By Racionalnost odnosno spoznaja određeni su kapacitetima za prikupljanje, obradu, vrednovanje te memoriranje podataka i informacija. Ljudski kapaciteti u pogledu brzine obrade i pohrane informacija, ograničeni su u usporedbi s mogućnostima računala odnosno umjetne inteligencije. Pri tome se računalne mogućnosti kontinuirano tehnološki razvijaju. Tako je, primjerice, strojno učenje kvalitativno je unaprijedilo računalne spoznajne performanse. Ujedno je sve veća brzina procesuiranja podataka omogućila, pored ostaloga, iznimno djelotvorno pretraživanje golemih baza podataka.
Složenost ekonomskog odlučivanja
Preciznost uvida u ekonomske procese ovisi o mnoštvu podataka, informacija i različitih spoznaja. Korektna makroekonomska analiza i poslovno odlučivanje u međunarodnom okruženju, podrazumijeva prikupljanje i obradu monetarnih, financijskih, marketinških, političkih i drugih različitih podataka o nacionalnom i međunarodnom tržištu. Menadžeri nikada nemaju sve potrebne podatke, pri čemu je često dvojbena točnost nekih od njih. Treba napomenuti kako se gospodarski sustav sastoji i od iracionalnih elemenata.
Stoga je ekonomsko odnosno menadžersko odlučivanje iznimno zahtjevan proces. Egzaktnost je ograničena, pa je poslovno odlučivanje jednim djelom subjektivno, jer se zasniva na intuiciji i iskustvu. U konačnici, o uspješnosti i točnosti ekonomskih odluka konačni sud daje tržište kojim upravlja nevidljiva ruka. Pojam nevidljiva ruka skovao je Adam Smith kako bi opisao apsolutnu informiranost i nepogrešivost koju ima isključivo tržište.
Poslovno odlučivanje iziskuje i uvažavanje varijabli koje su teško mjerljive i lako promjenjive. Jedna od takvih varijabli je povjerenje građana koje je rezultat utjecaja brojnih faktora, kao što su međunarodni politički odnosi i stabilnost domaće političke scene. Važno je i povjerenje na mikro razini, odnosno unutar poslovnih organizacija i lokalnih zajednica. Bez povjerenja na mikro i makro razini nije moguće ostvariti konkurentnost i gospodarski prosperitet nacionalnoga gospodarstva.
Računarstvo u oblaku i internet stvari
Informatičke i telekomunikacijske tehnologije kontinuirano revolucioniraju procese obrade, prikupljanja, pohrane i slanja poslovnih podataka i informacija. To je znatno olakšalo i unaprijedilo menadžersko odlučivanje, koje u današnje vrijeme dodatno komplicira globalizacija. Stalno se generiraju novi izazovi i drastično povećava produkcija, odnosno plasiranje novih podataka i informacija iz cijeloga svijeta.
Tehnologija računalstva u oblaku jedna je od tehničkih inovacija koja omogućava kvalitativno poboljšavanje poslovanja. Riječ je o tehnologiji koja se skladno nadopunjava s tehnologijom umjetne inteligencije, stvarajući platforme koje omogućuju novi način poslovanje. Te nove tehnološke i poslovne mogućnosti već koriste tvrtke poput Ubera i Airbnba.
Elektronički senzori upotrebljavaju se već dulje vrijeme, pri čemu je skladištenje podataka i njihova pretraga bila jedna od prepreka za njihovu još širu primjenu. Tehnologija računalstva u oblaku dobrim djelom je pridonijela drastičnom smanjenju troškova pohrane podataka, a umjetna inteligencija znatno olakšala njihovu pretragu. Tako su se stekli uvjeti za praktičnu primjenu tehnologije, poznate kao internet stvari (Internet of Things – IoT), koja omogućava da svaki objekt ima mogućnost slanja i primanja podataka. To uključuje, primjerice, automobile, satove, poljoprivredne strojeve, kućanske aparate, čak i odjeću.
Od 2015. do 2020. godine broj bežično povezanih uređaja narast će sa 16 milijardi na 40 milijardi. Internet stvari postat će globalno tržište vrijedno 19.000 milijardi USD. Zbog usporedbe napominjemo kako je vrijednost BDP-a cijeloga svijeta 2015. godine iznosio 100.000 milijardi USD.
Algoritam i menadžersko odlučivanje
Vrlo brzo se povećava broj poslova koje mogu samostalno obavljati algoritmi, odnosno industrijski i humanoidni roboti. Kako bi umjetna inteligencija istisnula ljude s određenih poslova, mora ih nadmašiti u konkretnim sposobnostima koje određeno zanimanje zahtjeva. Strojno učenje radikalno je povećalo broj kompetencija kojima umjetna inteligencija može ovladati omogućavajući zamjenu sve većega broja ljudi.
Donedavno se smatralo kako su menadžeri u tom pogledu nezamjenjivi, ali već postojeća poslovna praksa opovrgava takvo stajalište. Zahvaljujući inteligentnim i moćnim algoritmima većina poslova nadzora i koordinacije vozača u Uberu obavlja se bez ljudi. Drugačije govoreći, gotovo sve menadžerske naredbe i upute izdaju algoritmi, pa je potreba za ljudima-menadžerima postala minimalna.
U svibnju 2014. godine Deep Knowledge Ventures – hongkongška tvrtka rizičnog kapitala specijalizirana za regenerativnu medicinu – učinila je nešto neviđeno u tadašnjem poslovnom svijetu. Menadžeri te tvrtke imenovali su algoritam VITAL u svoj upravni odbor. VITAL analizira ogromne količine podataka vezane za financije, kliničke pokuse i intelektualno vlasništvo kompanija interesantnih za eventualna ulaganja. Nakon složene analize, algoritam VITAL preporuča u koje se kompanije isplati investirati. Pored savjetodavne funkcije, VITAL, uz ostalih pet članova odbora, ima pravo glasa prilikom odlučivanja o investiranju.
Analiza VITAL-ova rada pokazuje kako je već usvojio određene manire menadžera-ljudi. Uočen je VITAL-ov specifičan nepotizam koji je čest u ljudskom odlučivanju, ne samo u ekonomiji, već i drugim sferama djelovanja, poput politike i kulture. Primjerice, VITAL je, između izjednačenih poduzeća, za ulaganje svoje kompanije Deep Knowledge Ventures predložio tvrtku Pathway Pharmaceuticals. Znakovito je kako stručnjaci Pathway Pharmaceuticalsa prilikom odabira i vrednovanja personaliziranih terapija za rak koriste preporuke svoga algoritma OncoFinder. Ta je činjenica sigurno prevagnula prilikom VITAL-ova predlaganja za investiranje Deep Knowledge Venturesa u spomenutu kompaniju.
Algoritmi postaju važna izvorišta moći u internetskoj, odnosno novoj ekonomiji. Posjedovanje takvih i sličnih algoritama omogućava stjecanje enormnog bogatstva i društvenog utjecaja malom broju milijardera novoga doba.
Za dizajniranje algoritama ključne su računalne znanosti, biologija i matematika. Znanost definitivno postaje temeljno uporište ekonomskog djelovanja i stvaranja nove dodane vrijednosti, a riječ je o procesu koji se već odvija. Ujedno se artikulira planetarna algoritamska umreženost, koja tehnologiju promovira u vezivno društvenu tkivo i krvožilni sustav protoka podataka.
Comments