By Tehnološki razvoj zasnovan na znanosti i sve sofisticiranijoj istraživačkoj opremi ubrzano generira nove spoznaje i nova radikalna tehnološka rješenja. Neprijeporno kako suvremena tehnologija korjenito transformira svakodnevni način života i rada. Propitivanje današnjih društvenih odnosa i njihov budući razvoj u velikoj mjeri se mora bazirati na analizi tehnoloških utjecaja i njihovih potencijala.
U tom kontekstu futurist David L. Shrier opisuje i analizira mogućnosti blockchain tehnologije. Blockchain je specijalna vrsta baze podataka inicijalno kreirana za podršku digitalnom novcu poznatom pod nazivom bitcoin koji je nastao 2008. godine, za vrijeme financijske krize. Uz pomoć blockchain tehnologije nastoji se osigurati povjerenje unutar digitalnog svijeta.
U knjizi Shrier objašnjava osnovna načela blockchaina, primjenu te tehnologije u financijskoj industriji, energetici, prehrambenom sektoru i ostalim gospodarskim djelatnostima. Autor opisuje i mogućnosti primjene blockchaina u obrazovanju, javnoj administraciji, te na karaju ukazuje na buduće moguće scenarije primjene ove tehnologije.
Blockchain širu afirmaciju zahvaljuje ponajprije bitcoinu. Kreator bitcoina je osoba koja se krije iza pseudonima Satoshi Nakamoto i čiji stvarni identitet nije utvrđen. Brojni analitičari, u koje spada i Shrier, smatraju ga genijem koji je u listopadu 2008. godine objavio tekst pod nazivom Bitcoin : A Peer-to-Peer Electronic Cash System (Bitcoin : ravnopravni sustav elektronskoga novca). Autor navodi kako se blockchain može skladno nadopunjavati s brojnim suvremenim naprednim tehnologijama pružajući brojne načine korištenja, pri čemu je bitcoin samo jedna od takvih mogućnosti.
Napredne tehnologije stvaraju brojne izazove i nedoumice na koje postojeća zakonska regulativa, pa i društvene znanosti nisu još uvijek definirale prikladne odgovore. Blockchain ima potencijal za redefiniranje tradicionalnog odnosa tehnologije i društva, smatra autor. To se prije svega odnosi na artikuliranje primjerenih alata uz pomoću kojih se može osigurati privatnost u digitalnom okruženju.
Privatnost i povjerenje neke su od ključnih vrijednosti internetskog društva koje su se drastično redefinirale u odnosu na analognu stvarnost. Globalna umreženost, sve brža razmjena podataka i mogućnost planetarnog djelovanja u realnom vremenu formirali su novi socijalni realitet u kojem je iznimno zahtjevno sačuvati privatnost i izgraditi odnose povjerenja. Virtualna stvarnost, avatari i brojne druge tehnološke inovacije stvaraju paralelne svjetove koji u krajnjoj liniji mogu ugroziti stvarni identitet pojedinca.
Shrier napominje kako se privatnost odnosno sigurnost u današnjem financijskom sektoru može ostvariti bockchain tehnologijom povezanom s umjetnom inteligencijom. Na taj način se ostvaruje transparentnost financijskih operacija, ali i drugih procesa u digitalnom svijetu. Transparentnost sprečava zloupotrebe pri čemu blockchain uspostavlja maksimalnu zaštitu podataka. Ova tehnologija korisna je ne samo za bitcoin, već i za podatke vezane uz, primjerice, zdravstvo i znanost.
Smatramo kako se današnji socijalni odnosi mogu sustavno analizirati samo uz pomoć teorija mreže, igara, kaosa i kompleksnosti. Ovi teorijski modeli omogućuju uvid u dinamične i nelinearne sustave u koje internetsko društvo sigurno spada. U internetskom društvu moć se u značajnoj mjeri disperzirala dobrim djelom zbog značajne demokratizacije u pogledu posjedovanja i pribavljanja podataka i informacija. Državnim administracijama i korporativnoj vrhuški sve je teže čuvati određene povjerljive informacije i spoznaje.
Generatori novih spoznaja, informacija i podataka u internetskom društvu dijelom su koncentrirani u geografske klastere odnosno inovativne regije, pri čemu su istodobno takva izvorišta globalno razmještena bez obzira na stupanj razvijenosti pojedine zemlje ili regije. Bez obzira na tehnološku razvijenost i njene mogućnosti ljudski resursi su temeljni izvori novih spoznaja.
Konkretno govoreći, nekoliko talentiranih pojedinaca može pokrenuti visoko tehnološki startup u bilo kojem djelu svijeta, te u kratkom vremenu postati konkurentom globalnim tržišnim igračima. U takvim okolnostima nepredvidivih tržišnih izazova i opasnosti koji su rezultat djelovanja globalno umreženih gospodarskih aktera blockchain tehnologija može olakšati poslovanje.
Autor kaže kako tvrtke uz pomoć Oxford Blockchain Strategy Frameworka – OBSF (Oxfordski strateški okvir za blockchain) mogu procijeniti da li im je isplativa primjena ove tehnologije. Ključni parametri ove procjene su : automatizacija ; ponovljivost procesa ; veći broj interesnih skupina ; poravnavanje podataka ; transfer vrijednosti te nepromjenjivost podataka. Shrier smatra kako blockchain tehnologija ima potencijal da strukturiranjem ogromnih količina podataka doprinese uspostavi novih fleksibilnih, kreativnih i brzo transformirajućih društvenih i organizacijskih odnosa. Utjecaj novih značajnih tehnologija na društvene odnose nije vidljiv na samom početku njihova razvoja, jer mogućnosti njene primjene nisu striktno definirane.
Ljevičarski aktivisti i pripadnici hipi pokreta 60-ih godina 20. stoljeća računalne uređaje smatrali su prijetnjom građanskim slobodama, jer su ih doživljavali kao alate vanjskoga nadzora, navodi autor. To je bio jedan od okidača za nastanak pokreta otvorenoga koda softvera (open source software movement). Pojedine sastavnice otvorenoga koda primjenjuju se u blockchain projektima. Shrier naglašava kako se to, prije svega, odnosi na angažman većeg broja pojedinaca koji suradnjom definiraju odnose i procese unutar blockchain projekata uključujući i bitcoin. On zagovara holakraciju (holacracy) kao menadžerski koncept koji je istodobno i oblik specifičnih organizacijskih odnosa primjerenih digitalnom društvu.
Pisac ustvrđuje kako je holakracija učinkoviti menadžerski obrazac za djelovanje u organizacijama koje koriste napredne tehnologije uključujući blockchain. Po njegovom mišljenju riječ je poboljšavanju matričnog menadžmenta. Mislimo kako je Shrier menadžerske metode pogodne za vođenje suvremenih organizacija u području visokih tehnologija nekritički suzio na matrični menadžment i holakraciju. Projektni menadžment, učeća organizacija, menadžment inovacija i upravljanje intelektualnim kapitalom neki su od menadžerskih modela pogodnih za vođenje organizacija u internetskoj ekonomiji koje autor neopravdano ne spominje.
U knjizi se ističe kako holakracija funkcionira uz pomoć autonomnih i samo-organizirajućih timova. Autor navodi trgovačku tvrtku Zapos kao uspješan primjer prakticiranja holakracije primjerene, pored ostaloga, potrebama i interesima milenijalaca. Pripadnici mlade generacije žele samostalnost, fleksibilnost i suradnju u poslu, a holakracija im to omogućuje smatra Shrier.
Blockchain tehnologija može znatno unaprijediti rad javne uprave, misli autor. Jedno od poboljšanja odnosi se na povjerenje i transparentnost u procesu političkih izbora. Brojne izbore prate sumnje u namještanje rezultata, a te se optužbe javljaju ne samo u nerazvijenim, već i visoko razvijenim zemljama. Erozija povjerenja je proces prisutan u svim segmentima društva, a blockchain je tehnološko rješenje za eliminiranje tih procesa.
Tehnologija blockchain zajedno s umjetnom inteligencijom i novom generacijom biometrijskih tehnologija može osigurati apsolutnu zaštitu podataka, što doprinosi povratu povjerenja građana u rezultate političkih izbora. Ove tehnologije mogu se primijeniti i u drugim društvenim procesima. Shrier opravdano naglašava kako su povjerenje i transparentnost važne sastavnice sustava vrijednosti funkcionalnih parlamentarnih demokracija, a napredna tehnološka rješenja mogu garantirati njihovu realizaciju.
Pravna regulativa podložna je subjektivnim prosuđivanjima koja mogu rezultirati pristranim ili pogrešnim ocjenama, upozorava autor. Te procese može unaprijediti blockchain tehnologija pomoću pametnih ugovora (smart contracts). Shrier upozorava kako nije riječ o ugovorima u bukvalnom smislu, već o računalnim programima s minimalnim stupnjem autonomije. Te algoritme odnosno tehnologiju valja ugraditi u pravni sustav, bolje reći pravne procese. U tom modelu suština legalnih principa integrirana je u računalni kod koji je umrežen s drugim kodovima, što mu omogućava automatizirano formuliranje sporazuma između stranaka u postupku.
Takvu tehnologiju već koriste veliki odvjetnički uredi i korporacije, a poznata je kao algoritamsko otkriće (algorithmic discovery). Primjenjuje se u kompleksnim sudskim i pravnim slučajevima u kojima je dokumentacija iznimno opsežna, pa ponekad iznosi nekoliko milijuna stranica teksta, tablica i različitih drugih prikaza. Taj sofisticirani računalni softver može brzo pretraživati milijune stranica dokumenata i detektirati kritične informacije relevantne za procjene i odlučivanje u određenom pravnom slučaju. Na tom praktičnom primjeru pisac pokazuje kako su napredne tehnologije, uključujući blockchain, prisutne u našoj svakodnevnici.
Povezivanje pametnih tehnologija u budućnosti će biti sve prisutniji proces, predviđa Shrier. Blockchain sustavi umrežavat će se ne samo s umjetnom inteligencijom, komunikacijskim mrežama, naprednom analitikom, već i kvantnim računalima, pametnim polimerima i nanotehnologijom stvarajući svakodnevnicu koju sada dočaravaju samo znanstveno fantastični filmovi i literatura.
Autor argumentirano i s brojnim primjerima prezentira postojeću integriranost visokih tehnologija, prije svega blockchaina, u naš svakodnevni život. Ujedno je ukazao na potencijale koje napredne tehnologije imaju u pogledu poboljšavanja današnjih poslovnih procesa, ali i budućih ekonomskih događanja i odnosa. Shrier je u tom pogledu optimist, te u sveobuhvatnoj kompjutorizaciji društvenoga realiteta vidi rješenje za ljudske egzistencijalne probleme. Knjiga je interesantan i informativni prikaz potencijala koje visoka tehnologija posjeduje u pogledu artikulacije novih radikalnih inovacija kao što je bitcoin i digitalni društveni poredak.
Mr.sc. Marinko Kovačić
Comments