Financiranje startupova u Hrvatskoj

U svijetu su startupovi zadnjih 20-ak godina postali jedan od najpopularnijih oblika poduzetništva. Njih karakterizira  iznimna inovativnost, dinamičnost i fleksibilnost.  Hrvatski poduzetnici sve više koriste startupove za ostvarivanje svojih poslovnih planova. Još uvijek kod nas nije razvijen odgovarajući poslovni eko sustav koji bi sustavno podražavao rad i razvoj startupova.

Obično se smatra kako su startupovi fokusirani na razvoj korisnih aplikacija i zabavnih sadržaja što u brojnim slučajevima i jest točno. Međutim u tu kategoriju spadaju i tvrtke koje razvijaju „konkretne“ inovativne proizvode i usluge. Danas uspješne tvrtke poput Rimca, Suf’n’Friesa, PhotoMatha, Agrivija, Trilleniuma, CofeeClouda samo su neke od onih koje su na početku bile startupovi.

Pokretanje vlastitog biznisa uključujući i osnivanje startupa potiče i Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) koji od 1. ožujka uvodi devet mjera za samozapošljavanje u kojima je moguće bespovratno dobiti od 35.000 do u nekim slučajevima i 175.000 kuna. Mnoge potencijalne poduzetnike od ulaska u vlastiti biznis uplaše priče o poslovnom neuspjehu te mit da 90 posto novih tvrtki ne preživi prvu godinu djelovanja. No, statistike su drukčije i kažu da oko 75 posto novih tvrtki preživi prvu, 69 posto drugu, a polovica njih dočeka i petu godinu poslovanja. Mnogi poduzetnici početnici u prvoj godini susretnu se s nedostatkom novca, a uglavnom u početku ne posluju ni s profitom te često zaključe da nema više smisla baviti se tim biznisom. Stručnjaci upozoravaju da bi prvu analizu o profitabilnosti trebalo donijeti minimalno 18 mjeseci nakon pokretanja posla te onda odlučivati o budućnosti.

Premda je teško procijeniti trenutni broj aktivnih startupova u Hrvatskoj, a isto tako ni koliko ih je dosad osnovano, činjenica je da oni privlače sve veći interes ulagača. Prema nedavnom istraživanju Mihovila Barančića, poslovnog anđela i jednog od osnivača Zagrebačkog inkubatora poduzetništva (ZIP), samo 2017. godine u hrvatske startupove uloženo je 111,6 milijuna kuna. Najviše novca privukao je PhotoMath koji je od američko-kineskog VC fonda Cherubic Venturesa dobio 21 milijun kuna. Znatna sredstva dobio je i relativno nepoznat startup Renata Librića Bouxtie. O njemu je američki Forbes u studenome 2017. godine  pisao kako je odbio dvije ponude za preuzimanje od 90 i 120 milijuna dolara.

Iako se većina startupova financira putem raznih fondova rizičnog kapitala ili pak preko poluprivatnih investicija poslovnih anđela, činjenica je da se startupovi mogu financirati i klasičnim kreditima. Poslovne banke uglavnom su skeptične prema odobravanju kredita poduzetnicima početnicima, a što startupovi jesu, no postoje programi razvojnih banaka koji su na usluzi i takvim poduzetnicima.

Konkretno, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) ima kreditnu liniju za poduzetnike koji prvi put osnivaju obrt ili tvrtku, a uvjet je da nisu stariji od 55 godina te da nisu suvlasnici drugog biznisa u udjelu većem od 30 posto. Zanimljivo je da ova banka u početnike svrstava i poduzetnike čija tvrtka nije starija od dvije godine. Novac se može dobiti za ulaganje u materijalnu ili nematerijalnu imovinu, a visina je kredita od 80 tisuća do 1,8 milijuna kuna, uz kamatu od samo dva posto. HBOR omogućuje poček otplate od tri do pet godina, a rok otplate ukupno je 14 godina. Ova banka u pravilu financira 85 posto predračunske investicije bez PDV-a, a moguće je kreditiranje i 100 posto vrijednosti. Do sada je HBOR putem ovog programa podržao više do 700 startup tvrtki, za čije je projekte odobreno više od pola milijarde kuna kredita. Iako po nešto drukčijim uvjetima, HBOR ima primamljivu liniju i za mlade poduzetnike gdje je uvjet da korisnici budu u dobi do 30 godina, a posebno povoljni uvjeti nude se i ženama ne samo onima koje kreću u poduzetničke vode, već i onima kojima su potrebna sredstva za daljnja ulaganja u razvoj poslovanja.

Jedan od primjera malih startup poduzeća koja su se odlučila za suradnju s HBOR-om je i zagrebačka poliklinika za ginekologiju i reprodukcijsku medicinu Repromed. Riječ je o projektu dvaju doktora, doktora medicine Erdena Radončića i doktora molekularne biologije Patrika Stanića koji su odlučili pokrenuti biznis u sofisticiranoj medicini koja uključuje sve metode potpomognute oplodnje, minimalno invazivne zahvate, ambulantnu ginekologiju općeg tipa te imunološke probleme vezane uz trudnoću i reprodukciju. Kako ističu Radončić i Stanić, za samostalno poduzetništvo odlučili su se nakon višegodišnjeg iskustva i suradnje koji su doveli do izvrsnih rezultata u rješavanju delikatnih zdravstvenih situacija u području humane reprodukcije. Objašnjavaju da su ih tijekom dosadašnjeg rada vodili čist i jasan pristup te ulaganje u vlastitu edukaciju i vrhunsku tehnologiju, ali i investiranje u odnos prema pacijenticama i kolegama. “HBOR-ov kredit dao nam je vjetar u leđa da nastavimo rješavati i nerješivo”, kažu u Repromedu.