By Internetska tehnologija znatno je olakšala pokretanje poduzetničkih pothvata i njihovo umrežavanje, s ciljem poboljšavanja konkurentnosti u brojnim zemljama diljem svijeta. U tom pogledu ni Kina nije iznimka, te se kineski gospodarski razvoj u sve većoj mjeri temelji na internetskoj tehnologiji. Nastali su i internetski tehnološki gorostasi koji se uspješno natječu ne samo na kineskom, već i svjetskom tržištu. Jedan od njih je Alibaba Grupa koja je primjer uspješnoga povezivanja kineskog mentaliteta i zapadnih tržišnih načela.
Alibaba je poslovni ekosustav koji se sastoji od četiri platforme, a to su : Aliexpress.com, Alibaba.com, Alipay, ePass, i Tmall.hk. Prve dvije platforme olakšavaju izvoz kineskih tvrtki, a druge dvije su fokusirane na potporu stranim tvrtkama pri poslovanju u Kini. Pri tome menadžeri Alibabe nastoje inovativno razvijati internetske modele poslovanja vodeći računa, pored ostaloga, i o kineskim specifičnostima. Stoga su u travnju 2007. godine osnovali Alibaba Group Research Institute.
S vremenom je Alibaba Group Research Institute razvio intenzivnu suradnju sa sveučilištima, državnom administracijom odnosno vladinim agencijama, istraživačkim institutima i javnim institucijama. Alibabin institut provodi niz istraživačkih projekata, te objavljuje veliki broj znanstvenih radova, čiji su rezultati iznimno cijenjeni u ekonomiji i ostalim društvenim znanostima, kao i u računalnim te informatičkim znanostima.
Premda je Alibaba Group ogroman multinacionalni konglomerat, koji je 2019. godine ostvario prihod od 56 milijardi USD i zapošljavao preko 100.000 ljudi, te kotira na burzi u New Yorku od 19 listopada 2014. godine, prvenstveno je usmjeren na suradnju i razvoj malih i srednjih tvrtki.
Upravo su male i srednje tvrtke bitan segment tržišnoga gospodarstva razvijenih zemalja, koji je komplementaran i umrežen sa svijetom velikih korporacija. Takvi poduzetnički odnosi nisu razvijeni u socijalističkim ekonomskim sustavima, koji se temelje na velikim poslovnim sustavima i planskoj ekonomiji.
Socijalistička deformacija – crna rupa
Kineski poduzetnici susretali su se brojnim problemima prilikom transformacije kineskoga socijalističkog gospodarskog sustava u tržišni. Jedan od njih je, kao što smo spomenuli, nepostojanje malih i srednjih tvrtki što ukazuje na nerazvijenost poduzetništva, te izostanak privatne odnosno individualne ekonomske inicijative. Taj socijalistički ekonomski fenomen poznat je pod nazivom crna rupa, a ukazuje na sustav u kojem gotovo nema malih i srednjih tvrtki odnosno poduzetnika, već samo određeni broj velikih vertikalno integriranih i planski vođenih poduzeća.
Socijalističku ekonomsku paradigmu provodila je i kineska partija, što nedvosmisleno potvrđuju sljedeći podaci. U Kini je 1978. godine bilo svega 348.000 poduzeća, koja su djelovala u državnoj odnosno planskoj ekonomiji. To je, s obzirom na veličinu zemlje, bio više nego mizeran broj. Ta se socijalistička ekonomska anomalija uvođenjem tržišnog, bolje reći kapitalističkog sustava, počela postupno ispravljati. Tako već u 1990. godini u Kini posluje 7,1 milijun tvrtki, a ta je brojka 2013. godine premašila 60 milijuna. Taj trend rasta se nastavlja. Nagli rast broja kineskih poduzeća svjedoči o razvoju kapitalističkog odnosno individualnog poduzetničkog duha, koji je drastično redizajnirao socijalistički gospodarski sustav. Ipak, utjecaj državnoga (partijskoga) aparata još uvijek je prisutan.
Suvremeni kineski tržišni sustav karakterizira suradnja velikih poslovnih organizacija i malih, te srednjih tvrtki. Tržišni procesi u velikoj mjeri su prepušteni samoregulaciji, odnosno nevidljivoj ruci, kako je to slikovito opisao Adam Smith u svojoj knjizi Bogatstvo naroda. Tako su, primjerice, platforme koje djeluju u sklopu Alibabe izravno kreirale 9,72 milijuna radnih mjesta, ne samo putem zapošljavanja u postojećim tvrtkama, već i pokretanjem poslova odnosno osnivanjem startupova i malih poduzeća. Neprijeporno je kako Alibaba, ali i ostali kineski tehnološki divovi, spontano afirmiraju poduzetničku kulturu i poslovnu filozofiju partnerstva i suradnje.
Menadžeri Alibabe i kineski političari razmatraju i modele što učinkovitijeg poticanja znanosti uz pomoć platformi ove korporacije. Inoviranja u tržišnim područjima kao što su, primjerice, trgovina, logistika i mikro financiranje odvijaju se spontano i u skladu s težnjama za stjecanje što većega profita. Ipak, za razvoj primijenjene znanosti, pored tržišnih i poduzetničkih načela, poželjna je državna intervencija i potpora. Neprijeporno je kako su znanstvena istraživanja u sklopu Alibabinog sustava korisna privatnoj i javnoj sferi.
Primjerice, otvaranje Alibabanih platformi koje raspolažu golemim količinama podataka (big data) o potrošačima omogućuju bolnicama, odnosno medicinskoj zajednici bolje poznavanje navika i ponašanja stanovništva. Te spoznaje su iznimno korisne medicinskim stručnjacima pri razvoju preventivnih metoda, nužnih za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti.
Poslovni sustav Alibabe sadrži potencijal ne samo za korporativni razvoj, već i afirmaciju niza društvenih vrijednosti, kao što su poduzetništvo, suradnja i individualno usavršavanje. U tom pogledu značajno je i poticanje inovativnih procesa koji su integrirani u Alibanin genetski kod.
Inovacijski ekosustav
Internetske tehnologije omogućavaju dinamičnost, fleksibilnost i umreženost koje se ostvaruju kontinuiranim sitnim inovacijama i poboljšavanjima. Internetskim tvrtkama učenje je integrirano u organizacijski genetski kod što olakšava inoviranje, koje je nužna sastavnica poslovnog uspjeha u digitalnom okruženju. U elektronskoj trgovini, također, vladaju spomenuta pravila i procesi i toga su svjesni Alibabini menadžeri.
U Alibabi se inovacije usklađuju na tri razine. Na prvoj razini koordiniraju se inovacijski procesi koji se provode u većem broju poduzeća. Riječ je o tvrtkama koje se nalaze na različitim pozicijama unutar poslovnog lanca. Na drugoj razini, koordiniraju se inovacijski procesi koji se realiziraju u različitim industrijama i različitim regijama. Pri tome je riječ o zajedničkim projektima. Na trećoj razini koordiniraju se, bolje reći prate, inovacijski procesi koji su izvan poslovnog sustava Alibabe.
Vidljivo je kako je Alibaba Grupa veliki i složeni poslovni ekosustav. Pojam ekosustav preuzet je iz biologije i u ekonomiji opisuje dinamičnu i usklađenu povezanost brojnih tvrtki unutar određene poslovne cjeline, pri čemu tvrtke pokazuju brojne osobine živih bića. U biologiji pojam ekosustav označava sustav sastavljen od brojnih živih vrsta, koje na nekom prostoru u prirodi tvore organsku cjelinu ustrojenu na prirodnim principima.
Ekosustavi u prirodi nastaju djelovanjem prirodnih zakonitosti koje stvaraju harmoničnu i dinamičnu ravnotežu sustava i podsustava. Kao što je poznato, remećenje prirodnih zakona uzrokuje urušavanje ekosustava. Poslovne ekosustave dizajniraju ekonomske zakonitosti, koje stvaraju interesne zajednice i grupe utemeljene na komplementarnim ciljevima. Ekonomski sustavi velikim djelom se razvijaju spontano, uz pomoć samoregulacije, i nasilno redefiniranje tih procesa uzrokuje krizne situacije. Jedan od oblika poslovnih sustava su platforme koje su se afirmirale, tek u vrijeme internetske ekonomije.
Platforme su stimulativne ne samo za inovativne procese, već i za djelotvorno funkcioniranje poslovnih organizacija. Zbog toga ne iznenađuje što su platforme važan segment poslovanja svih svjetskih internetskih divova. One omogućuju istovremeno pružanje brojnih korisnih usluga i informacija, a vrijednost im kontinuirano povećavaju različite aplikacije.
Međutim, za uspješno poslovanje internetskih tvrtki, uključujući Alibabu, nužna je što veća povezanost stanovništva na internetsku mrežu. Ujedno je potrebno kontinuirano razvijati internetsku, informatičku i telekomunikacijsku tehnologiju koje omogućavaju što brže transakcije sve većeg broja sudionika u internetskom poslovanju i komuniciranju. Tome bismo pridodali i informatičku pismenost građanstva, za koju je najodgovornija javna administracija, a koja je nužna pretpostavka uspješnog funkcioniranja internet ekonomije.
Valja ukazati i na značaj rasta ukupnog društvenog blagostanja koje pozitivno utječe na sve ekonomske djelatnosti, te istodobno jača platežnu moć građanstva. U razdoblju od 1979. do 2007. godine, rast kineskoga BDP-a iznosio je godišnje prosječno 9,8 posto. Pri tome su se uvodila tržišna, odnosno kapitalistička ekonomska načela.
Rast BDP-a ostvarivala je i socijalistička planska ekonomija, koji je u razdoblju od 1953. do 1978. godine iznosio prosječno godišnje 6,1 posto, ali je istodobno produktivnost i kvaliteta bila katastrofalna. Radilo se o tipičnom socijalističkom ekstenzivnom rastu i proizvodnji koja nije bila konkurentna na svjetskom tržištu.
Gospodarski rast nacionalne tržišne ekonomije omogućuje kineskim građanima, pored ostaloga, kupovanje različitih elektronskih uređaja, uključujući korištenje internetske tehnologije. Tako je u prosincu 2014. godine broj ljudi povezanih na internet u Kini iznosio je 649 milijuna, pri čemu je broj Kineza povezanih na internet putem pametnih telefona dosegao 557 milijuna.
Jack Ma, najistaknutiji suosnivač Alibabe, bio je od početka fokusiran na artikulaciju dobavljačkih lanaca i umrežavanje, prvenstveno, malih tvrtki koje imaju zajedničke poslovne ciljeve. Unutar dobavljačkih lanaca, Jack Ma i menadžeri Alibabe, potiču uvođenje suvremenih tehnologija, pronalaženje novih tržišta, te širenje proizvodnog portfelja. Može se ustvrditi kako se korporativni i privatni interesi Alibabe u visokom stupnju podudaraju s općim društvenim interesima, u smislu razvoja poduzetništva, otvaranja novih radnih mjesta, te povećanja platežne moći brojnih Kineza.
Unutar dobavljačkih lanaca rukovoditelji Alibabe posebnu pozornost posvećuju što bržem protoku informacija, novca i proizvoda. Taobao platforma koncentrirana je na nesmetani protok informacija, dok je Alipay platforma usmjerena na brzu protočnost novca.
Navedeni procesi stalno se poboljšavaju brojnim inovacijama. Pri tome u Alibabi vrijedi sljedeće pravilo :“Ako želiš biti inovativan, prvo kopiraj druge.“ To korporativno pravilo ne vrijedi samo za poslovni svijet, već i za kinesko društvo u cjelini. Zbog toga, pored ostaloga, brojni kineski studenti studiraju na ponajboljim sveučilištima diljem svijeta, te se nakon diplomiranja i stečenim znanjima vraćaju u Kinu gdje ih dalje razvijaju i primjenjuju u praksi.
Zbog toga ne iznenađuje što je osnovan Taobao Uiversity, kao organizacijska jedinica za trening i obučavanje, u sklopu Alibaba Grupe. Taobao University se od početka definira kao obrazovna platforma. MBA studij, iz područja e-trgovine, pokrenut je 2010. godine na Taobao University, s ciljem razvoja teorijskih i praktičnih znanja, kako bi se što brže unaprijedila ta djelatnost. To su neki od procesa koji su omogućili iznimnu dinamičnost u suradnji tvrtki, integriranih u dobavljačke lance e-trgovine koji funkcioniraju unutar Alibabine platforme.
Korporativna kultura
Jack Ma je 2011. godine odlučio inovacijske procese ubrzati, povećati i poboljšati uz pomoć korporativne kulture koju je zasnovao na šest sljedećih vrijednosti odnosno načela : potrošač je na prvom mjestu, timski rad, poticanje promjena, integritet-vjerodostojnost, pasija i posvećenost. Istodobno inovativnost se počela planski odnosno racionalno stimulirati, te je u tom smislu započelo organizacijsko restrukturiranje.
Posebna pozornost počela se posvećivati talentiranim i inovativnim pojedincima, a taj je proces, u to vrijeme, bio dobro razrađen u zapadnoj literaturi. Menadžeri Alibabe počeli su razrađivati i promovirati različite inovacijske mehanizme, te sustavno nagrađivati rezultate inovacijskoga rada. Tako su inovacijski procesi postali transparentni i sastavni dio korporativnoga DNK.
U sklopu tih aktivnosti formulirana je 2013. godine i vizija Alibabe koja glasi :“Biti broj jedan platforma za dijeljenje podataka, te biti na vrhu indeksa najboljih tvrtki.“ Definirana je misija Alibabe koja je specifična, i po kojoj se razlikuje od sličnih vodećih svjetskih internetskih korporacija. Misija Alibabe je :“Olakšati poslovanje bilo gdje, kako bi se svima olakšalo poslovanje diljem svijeta.“
Značajne strukturalne promjene u Alibabi započinjale su promjenom vizije. Kada je kompanija osnovana 1999. godine vizija je bila :“Postati jedna od deset najvećih svjetskih web stranica.“ Vizija se redefinira 2008. godine i glasi :“Postati najveći globalni pružatelj usluga u e-trgovini.“ Od 2013. godine u Alibabi menadžeri i zaposlenici postaju sve više svjesni važnosti podataka, informacija i znanja integriranih u korporativne platforme. Zbog toga je platforma temeljna sastavnica strukturalne arhitekture, te služi za dijeljenje podataka. Na taj način menadžeri Alibabe umrežavaju tvrtke, poduzetnike i potrošače stvarajući složeni poslovni ekosustav.
Do 2012. godine promjene i poslovnu filozofiju Alibabe kreirao je ponajviše Jack Ma, pa je rukovođenje bilo u znatnoj mjeri centralizirano. To, ipak, nije rezultiralo rigidnom strukturom i statičnim organizacijskim odnosima. Upravo suprotno, Ma je inzistirao na stalnim prilagodbama i poboljšanjima, a 2012. godine započinje sa sustavnom decentralizacijom i snažnim jačanjem fleksibilnosti, te afirmacijom procesa dijeljenja znanja.
Posebnost poslovne filozofije Alibabe sastoji se u tome što menadžeri ove korporacije smatraju, kako su svi ljudi, odnosno zaposlenici inovativni. Potrebno je samo taj prirođeni potencijal prepoznati i razviti. Zadaća je menadžera galvanizirati kreativnost ljudi i njihov entuzijazam za radom. Pri tome je nužno usmjeravati kreativnost različitih ljudi u pravcu realizacije zajedničkih organizacijskih ciljeva. Takvi napori su već sami po sebi vrijedni, čak bez obzira na stupanj ostvarenih rezultata. Zbog toga je Peng Lei, jedan od osnivača Alibabe i potpredsjednik za ljudske resurse, ustvrdio :“Suština inovativnosti je idealizam.“
Alibaba Grupa pruža poslovnu šansu za preko 100 milijuna ljudi, te osigurava usluge za više od milijardu potrošača. Kinezi su u početku Alibabu doživljavali kao uslužnu kompaniju, ali su stalne inovacije tu percepciju promijenile. Sada Alibaba ima, prije svega, status internetske tehnološke korporacije.
Nova radna mjesta koja generira Alibaba Grupa imaju obilježja specifična za internetsku ekonomiju. To više nije tradicionalno zapošljavanje u već postojećim tvrtkama, već se radi o samozapošljavanju koje se realizira u novo pokrenutim startupovima i malim poduzećima. Za ulazak u poduzetnički svijet u današnje vrijeme često nisu potrebna velika materijalna i financijska sredstva. Istodobno, pokretanje posla znatno olakšavaju internetske i telekomunikacijske tehnologije, pametni telefoni, osobna računala, računalstvo u oblaku (cloud computing) i poslovne platforme. Ove tehnološke pretpostavke za masovno pokretanje poslova mora pratiti i sustavna afirmacija poduzetničke kulture.
Internet zaposlenici su specifični, a karakterizira ih suradnja s tvrtkama u okruženju, predanost, učenje, dinamičnost, inovativnost, spremnost na promjene i djelovanje u novim strukturalnim formama. Te značajke internetske radne snage menadžeri Alibabe sustavno i planski kontinuirano poboljšavaju, što u krajnjoj liniji rezultira povećanjem produktivnosti čitavoga poslovnog ekosustava.
Comments