INOVACIJESOCIJALNE INOVACIJE

INOVATIVNA SOCIJALNA SENZIBILNOST

0

Službeni podaci američkoga Ureda za statistiku pokazuju kako je 45 milijun ljudi ili 15 posto populacije SAD-a siromašno. U Japanu taj postotak iznosi 16 posto. U EU je gotovo 120 milijuna ljudi, ili svaki četvrti stanovnik, na rubu siromaštva. To je problem koji treba rješavati, prije svega, država socijalnim politikama.

Po našem mišljenju, ta se situacija može korigirati besplatnim obrazovanjem i popularizacijom poduzetničke kulture. Za internetsko poduzetništvo nisu potrebni veliki materijalni resursi, niti značajnija financijska sredstva. Prvenstveno je važna individualna  poduzetnost i kreativnost koje treba podupirati lokalna zajednica odgovarajućom infrastrukturom.  Ujedno valja artikulirati stimulativni pravni okvir.

Fordizam

U prošlosti  poslovni svijet nije posvećivao pozornost socijalnoj nejednakosti, a nije postojala ni planska briga o čuvanju okoliša odnosno ekološka osvještenost  poslovnih organizacija. Ipak, postojale su iznimke, pa su pojedine tvrtke nudile proizvode s nižom cijenom prilagođene kupcima slabije kupovne moći.

Jedan od najpoznatijih, i sada već klasičan primjer, je Model T Ford kojega je zamislio i realizirao Henry Ford. Fordova ideja bila je plasirati automobil dostupan najširem američkom građanstvu. Zbog realizacije te ideje Ford je kreirao tekuću traku koja je omogućila drastično povećanje produktivnosti, što je u konačnici omogućilo značajno smanjivanje cijene. Na taj način postavljeni su temelji masovne proizvodnje, a sam proizvodni obrazac nazvan fordizam.

Fordizam funkcionira uz pomoć mrvljenja radnih zadaća i sustavnoga vanjskoga nadzora. Operativni radnici na tekućoj traci nemaju nikakvih ovlasti, a obavljanje radnih zadaća nije iziskivalo angažiranje obučene, već priučene radne snage. Kvantiteta je bila glavni korporativni cilj, a poslovanje su odvijalo u relativno stabilnim uvjetima. Taj industrijski koncept omogućio je radikalno povećanje produktivnosti i radničkih plaća, što je omogućilo stvaranje srednjeg sloja kao stožerne sastavnice društvenoga sustava.

Fordov potez plasiranja Modela T, najširim potrošačkim slojevima, kasnije slijede i druge automobilske korporacije. Tako, primjerice,  Volks Wagen plasira VW Beetle (popularnu Bubu), a Citroen model 2CV. Koncept fokusiranja na kupce niže platežne moći realiziraju i pojedine trgovačke korporacije, kao što su Aldi i Lidl u Europi, a Market Basket u SAD-u.

Socijalni biznis

Koncept socijalnog biznisa (social business) nastao je u siromašnim zemljama kao ekonomski angažman senzibiliziran za društvene probleme. Ključni ciljevi odnosno zahtjevi  koncepta socijalnog biznisa su : eliminacija društvenih problema, prije svega siromaštva ; održivo ekonomsko djelovanje, bez gubitka novca ; vraćanje eventualno stečenoga profita u biznis. Privatnim investitorima može se vratiti njihov početno uloženi novac.

Taj ekonomski koncept privukao je pozornost i velikih zapadnih korporacija kojima profit nije više jedini glavni cilj. Modificiranu verziju socijalnog biznisa predstavlja model društveno odgovornoga poslovanja, čija popularnost postupno jača.

U Francuskoj je prehrambeni korporacijski div Danone osnovao Action Tank, neprofitno udruženje za provedbu socijalnog biznisa u toj zemlji. Toj inicijativi se pridružilo još nekoliko velikih poslovnih sustava kao što su optička tvrtka Essilor, građevinska korporacija Bouygues, telekomunikacijska grupa SFR i automobilski div Renault. Oni su se udružili s nevladinim organizacijama i vladinim institucijama kako bi pomogli najugroženijim društvenim skupinama.

Essilor je razvio projekt socijalnog biznisa pod nazivom Optique Solidarie. Projekt su realizirali u suradnji s tvrtkama iz dobavljačkoga lanca  i osiguravajućim kućama. Uspjeli su racionalnim i sustavnim smanjivanjem troškova svih aktera u projektu sniziti cijenu visoko kvalitetnih očala za čitanje, s 300 eura na manje od 30 eura. Očale su namijenjene u pravilu umirovljenicima starijim od 60 godina s malim mirovinama. S vremenom su razvili mrežu od preko 500 prodavača koji su nudili taj proizvod točno definiranoj skupini ljudi. Općenito govoreći, umirovljenici su osjetljiva društvena skupina u svim društvima.

Tri su ekonomske pretpostavke koje treba razraditi unutar modela socijalnog biznisa. Na prvom mjestu je striktno definiranje skupine potrošača kojima se proizvodi i usluge nude. Druga pretpostavka koju treba zadovoljiti je visoka kvaliteta proizvoda i usluga. Ovi se proizvodi i usluge ne razlikuju od onih koji se nude bogatijim kupcima. Treća pretpostavka podrazumijeva brižljivu artikulaciju ekonomskog rješenja za konkretni društveni problem. Primjer takvoga rješenja je Renaultov projekt Mobilitz koji osigurava maksimalno jeftin javni prijevoz na posao siromašnim radnicima, a uključuje mogućnost korištenja metroa, autobusa i bicikla. U ruralnim sredinama nudi se mogućnost jeftinog korištenja automobila.

Projektu se priključuje sve više velikih francuskih korporacija poput Totala i Michelina. Uspjeh ostvaren u Francuskoj ponukao je menadžere u Portugalu i Belgiji da sličan projekt pokrenu u svojim zemljama.

VOJNICI MATEMATIČARI

Previous article

TAJNE KREATIVNOSTI

Next article

Comments

Comments are closed.

Login/Sign up