga ne iznenađuje uočljiv brzi i snažan razvoj kreativne industrije, startupova, finteh sektora i općenito Sao Paula, kao pametnoga grada, bez obzira na probleme s kojima se Brazil suočava s vremena na vrijeme.
Izvorišta nadprosječno kompetentne odnosno visoko kvalitetne radne snage su Universidad del Sao Paulo (USP), koje spada među najprestižnije sveučilište u Latinskoj Americi, te ugledna institucija visokog obrazovanja University of Campinas (UNICAMP) smještene u blizini metropole. Ova sveučilišta predvode u znanstvenim istraživanjima, te se skladno nadopunjuju s procesima istraživanja i razvoja koji se provode u brojnim istraživačkim institutima i razvojnim centrima smještenim u gradu. Stvorena je potrebna kreativna kritična masa koja je Sao Paulo transformirala u prvorazredni međunarodni centar znanstvenih aktivnosti. U njemu se istraživanja protežu u širokom rasponu od, primjerice, proučavanja infektivnih bolesti, biotehnologije i genomike do poljoprivrednih znanosti, robotike i umjetne inteligencije.
U blizini Sao Paula, točnije u Pariba Valley, smješten je Sao Jose dos Campos najveći razvojno istraživački i inovacijski centar u tom djelu svijeta u kojem je glavnina znanstvenih kapaciteta fokusirana na zrakoplovnu tehnologiju i obranu. U centru su smještene vrhunske istraživačke institucije poput Instituto Tecnologico de Aeronautics (ITA) i Parque Tecnologico (TechPark). U njemu je sjedište kompanije Embraer, trećeg najvećeg svjetskog proizvođača zrakoplova, odmah iz Boeinga i Airbusa, koji zapošljava preko 18.000 djelatnika angažiranih ne samo diljem Brazila, već i u gradovima poput Amsterdama, Singapura, Pekinga i Dubaija.
Embraer je danas ujedno lider u razvoju tehnologije urbane zračne mobilnosti (urban air mobility – UAM). Kompanija je nedavno sklopila partnerstva s američkim tvrtkama Eve Urban Air Mobility Solutions, Inc.(EVE) i Halo kako bi proizveli 200 električnih zrakoplova koji vertikalno uzlijeću i slijeću (eVTOL). Ujedno Embraer ima velike poslovne planove za ekspanziju na azijskom tržištu sa svojim novim modelom zrakoplova E2.
Ekonomska struktura Sao Paula se ubrzano i drastično transformira sustavnom deindustrijalizacijom, te istodobnom afirmacijom uslužnih djelatnosti zasnovanih na digitalnim procesima. Primjerice, udio metropolitanskog područja Sao Paula u industrijskoj proizvodnji Brazila pao je sa 43 posto u 1970. godine na 25 posto u 2000. godini. Ta strukturalna preinaka nije prošla bezbolno. Brojni radnici ostali su bez posla što je povećalo siromaštvo, a oslabio je i srednji građanski sloj. Značajno je porasla siva ekonomija i iseljavanje na periferiju grada. Riječ je o problemima koje rješava ponajprije gradska uprava različitim mjerama javnih politika, a podsjećamo kako su prisutni u brojnim drugim gradovima diljem svijeta.
Nova dominantno uslužna ekonomija integrirana je u globalne procese, a po važnosti se ističu financije odnosno finteh, osiguranje, nekretninski poslovi, informatička tehnologija, te sektor istraživanja i razvoja. Sao Paulo se razvija policentrično s brojnim tehno klasterima smještenim na rubovima i neposrednoj blizini grada. Ta nova žarišta gospodarskog prosperiteta koja su, pored ostaloga, generatori stvaranja novih radnih mjesta razvijaju se, dobrim djelom, uz pomoć koncepta javno privatnog partnerstva.
Treba napomenuti kako su trgovačke djelatnosti i mnoštvo turista u znatnoj mjeri pridonijele pretvaranju Sao Pula u strateško transportno čvorište. Sao Paulo/Guarulhos International Airport (GRUAIRPORT), s 34,5 milijuna putnika godišnje, spada među najprometnije u Južnoj Americi. U obližnjoj luci Santos kontinuirano raste prekrcaj tereta, pa je od 2006. godine najprometnija kontejnerska luka u Južnoj Americi.
Glavna izvozna tržišta za gospodarstvo Sao Paula su Sjedinjene Američke Države, Meksiko, Njemačka i Čile. Valja istaknuti permanentni snažan rast izvoza na kinesko tržište, čija je vrijednost od 128 milijuna američkih dolara u 1997. godini skočila na 6,13 milijardi američkih dolara u 2020. godini. Najvažnija tržišta s kojih gospodarstvenici Sao Paula uvoze su Kina, Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Japan, Južna Koreja i Argentina. Napominjem kako je Kina, ne tako davno, pretekla Sjedinjene Američke Države, jer se uvoz iz te zemlje povećao sa 630 milijuna američkih dolara u 1997. godini na 10,8 milijardi američkih dolara u 2020. godini.
Nova realnost
Sao Paulo se pretvara u globalno urbano središte u vrijeme radikalnih promjena kada su postale dominantne digitalne odnosno napredne (visoke) tehnologije i internet ekonomija. U novu zbilju svakako spadaju i klimatske promjene koje počinju značajno utjecati na pravce tehnološkog i ekonomskoga razvoja te urbanizaciju. Stvara se nova društvena i ekonomska stvarnost, koja iziskuje pravodobnu prilagodbu kroz koju upravo prolazi i Sao Paulo. Za djelotvorno prilagođavanja važno je umrežavanje na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini koje stvara pretpostavke djelotvornog korištenja svih raspoloživih resursa i potencijala.
Nužna su sustavna i planska unaprjeđenja brojnih elemenata poput humanog kapitala, poslovnih aktivnosti, razmjene informacija, kulturnih praksi, znanstvenih spoznaja i političkog okvira, kako bi se osigurao kvalitetan razvoj ne samo Sao Paula, već i zemlje u cjelini. Analitičari su utvrdili kako upravo u pogledu razvoja navedenih društvenih i ekonomskih sastavnica, Sao Paulo pokazuje određene slabosti. Zbog toga je Sao Paulo na ljestvici Global Cities Indexa pao sa 73. mjesta u 2017. godini na 123. mjesto u 2020. godini. Ujedno prisutni su određeni ekološki problemi poput, na primjer, loše kvalitete zraka, a ugled metropole narušava i raširena korupcija.
Bez obzira što odumiranje klasične industrije odnosno masovne proizvodnje i artikulacija novih socijalnih i ekonomskih načela stvara određene poteškoće Sao Paulo se nametnuo kako ključno razvojno žarište ne samo Brazila, već i međunarodne ekonomije. Prilagodbu tog megalopolisa novoj ekonomskoj i društvenoj realnosti olakšavaju mladi talenti koji dolaze iz cijeloga svijeta kako bi svoju profesionalnu karijeru ostvarili u Sao Paulu.
Vibrantna poduzetnička atmosfera, bogatstvo kulturnih sadržaja, razvijena znanstvena zajednica, vrhunske bolnice, koncentracija tehno startupova i klastera, te poticajna financijska infrastruktura neke su od prednosti tog megalopolisa, koji će zauzimati sve višu poziciju na ljestvici globalnih urbanih središta u 21. stoljeću. Sao Paulo svjedoči o novoj paradigmi generiranja nove dodane vrijednosti u velikim gradovima, koja više ne robuje tradicionalnim ekonomskim shvaćanjima. Ujedno afirmira novi model urbanizacije u kojem će digitalizacija i održivost biti imperativi ne samo Sao Paula, već i ostalih megalopolisa i urbanih središta u svijetu.
Mr.sc. Marinko Kovačić
Comments