INOVACIJETEHNOLOGIJE I ZNANOSTI BUDUĆNOSTI

EPOHA DIJALOGA S UMJETNOM INTELIGENCIJOM

0

U današnje vrijeme počelo je intenzivno preispitivanje suštine čovjeka, što je posljedica sustavne i intenzivne tehnologizacije našega životnoga i radnoga okruženja. Rezultati filozofskih interpretacija ljudskoga bitka, religijske istine o smislu života, kao i analize društvenih znanosti o prirodi čovjeka i svrsi njegova djelovanja dovode se u pitanju. Brojni suvremeni analitičari potaknuti razvojem znanosti i tehnologije smatraju kako se današnji čovjek nalazi pred novom evolucijskom fazom razvoja. Ovoga puta ona nije potaknuta prirodom, već tehnologijom.

Povijesni esencijalni obrat nastao je nedavno kada je tehnologija progovorila potaknuvši spekulacije o nužnosti ljudske nadogradnje. Nova tehnološka dostignuća omogućuju, po prvi puta u ljudskoj povijesti, razgovor s tvorevinom koja nije prirodnog podrijetla, već je rezultat znanstvenog i tehnološkog razvoja. Umjetna inteligencija u stanju je razgovarati s ljudima, što je sve donedavno bilo nezamislivo.

Nastao je kvantni skok u razvoju tehnoloških oruđa koja su oduvijek imala važan utjecaj u artikulaciji načina ljudskoga života i društvenih odnosa. Dobili smo oruđa koja ne samo što misle (računala), već i razgovaraju. Alati su ušli u novu razvojnu fazu generirajući esencijalne izazove za čovjeka, što nije bio slučaj s mehaničkim napravama. Mehanička tehnologija, poput recimo strojne proizvodnje, izazivala je brojne prijepore, pa i nedoumice, ali nije dovodila u pitanje suštinu samoga čovjeka.       

Mehanički izumi i moć

Bez obzira na različita tumačenja ljudske prirode neprijeporno je kako nas čitavu povijest prati tehnološki razvoj i njegov snažan utjecaj na nas. S nekim primitivnim pomagalima služe se i neke životinjske vrste, prije svega, majmuni, ali je samo za čovjeka  karakteristična gotovo nezamisliva upornost i domišljatost u njihovome razvoju. Od otkrića kotača, luka i strijele, pluga, čekića i ostalih naprava tehnički izumi služili su za osiguravanje materijalne egzistencije. S vremenom tehnika i tehnološka rješenja poput, primjerice, sustava za navodnjavanje omogućavaju pokoravanje prirodnih sila,  te gomilanje različitih materijalnih resursa, prvenstveno hrane.

Na taj način povećavala se ljudska moć koju su niz stoljeća generirali, prije svega, tehnološki izumi mehaničkog karaktera. Mehaničkim napravama čovjek je nastojao ukrotiti i ovladati prirodom prvenstveno zbog osiguranja materijalne egzistencije. Prirodni resursi poput plodnoga tla, vode i povoljnih klimatskih uvjeta imali su veliku važnost za opstanak društvenih zajednica, a mehanički alati to su znatno olakšavali. Ujedno se od vremena plemenskih zajednica opstanak nastojao osigurati i osvajanjem novih teritorija.

Izumi različitih vrsta oružja predstavljaju prve oblike multipliciranja ljudske osvajačke sile kojom se demonstrira moć određenoga pojedinca i društvene zajednice. Te mehaničke inovacije u obliku mača, koplja, toljage, štita ili luka i strijele bili su materijalizirana moć kojom su se u osvajačkim pohodima stjecala materijalna bogatstva. Istodobno se ljudi obučavaju za rukovanje oružjem, te postupno nastaju prve velike vojne organizacije s ustrojenom hijerarhijskom naredbodavnom strukturom. Struktura velikih vojnih formacija i lanac zapovijedanja  predstavljaju društvenu inovaciju koja se skladno nadopunila s korištenjem mehaničkih izuma u obliku različitoga oružja.       

S vremenom se složenost vojnih i društvenih formacija kao i mehaničkih inovacija odnosno oružanih naprava kontinuirano povećavala, što je u krajnjoj liniji rezultiralo sve većom koncentracijom društvene (političke) moći. Nastali su gradovi i prvi gradovi-države, razvijaju se trgovina, transport, obrtničke djelatnosti i brojne druge djelatnosti kao posljedica sve veće isprepletenosti socijalnoga i mehaničkog inoviranja. Brojni društveni procesi postaju netransparentni, što potiče pojavu različitih oblika manipulacije, a to je karakteristika i suvremenih društvenih zajednica.

Komunikacija kao inovacija

Međutim, treba ukazati na važnost inovacija koje su integratori i najbitnije sastavnice funkcioniranja svih društvenih skupina još od pradavnih vremena, a radi se o jeziku i pismu. Jezik je  ljudska tvorevina utkana u sam početak ljudske povijesti. Već smo u kratkim crtama naznačili važnost prvih mehaničkih inovacija i njihovu integraciju u društvene zajednice, ali jezik predstavlja koncentriranu bit ljudskoga bića, bez obzira na fazu društvenoga razvoja i bez obzira na kojem dijelu Zemlje se nalazio. To je univerzalna ljudska odrednica.

Mnogi teoretičari jezik smatraju suštinom samoga čovjeka koja ga kvalitativno uzdiže nad ostalim živim bićima. Jezik je segment sveobuhvatnijeg komunikacijskog fenomena u koji spadaju, primjerice, govor tijela, različiti rituali i običaji. Pri tome, ljudi mogu komunicirati načinom odijevanja i različitim statusnim simbolima. Demonstracija moći različitim materijalnim predmetima prakticira se još od prvobitnih zajednica, a starješine su tako na simboličan način slali poruke o svom povlaštenom statusu ostalim članovima plemena. Neprijeporno je kako jezik predstavlja važan kohezivni element društvenih formacija, koji znatno olakšavaju njihovo funkcioniranje.

Već na razini priprostoga govora nužno je simboličko mišljenje kojim se plasiraju određene informacije. Jezik je transmisija informacija koje mogu imati raspon od iskazivanja elementarnih činjenica do izlaganja složenih apstraktnih konstrukcija kojima se opisuju znanstvene spoznaje. Temeljne sastavnice jezika su simboli i informacije koji se racionalno procesuiraju. Jezik se još u starim civilizacijama materijalizirao u pismu koje je omogućilo prijenos znanja kroz čitav niz generacija. Ostala živa bića komuniciraju, ali se ne koriste simbolima, apstraktnim mišljenjem,  govorom i pismom.

Govor nije genetski urođen, te iziskuje učenje još u ranoj dobi. Učenje govora odnosno usvajanje određenoga jezika specifično je za ljudski rod. Tijekom povijesti razvilo se tisuće različitih vrsta jezika, a mnogi su izumrli. Neki jezici koji nisu više u upotrebi i danas su obilježje naše civilizacije poput latinskoga i starogrčkoga. Jezik jača osjećaj pripadnosti određenoj društvenoj grupi, te je jedna od sastavnica nacionalnoga identiteta.   

Pismo je posredovano materijalnim odnosno tehnološkim inovacijama, kao što su različiti oblici pisaćega pribora i podloga za pisanje poput, primjerice, papirusa i pergamenta. Ujedno pohrana odnosno čuvanje pisanih materijala iziskivalo je iznalaženje različitih oblika njihova skladištenja. Stoga ne iznenađuje što knjižnice imaju vrlo dugu povijest, a jedna od njih nalazi se u Aleksandriji. Osnovao ju je egipatski faraon Ptolemej u 3. stoljeću prije Krista.

Pisani spisi gotovo od samih početaka svoga nastanka omogućuju ne samo akumulaciju znanja, već i povlašteni status malobrojnoj učenoj eliti koja ih je mogla i znala koristi odnosno čitati. Moć pisane riječi, bolje reći, knjiga rasla je širenjem pismenosti i razvojem tehnologije njihova prijenosa. Ključan trenutak dogodio se Gutenbergovim izumom tiskarskoga stroja, sredinom 15. stoljeća, koji je omogućio produciranje knjiga u velikim tiražama, pri čemu je istodobno znatno snizio njihovu cijenu. Mehanička inovacija odnosno tiskarski stroj izazvao je eksplozivnu disperziju znanja i na taj način snažno utjecao na društveni razvoj.

S vremenom su tehnološke inovacije omogućile i prijenos glasa odnosno govora na velike razdaljina, što je ojačalo komunikacijske kapacitete društvenih sustava. Raspon tehnoloških uređaja kreće se od megafona do telefona i radija koje podržavaju složena telekomunikacijska postrojenja. Komunikacijske kapacitete dodatno je osnažila televizijska tehnologija koja je ključna za artikulaciju masovnoga društva, te početak globalizacije.

Tehnološki obrat

Revolucionarni tehnološki obrat u prijenosu informacija dogodio se izumom digitalne tehnologije. Započela je brza transformacija analogne tehnologije u digitalnu. U digitalnom svijetu kreiraju se novi strojevi i tehnologije koji se drastično razlikuju od onih nastalih u analogno doba. Računala su alati koji misle, a u vrlo kratkom vremenu stekli su praktično nezamislivu brzinu procesuiranja podataka. Po prvi puta u našoj povijesti ljudski alati imaju logiku. Riječ je o strojnoj logici i strojnom učenju koje se temelji na binarnom sustavu. Ljudi su kreirali tehnologiju obradu informacija koja omogućuje mišljenje koje nije nastalo prirodnom evolucijom. Strojne mišljenje nije urođeno živim bićima, već svijetu mislećih strojeva.

Informacija je stožerna konstruktivna sastavnica života kao prirodnoga fenomena. Sva živa bića moraju imati sposobnost prikupljanja i obrade informacija. Što su organizmi razvijeniji veći su i kapaciteti prikupljanja, procesuiranja i memoriranja informacija. Sve donedavno, čovjek je u tom pogledu bio superioran u odnosnu na sva ostala živa bića. Prilično neočekivano, pojavio se alat koji je osporio čovjekov privilegirani položaj u prirodnom poretku. Po prvi puta, tehnologija više nije samo puki mehanizam transmisije govora, slike, informacije i znanja, već u tom procesu ima aktivnu ulogu. Računalne i srodne tehnologije nisu mehaničke prirode, jer ih karakteriziraju  brojna organska načela poput prilagodljivosti, razvoja, dinamičke ravnoteže, otvorenosti, umreženosti i sposobnosti procesuiranja i memoriranja informacija.

Razvoj računalne tehnologije je kontinuiran i vrlo brz što do sada nije bila specifičnost tehnološkoga razvoja. Ujedno mogućnosti primjene računalnih uređaja multiplicirao  je izum interneta koji je umrežio mnoštvo aparata na globalnoj razini. Računalne i internetske tehnologije podupire niz komplementarnih visokih tehnologija i znanstvenih disciplina kao što su, primjerice, nanotehnologija, robotika, matematička logika, bioinformatika, telekomunikacije i napredni materijali. Danas tehnološke alate razvija veliki broj komplementarnih znanstvenih disciplina, što donedavno nije bila praksa. U tim procesima umreženo djeluju sveučilišta, istraživački instituti, korporacije, javna administracija, financijske institucije i sami korisnici. 

Do sada su se ljudi morali prilagođavati i svladavati vještinu korištenja alata. Primjerice, za vožnju automobila ili zrakoplova morao se polagati odgovarajući ispit. Uz tehničke uređaje poput televizora ili perilice rublja dobivaju se upute o upotrebi. Tehnološki uređaji i alati postali su kompleksni i multifunkcionalni, pa se tako na tržištu nude pametni telefoni, pametni hladnjaci, pametni televizori i dr. koji su sve zahtjevniji u pogledu njihove upotrebe. Ova praksa vrijedi i za  korištenje računala, jer je nužno svladavanje određenih umijeća odnosno skupa pravila njihovoga korištenja. 

Epohalni prevrat upravo se događa, a radi se o ljudskom komuniciranju s računalom, govorom u čemu je ostvaren vidljiv napredak. Ta revolucija u komunikaciji poznata je kao tehnologija razgovorne umjetne inteligencije (conversational artificial intelligence). Razgovorna umjetna inteligencija iziskuje korištenje najnaprednije tehnologije automatskoga prepoznavanja govora (automated speech recognition – ASR) kao i naprednih modela strojnoga učenja, računalstva u oblaku i srodnih tehnologija. Tehnološki gledano, umjetna inteligencija još nije spremna za istinski razgovor s čovjekom, ali se potrebne performanse umjetne inteligencije u tom pogledu ubrzano razvijaju. Znanstvenik Ashim Raam je izjavio kako je razgovor možda najveći problem i izazov s kojim se susreće tehnologija umjetne inteligencije.

Ovu radikalnu tehnološku transformaciju komunikacijsko informatičkog alata početkom 21. stoljeća započela je tvrtka ActiveBuddy plasiranjem chatbota  nazvanim SmarterChild. Znatno usavršeniju verziju razgovorne umjetne inteligencije pod nazivom Siri ponudila je 2011. godine tvrtka Apple. Amazon plasira 2013. godine virtualnu pomoćnu tehnologiju razgovorne umjetne inteligencije nazvane Alexa, a uslugu sličnoga tipa, pod imenom Cortana, 2014. godine ponudio je i Microsoft. U ovo razvojno istraživačko i tržišno nadmetanje Google se upustio 2016. godine sa svojom varijantom razgovorne umjetne inteligencije poznatom kao Assistant.

Kompanija Mattel plasirala je prvu igračku na svijetu s ugrađenom razgovornom umjetnom inteligencijom Hello Barbie koja razgovara s djecom. Sličan je pokušaj Microsofta koji je dizajnirao odnosno konstruirao umjetnu inteligenciju Xialce kao prijatelja tinejdžera. Interesantno je spomenuti kako tvrtka Amazon organizira međunarodno studentsko natjecanje u razvoju razgovorne umjetne inteligencije (socialbot) pod nazivom Amazon’s Alexa Prize. Pobjednik dobiva milijun USD, a Amazon mnoštvo novih kreativnih ideja.

Razgovorna umjetna inteligencija na putu je transformacije u dijaloškog partnera čovjeku, pri iznalaženju novih spoznaja, obavljanja radnih zadaća, ali i prerastanja u partnera za zabavu i opuštanje. Nastaje alat koji inicira brojna propitivanja ljudskoga bitka. U tom kontekstu ukazujem na važnost uključivanja duhovne i transcendentne dimenzije čovjekova života kao bitnih odrednica našega postojanja. 

Mr.sc. Marinko Kovačić

BITCOIN I TRŽIŠNA SAMOREGULACIJA

Previous article

INDUSTRIJA VIDEO IGARA I TVRTKA ELECTRONIC ARTS

Next article

Comments

Comments are closed.

Login/Sign up