By Premda su inovativnost i poduzetništvo danas karakteristični za gotovo sve ekonomske djelatnosti ipak su u segmentu visoke tehnologije najzastupljeniji. Svojedobno visokotehnološko čudo Netscape javno je ponudio dionice 9. kolovoza 1995. godine i tvrtka je ubrzo dosegnula tržišnu vrijednost veću od tri milijarde USD. To je bio početak nagle afirmacije dot.com kompanija u Silicijskoj dolini koja je poprimila svojevrsni mentalitet zlatne groznice.
Te nove poslovne mogućnosti odmah su uočili na odsjeku računalne znanosti sveučilišta Stanford. Treba napomenuti kako je sveučilište Stanford jedan od najvažnijih generatora razvoja ne samo znanosti već i ekonomije u Silicijskoj dolini. Stanford je već davno stekao kultni status podupiratelja odnosno svojevrsnog mentora visoko tehnoloških tvrtki kao i poduzetništva utemeljenom na znanju. Istovremeno to sveučilište kontinuiramo američko tržište rada opskrbljuje izuzetno stručnim inženjerima.
Uprava i profesori sveučilišta Stanford nisu nikada strogo razdvajali akademsku i poslovnu zajednicu. Premda je misija i strateška usmjerenost Stanforda obrazovanje novih generacija profesora, inženjera i akademskih istraživača to nije spriječilo sveučilište da postane inkubator razvoja nekih od najuspješnijih svjetskih tehnoloških korporacija počevši od primjerice Hewlett-Packarda do Sun Microsystema (Sun je skraćenica za Stanford University Network).
Valja naglasiti kako razvoj visokih tehnologija pored mašte i stvaralačke kreativnosti podrazumijeva i znanost. Samo integriranost mašte, stvaralačke kreativnosti i znanosti uz potporu fondova rizičnog kapitala omogućava sustavni razvoj visoko tehnoloških tvrtki. Tome svakako treba pridodati i razvijenu poduzetničku kulturu koja je preduvjet za rašireno preuzimanje rizika i početnu inicijativu nužnih za komercijalizaciju inovacija odnosno novih ideja.
Za razliku od MIT-a i drugih vodećih istraživačkih instituta i sveučilišta, Stanford ima dugu tradiciju potpore svojih studenata doktorskih studija u sudjelovanju na razvoju komercijalnih projekata pri čemu im ustupa sve svoje raspoložive resurse. Ured za licenciranje tehnologije sveučilišta Stanford ne polaže pravo na značajna otkrića svojih studenata i profesora u kampusu, već nasuprot tome plaća njihovo patentiranje te nakon toga ulazi u dugoročne licencne ugovore što olakšava pokretanje posla odnosno komercijalizaciju inovacija. Pri tome, stanfordski ured za licenciranje stiče dionice bolje reći vlasnički udjel u novim tehnološkim kompanijama.
U inovativnoj ekonomiji vladaju specifične ekonomske zakonitosti koje nisu karakteristične za tradicionalnu odnosno masovnu ekonomiju. Općenito govoreći, u novoj ekonomiji nove ideje, znanje i obrada golemih količina informacija su glavni generatori (nove) dodane vrijednosti pri čemu napredne tehnologije odnosno hardware ima značajnu ulogu. Tehnološka racionalizacija koja uključuje inoviranje izravno utječe na porast produktivnosti te smanjivanje troškova.
Dvojica studenata s doktorskog studija na Stanfordu osnovala su Google te se tako priključili eko inovativno-poslovnom sustavu Silicijske doline. Jedan od razvojnih inženjera Googlea ističe kako je početni razvoj te tvrtke omogućila realizacija njihovog strateškog cilja koji glasi : dobiti najveću računalnu snagu po uloženom dolaru. Zbog toga su sklapali virtualno superračunalo od mnoštva jeftinih potrošnih osobnih računala. Nisu kupovali tadašnje najnovije računalne sustave IBM-a za 800.000 USD već su za 250.000 USD kupovali ormare s 88 jeftinih računala koji su nakon modifikacije davali sličnu procesnu snagu kao i znatno skuplji sustavi IBM-a pri čemu su imali nekoliko puta veći kapacitet diska. Također su koristili besplatni operativni sustav Linux te nisu kupovali software od Microsofta.
Te uštede ostvarivale su se i uz pomoć brojnih inovacija i omogućile su Googleu stjecanje značajne tržišne prednosti u odnosu na izravnu konkurenciju. Na svaku uloženi dolar Google je ostvarivao tri puta veću računalnu snagu od svoje konkurencije.
Na samom početku svog razvoja osnivači Googlea Sergej Brin i Larry Page morali su osigurati visoku kvalitetu koja je odlučujuća za poslovni uspjeh i u visokim tehnologijama. U slučaju Googlea to nije bila nimalo jednostavna zadaća jer primjerice standardi kvalitete i procedure u toj djelatnosti odnosno usluzi nisu postojali.
Osnovna Googleova računala nisu imala ugrađene sigurnosne mjere zaštite i redundancije kao IBM-ova superračunala pa su bila sklonija kvarovima. Budući Google u svakodnevno radu koristi mnoštvo računala mora se računati na kvar bar njih nekoliko svakog dana što ugrožava kvalitetu pružanja usluge krajnjem korisniku.
Sergej Brin i Larry Page odlučili su problem rješavati kreiranjem softwarea i premošćivanjem svakog računala koje bi prestalo raditi a ne njihovim ručnim uklanjanjem i zamjenjivanjem. Ručno uklanjanje i zamjenjivanje računala oduzima previše vremena pa nije bilo prikladno za Google koji se ubrzano razvijao te koristio sve veći broj računala.
Disperziranjem podataka i računalnih zadaća na veliki broj računala smještenih na više lokacija stvoren je sustav koji bez njegova rušenja može amortizirati greške i kvarove. To je rezultat intenzivnog i predanog kreativnog, inovativnog te kompetentnog rada koji je rezultirao brojnim originalnim rješenjima. Nova tehnološka rješenja osigurali su visoku kvalitetu korisnicima te prednost u odnosu na konkurenciju.
Pored toga imperativ za menadžere Googlea bila je ugradnja redundancije koja omogućuje da ako se jedna skupina računala sruši – ili bude posve uništena u katastrofalnom potresu – druge skupine računala imaju pohranjene kopije interneta i ostalih podataka što omogućuje dalje nesmetano funkcioniranje. Realizaciju tih procesa omogućile su brojne inovacije što je u konačnici rezultiralo izvrsnom uslugom, zadovoljstvom te lojalnošću korisnika.
Većina inženjera u Googleu nema prevelike plaće a u najvećem broju slučajeva su prosječne za informatičku i visoko tehnološku branšu. Međutim, pored toga, inženjeri i drugi stručnjaci nagrađuju se s različitim opcijama u dionicama što je raširena praksa nagrađivanja odnosno motiviranja u Silicijskoj dolini. Uz pomoć dionica odnosno udjela u vlasništvu inženjeri i drugi kreativci snažno se emotivno integriraju u kompaniju. U tom smislu koriste se i sofisticirani poticaji kao što su primjerice atraktivan radni prostor, izvrsna tehnološka opremljenost te izazovni projektni zadaci.
Premda je razvoj Googlea brz i kontinuiran Sergej Brin Larry Page nisu se uljuljali zbog uspjeha, bolje reći posao ne vode rutinski što se često događa u visoko profitabilnom poslovanju. Oni kontinuirano analiziraju konkurenciju te prate najnovija tehnološka dostignuća kako bi odmah uočili novu te eventualno superiorniju tražilicu. Snažno su predani neprekidnom inoviranju svoje tražilice.
To su neka od temeljnih načela inovativne ekonomije koja nalažu stalnu analizu konkurencije ali i tržišnog okruženja u cjelini, neprekidno vrednovanje najnovijih tehnoloških rješenja te poduzetnost i primjerenu organizacijsku arhitekturu. Samo na taj način moguće je pravovremeno uočiti tržišnu opasnost odnosno izazov.
Comments