Zajedničke osobine velikih poduzetnika – izumitelja

Istinsko poduzetništvo ne svodi se samo na pokretanje i vođenje posla već  podrazumijeva i inovativnost. Ta inovativnost ne mora biti originalna  i značajna već to može biti i sitnije poboljšavanje. U svakom slučaju poduzetništvo se ne smije svesti na rutinsko vođenje poslova. Upravo je to bila  česta poslovna praksa u masovnoj industriji.

Velike inovatore i poduzetnike inspiriraju poteškoće odnosno ekonomske i društvene krize. Kraj 20. i početak 21. stoljeće obilježili su inovatori i poduzetnici u sektoru visokih tehnologija. Visoke tehnologije a prije svega internet inicirali su niz drastičnih društvenih i ekonomskih promjena. Artikulira se nova ekonomija i mijenja ekonomska paradigma. Jedan od sudionika tih procesa je Steve Jobs.

Zbog toga profesorica s Harvarda Nancy F. Koehn smješta Jobsa (jednog od osnivača Applea) u kategoriju najvećih poduzetnika iz proteklih dvaju stoljeća, kao što su, primjerice, Josiah Wedgwood, John D. Rockefeller, Andrew Carnegie, Henry Ford i Estee Lauder. Svi ovi velikani poduzetništva dijele određene zajedničke osobine kao što su  : snažan poriv, neumorna znatiželja i pronicljiva mašta. Jobsov poduzetnički genij iskazao se u vrijeme dalekosežnih gospodarskih, društvenih  i tehnoloških promjena a takav društveni kontekst karakterističan je i za brojne druge poduzetničke velikane.

Tako, primjerice, u doba industrijske revolucije odnosno velikih društvenih i ekonomskih promjena djeluje i poduzetnički genij Wedgwood. On je  britanski proizvođač porculana iz 18. stoljeća koji je stvorio prvi proizvod široke potrošnje. Rockefeller je temelje suvremene naftne industrije izgradio u 70-im i 80-im godinama 19. stoljeća, u vrijeme kada su željeznica i skoro doba masovne proizvodnje SAD pretvorile iz poljoprivrednoga u masovno društvo.

Tada djeluje i Henry Ford koji je osmišljavanjem i uvođenjem tekuće trake u proizvodni proces praktično utemeljio masovnu proizvodnju i masovno društvo. Koristeći  se Taylorovim metodama znanstvenog upravljanja Ford je inicirao masovnu industrijalizaciju koja je eliminirala dominaciju poljoprivrede označujući nastanak novog ekonomskog doba. Taj industrijski obrazac nazvan je fordizam.

Pri tome je Ford bio svjestan važnosti jačanja srednjeg društvenog sloja u SAD-u jer je njihova kupovna moć omogućavala veliku potrošnju bez koje je nezamisliva  masovna industrija. Zbog toga je svjesno i planski podizao nadnice radnicima u svojoj kompaniji kako bi i oni mogli kupovati njegove automobile. Drastično povećanje produktivnosti uz pomoć podjele rada i tekuće trake omogućilo mu je značajno smanjivanje cijene automobila. Na taj je inovativan odnosno poduzetnički način  automobil učinio dostupnim širokom sloju Amerikanaca. To je  korjenito promijenilo način života ne samo Amerikanaca već i ljudi diljem svijeta.