KREATIVNE KLASEKREATIVNO MIŠLJENJE

VOJNICI MATEMATIČARI

0

Abraham Wald jedan je od utjecajnih matematičara 20. stoljeća, čiji je originalni te iznimno značajan znanstveni rad :“A Method of Estimating Plane Vulnerability Based on Damage of Survivors“ (Metoda procjene ranjivosti zrakoplova na osnovi štete nanesene zrakoplovima koji su se vratili u bazu) spasio živote desecima zrakoplovaca savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu. Ta znanstvena analiza tretirala se kao vojna tajna sve do srpnja 1980. godine.

Matematičko ratovanje

Kao mađarski Židov, Wald je bio primoran bježati pred nacistima, te se nastanio u SAD-u. U SAD-u se nastavio baviti matematikom koju je diplomirao na Sveučilištu u Beču. Nakon izvjesnog vremena prihvatio je mjesto u jednom timu, naizgled bezazlenoga imena, Applied Mathematics Panel (Povjerenstvo za primijenjenu matematiku). Bili su smješteni u stanu na trećem katu zgrade, nekoliko ulica udaljene od središta Harlema.

Radilo se zapravo o grupi briljantnih matematičara koji su za potrebe vojske analizirali čitavi niz problema. Tako su, primjerice, matematičkim izračunima osmišljavali najučinkovitiji postupak lansiranja torpeda i poboljšavali aerodinamičnost projektila. Jedan novinar je zapisao :“Prolaznici nisu imali pojma kako se tri kata iznad njih primjenom matematike artikuliraju ključne ideje koje će presuditi tijeku jednoga svjetskog rata.“

Zapovjedništvo vojnih zračnih snaga zatražilo je pomoć od  Walda za rješenje jednoga od ključnih problema. Naime, bombarderi u Europi odlazili su u visoko rizične misije u kojima je vjerojatnost preživljavanja pilota iznosila samo nešto više od 50 posto. Ratni zapovjednici zaključili su kako je potrebno zrakoplove ojačati oklopima, da bi se zaštitili od paljbe s tla i iz zraka. Zbog toga su zatražili Walda da sudjeluje u utvrđivanju dijelova zrakoplova koje treba zaštiti.

Waldov obrat

Waldu je dostavljeno obilje podataka. Časnici vojnoga zrakoplovstva doista su se potrudili proučiti bombardere, koji su se vratili s misija kako bi procijenili  opseg štete. Generalima je laknulo kada je utvrđen uzorak oštećenja : zrakoplovi bi često otrpjeli paljbu po krilima i trupu.  Osmisli  su naizgled savršeni plan : ojačat će pogođene  dijelove zrakoplova. Upravo na tim mjestima meci su pogađali zrakoplov i stoga ih je trebalo dodatno zaštiti. Vodeći časnici smatrali su kako je to najbolji način zaštite zrakoplovaca od neprijateljske vatre.

Međutim, Wald se nije složio. Shvatio je kako nadređeni nisu uzeli u obzir još neke ključne podatke. Naime, proučavali su samo zrakoplove koji su se vratili s misija, ali ne i one koji nisu, odnosno zrakoplove koji su bili srušeni. Rupe od metaka u zrakoplovima koji su se vratili u bazu označavale su mjesta na kojima je bombarder mogao pretrpjeti štetu i vratiti se na sigurno.

Umjesto da pokazuje mjesto na kojem je oklop trebalo ojačati, uzorak oštećenja zapravo je upućivao na dijelove zrakoplova koje nije trebalo dodatno zaštiti. Ta se spoznaja pokazala iznimno važnom, ne samo za zapovjedništvo bombardera, nego i cijeli rat.

Znanstvenici su tek nedavno počeli uočavati doprinos ovih vojnika matematičara za konačni ishod Drugoga svjetskog rata. Pri tome je Wald gotovo sigurno imao ključnu ulogu, što se doznalo tek desetljećima kasnije.

PIONIRSKO BRENDIRANJE I ASPIRIN

Previous article

INOVATIVNA SOCIJALNA SENZIBILNOST

Next article

Comments

Comments are closed.

Login/Sign up