By Kreativno rješenje nekoga problema, u pravilu, ne nastaje odmah. Baš naprotiv, razmišljanje o mogućem rješenju životne ili poslovne poteškoće traje dulje vrijeme. Briljantno rješenje, koje se često čini jednostavnim, javlja se nakon razdoblja inkubacije.
Trenuci prosvjetljenja – eureka
Neuroznanstvenik David Eagleman u svojoj knjizi Incognito : The Secret Lives of the Brain (Inkognito : Tajni život mozga) kaže sljedeće :“Kada se negdje u primisli rodi ideja, živčani impulsi frcaju satima, danima ili godinama objedinjujući informacije i isprobavajući nepoznate kombinacije, a inovator si pripisuje zasluge ne diveći se uopće tom golemom skrivenom ustroju.“ Trenuci prosvjetljenja odnosno eureka momenti često se događaju u dvjema situacijama.
Prva je, kada se isključujemo : primjerice, dok se tuširamo ; prilikom šetnje ; dok pijemo kavu ili osvježavajući napitak ; kada sanjarimo. Ako smo previše fokusirani razmišljanjem o problemu tada nismo u stanju uočiti neprimjetne asocijacije i poveznice koje su odlučujuće za kreativnost. Moramo se odmaknuti kako bi nastupilo takozvano asocijativno stanje.
Kreativnost polemike
Druga situacija su kontakti. Kreativni trenuci često se događaju zbog neslaganja prilikom kontaktiranja s drugim osobama. To je empirijski utvrdio Kevin Dunbar, profesor psihologije na Sveučilištu Mc Gill. On je odlučio ispitati kako se zapravo dolazi do znanstvena otkrića.
Postavio je kamere u četiri laboratorija za molekularnu biologiju i snimao gotovo sve što se u njima događalo. Pretpostavka mu je bila kako znanstvenici mukotrpno rade kao individualci zadubljeni u svoja razmišljanja.
Međutim, pokazalo se kako znanstvena otkrića, u pravilu, nastaju na sastancima kada su znanstvenici analizirali procese u tijeku. Zbog čega baš na sastanku? Zbog toga što su znanstvenici morali brzo reagirati na kritike i primjedbe kolega. U raspravama su njihove teze i mišljenja bili uzdrmani, pa su stoga mijenjali aspekte sagledavanja probleme, a uočavali su i nove poveznice te asocijacije.
Steven Johnson tu je situaciju opisao riječima :„Pitanja kolega natjerala bi znanstvenike da svoje eksperimentalne rezultate pa i same hipoteze promišljaju na drugačiji način i na novoj razini. U grupnoj komunikaciji dolazilo je do neslaganja u procjenama, a preispitivala se i suština ostvarenih rezultata… Epicentar inovativnosti nije bio mikroskop i ostali instrumenti u laboratoriju. Bio je to konferencijski stol.
Zbog toga su pojedine gradske četvrti ili čitave regije tako kreativne. Naime, one okupljaju veliki broj kreativaca koji se susreću u kavanama, kazalištima, galerijama, klubovima i restoranima u kojima polemiziraju o brojnim pitanjima uključujući i teme iz njihova područja djelovanja. Takva sredina olakšava povezivanje različitih ideja i svakoga suočava s neslaganjem i kritikom, a sve to potiče kreativnost.
Kreativno povezivanje
Domišljato povezivanje različitih, već postojećih, tehnologija, spoznaja i umijeća jedna je od karakteristika kreativnosti. Na taj način nastale su brojne inovacije, a neke od njih bile su značajan tehnološki iskorak.
Johannes Gutenberg izumio je tiskarski stroj primjenjujući proces, bolje reći tehnologiju prešanja grožđa ( koja je postojala stoljećima) na prešu stranica.
Braća Wright primijenila su svoje spoznaje o proizvodnji bicikla na konstruiranje letjelica s motornim pogonom.
PageRank je algoritam, koji je generator uspjeha, odnosno bitna sastavnica funkcioniranja Googlea, a razvili su ga njegovi osnivači Sergej Brin i Larry Page, na temelju postojeće metode klasificiranja stručnih članaka.
Selotejp je iznimno uspješna komercijalna inovacija nastala spajanjem ljepila i celofana.
Sklopiva dječja kolica nastala su kreativnim povezivanjem tehnologije sklopivih podvozja zrakoplova Spitfirea iz Drugoga svjetskog rata s postojećom tehnologijom za prijevoz djece.
Stoga ne iznenađuje što je Steve Jobs, jedan od najvećih tehnoloških vizionara i suosnivač Applea, svojevremeno izjavio :“Kreativnost se svodi samo na spajanje stvari.“
Comments