By Potrošači u internet ekonomiji fokusirani su, prije svega, na zadovoljavanje svojih interesa koji su često specifični i osebujni, pa proizvođači moraju biti u sve većoj mjeri, ne samo brzi i kvalitetni, već i inovativni. Nužno je osigurati preduvjete za personaliziranu proizvodnju, bolje reći proizvodnju za poznatoga kupca. To iziskuje odgovarajuću tehnološku opremljenost i angažman kreativne radne snage. Već navedene potrošačke značajke ukazuju na radikalnu transformaciju tradicionalnog gospodarskog modela.
Nova pravila
U tradicionalnoj, možemo reći analognoj, ekonomiji za potrošačko odlučivanje bili su bitni platežna moć, mogućnost izbora i dostupnost. Za potrošače u internet odnosno digitalnoj ekonomiji novac, izbor i dostupnost proizvoda i usluga nisu više problem te su, prije svega, zaokupljeni racionalizacijom svoga vremena. To rezultira pozornošću samo na odabrane proizvode i usluge. Pri tome im je važno povjerenje u brend i kompaniju.
Naime, u internet ekonomiji globalna konkurencija iznjedrila je, pored ostaloga, uvažavanje i potražnju za autohtonim odnosno lokalnim i originalnim proizvodima te uslugama. Za potrošače postaje najvažnije autentično iskustvo sintetizirano unutar određenih mikro zemljopisnih regija. To je logična posljedica sustavne afirmacije nematerijalnih resursa i sastavnica novog gospodarskog ustroja. Tako se pored znanja, kreativnosti i umijeća u internet ekonomiji afirmiralo potrošačko iskustvo i doživljaj.
Novi odnosno internet potrošači spremni su platiti više za premium proizvode i usluge, te su lojalni kompanijama koje mogu gotovo trenutno udovoljiti njihovim specifičnim interesima. Potrošačka se lojalnost u znatnoj mjeri zasniva na dobroj informiranosti. Brojne današnje tvrtke intenzivno komuniciraju sa svojim potrošačima, te su ustrojile goleme baze podataka koje služe za kreiranje profila svakog kupca. Digitalni marketing prvenstveno se zasniva na golemim količinama podataka (big data) koje sortira i analizira umjetne inteligencija.
Personalizirana proizvodnja i artikulacija potrošačkog profila djelotvorni su samo u slučaju kada je moguće realizirati koncept pravodobne proizvodnje (just-in-time production). U tom konceptu vrijeme postaje dragocjen resurs o kojem ovisi zadovoljstvo potrošača u internet ekonomiji, a u krajnjoj liniji i sama profitabilnost. Vrijeme je nematerijalni resurs kojim se racionalno manipulira, te koji se prilagođava industrijskim odnosno ekonomskim potrebama.
Vrijeme kao resurs
U agrarnom društvu vrijeme je bilo uklopljeno u prirodne cikluse smjenjivanja, kako godišnjih doba, tako i dana i noći. To je jako dugo određivalo čovjekovu percepciju vremena. Ujedno su crkvena zvona bila dugi niz stoljeća glavni pokazatelji točnoga vremena za ruralno i gradsko stanovništvo. Interesantno je spomenuti kako se sat na engleskom jeziku naziva clock, a svoje podrijetlo taj pojam ima u riječi clocca, latinskom nazivu za zvono. Općenito govoreći, ljudi su živjeli ustaljenim tempom, te su bez većih napora planirali vrijeme potrebno za obavljanje svojih poslova. Međutim, razvoj strojeva i mehanike taj su koncept vremena počeli korjenito mijenjati.
John Palmer je 1784. godine organizirao prvi britanski javni transportni sustav između engleskoga grada Batha i Londona koji se temeljio na utvrđenim terminima odlazaka i dolazaka poštanskih kočija. S razvojem industrijske revolucije razvijaju se i transportni sustavi, pri čemu željeznica ima centralnu ulogu u prijevozu roba, sirovina i ljudi. Željeznički sustav funkcionira na strogom pridržavanju definiranog vremena polaska i dolaska koji se potvrdio kao iznimno funkcionalan. Istodobno se započinje i s planiranjem vremena u industrijskim pogonima, ali i drugim društvenim aktivnostima, pa vrijeme počinje sustavno gubiti povezanost s prirodnim ciklusima. Korisno je spomenuti kako je 1859. godine točno vrijeme počeo oglašavati čuveni londonski Big Ben.
Početkom 20. stoljeća Frederick Taylor studijama vremena i pokreta integrira faktor vremena u znanstveno upravljanje poslovnim organizacijama. Vrijeme postaje važno za proizvodnu produktivnost u masovnoj industriji. Strojevi i propisano radno vrijeme kao da ubrzavaju njegov tijek. Ljudi postaju sve užurbaniji i imaju sve manje vremena. Taj proces zahvatio je i potrošačko odlučivanje jer je proizvoda bilo sve više, a vremena za njihov izbor sve manje. Zbog ubrzanja i olakšavanje izbora prilikom kupovine osnivaju se robne kuće odnosno trgovački centri i uvode brendovi koji označavaju, pored ostaloga, kvalitetu i dizajn. Na taj način se znatno olakšalo potrošačko odlučivanje. S vremenom trgovački centri počinju nuditi i jedinstvene doživljaje prilikom kupovine.
Sljedeći prijelomni događaj u racionalizaciji vremenskoga resursa zbio se 1960-ih godina s pojavom prvih poslovnih računala odnosno velikih centralnih računala. Računalni uređaji drastično ubrzavaju obavljanje matematičkih, statističkih i računovodstvenih operacija, što u konačnici rezultira znatnim skraćivanjem vremena potrebnog za donošenje složenih poslovnih odluka. Ujedno se skraćuje poslovni ciklus razvoja novih generacija računala. Tako se 1980-ih godina dogodio revolucionarni pomak pojavom osobnih računala koji se 1990-ih godina počinju internetski umrežavati. To je kvalitativno unaprijedilo, pored ostalog, potrošačko informiranje i odlučivanje
Novi model
Valja napomenuti kako su se računala, već od samog svog nastanka počela sustavno integrirati u poslovne organizacije, mijenjajući procese i poslovne modele. Računalna tehnologija omogućava informatizaciju i drugačiju organizacijsku arhitekturu. Hijerarhijska struktura nije više nužnost, te se u sve većoj mjeri afirmiraju plošne strukture. Istodobno upravljanje procesima postaju središte menadžerskog zanimanja. To se ne odnosi samo na procese unutar poslovne organizacije, već i na procese unutar cjelokupnog poslovnog eko sustava.
Umrežavanje obuhvaća i potrošače koji se angažiraju u proces stvaranja novih proizvoda i usluga. Ta suradnja i računalna tehnologija pridonijeli su značajnom skraćivanju vremena potrebnog za plasiranje novih proizvoda i usluga. Pored toga, ubrzavaju se procesi proizvodnje, transporta, logistike i ostali segmenti proizvodnog ciklusa. Novi poslovni model može se opisati riječima Daniela Goldina, direktora NASA-e, u razdoblju od 1992. do 2001. godine, koji je svojedobno izjavio kako je moto njihovoga svemirskog programa :“Brže, manje, jeftinije, bolje.“ Taj moto vrijedi i za potrošače, pogotovo u vrijeme hiperkonkurencije, koja je rezultat planetarnog nadmetanja i globalnog poslovanja u realnom vremenu.
Jedan od alata poslovanja, ali i kupovine u digitalno doba su i internetske tehnologije. Kupci odnosno potrošači međusobno su umreženi, što im omogućava razmjenu iskustava, bez gotovo ikakvoga napora. Sve veći broj potrošača na taj način stječe spoznaje o određenom proizvodu i usluzi, što znatno skraćuje vrijeme njihova odabira. Nadalje, internetska trgovina omogućava brzu dostavu robe na kućni prag. Takva kupovina, pored uštede vremena, omogućava i komfor, pogotovo za vremenskih nepogoda.
Društvene mreže su postale utjecajan obrazac komuniciranja i općenito društvenog ponašanja. Stoga ih koriste kompanije i potrošači koji se (prividno) spontano međusobno umrežavaju. U tim digitalnim zajednicama iznimno je bitno povjerenje koje je, pored ostaloga, garancija za ispravne odluke prilikom kupnje. Uz pomoć društvenih mreža potrošači mogu u velikoj mjeri racionalizirati korištenje svoga vremena.
Ubrzavanje odnosno skraćivanje vremena u našoj tehnološkoj svakodnevnici postala je standardna norma. Brzina se integrirala u sve segmente svijeta rada i društvenog života. Tako su, primjerice, potrošači spremni platiti visoke cijene za brza i udobna putovanja zrakoplovom i brzom željeznicom, kako bi uštedjeli vrijeme. Fenomen ubrzavanja vidljiv je i u sve kraćem vijeku trajanja trendovskih proizvoda i usluga. Tako se novi modeli automobila plasiraju skoro svake godine do dvije, dok su se na početku 20. stoljeća istovjetni modeli proizvodili i više od 20-ak godina.
Premda su internetske tehnologije omogućile brzo pronalaženje, ne samo potrošačkih već i drugih informacija, ipak su uočljive i neke negativne pojave. Internetska tehnologija potencira brzo pretraživanje, što može rezultirati površnošću i gubitkom sposobnosti koncentriranje na određeni sadržaj. Stoga često izostaju dublje analize i kritičko mišljenje potrošača, ali i ostalih društvenih skupina. Izostanak kritičkog mišljenja rezultira većom mogućnošću manipulacije određenih skupina potrošača, pogotovo kada se radi o prikrivenim promotivnim porukama. To je jedan od razloga nužnosti pridržavanja etičkih principa u digitaliziranoj zajednici.
Bill Gates, suosnivač tehnološkog gorostasa Microsofta jednom je prigodom izjavio kako su 1980-ih godina menadžeri bili fokusirani na kvalitetu, a 1990-ih godina na reinženjering poslovnih procesa. Po njegovom mišljenju, u prvom desetljeću 21. stoljeća rukovoditelji će se fokusiranosti na brzinu. Smatram kako je brzina aktualna i danas, ne samo za poslovne ljude, već i potrošače. Sve veću menadžersku pozornost privlači analitika ogromnih količina podataka (big data) i umjetna inteligencija. Te nove visoke tehnologije snažno utječu i na potrošačko odlučivanje, pa se tako, primjerice, potrošači mogu konzultirati s umjetnom inteligencijom, te gotovo trenutno dobiti rezultate analize velikih količina podataka.
Mr.sc. Marinko Kovačić
Comments