By U velikom broju slučajeva inovacije odnosno novi proizvodi nastaju zbog nužnosti rješavanja određenih problema. To mogu biti situacije oskudnih resursa koji prisiljavaju na kreativno snalaženje. Prema mišljenju jednog od direktora IBM-a Adalija Sancheza :“Kada se nađete u situaciji da doista morate biti pametni, da s manje učinite više, to će pokrenuti inovaciju i kreativnost kakvu u sebi u normalnim okolnostima, možda ne biste mogli pronaći. Inovativnost ne mora nužno iziskivati više novaca“. O problemu kao okidaču za inovacije svjedoči i primjer iz Googleove prakse.
Svojevremeno je Google pokrenuo projekt digitalizacije knjižne građe velikih svjetskih knjižnica. Ideja nije bila nova jer su o tome već razmišljali knjižničari Harvarda, najvećeg knjižno akademskog sustava na svijetu s preko 15 milijuna knjiga. Harvardski knjižničari zaključili su kako je realizacija tog projekta iznimno skupa a strojevi za kopiranje neprikladni jer oštećuju knjige. Zbog toga su odustali od te ideje.
Kada je Google krenuo u taj projekt vodeći ljudi te korporacije bili su upoznati s problemima koji su se pojavili u knjižnici na Harvardu. Zbog toga su odmah angažirani Googleovi vrhunski specijalisti za razvoj proizvoda kako bi riješili tehničke probleme. Nakon nekoliko mjeseci istraživanja izradili su novi uređaj koji su prezentirali knjižničarima s Harvarda. Novi stroj bio je znatno učinkovitiji od postojećih te je skenirao uz zanemarivu mogućnost oštećenja knjiga što je bilo od osobite važnosti za rijetke i dragocjene knjige. To je omogućilo početak projekta koji je uključivao i angažiranje financijskih resursa Googlea. Bio je to najveći projekt u povijesti knjižnice na Harvardu osnovane 1638. godine.
Znatan broj velikih inovacija nastaje u razdobljima ekonomskih kriza i recesija. U izvješću konzultantske tvrtke Booz&Company iz 2009. godine konstatira se :“Televizija, kserografija, aparat za brijanje, FM radio i mnogi drugi izumi nastali su tijekom Velike depresije.
Kompanija DuPont koja je 1937. godine 40 posto prihoda ostvarivala prodajom proizvoda razvijenih nakon 1930. godine bavila se inovacijama ne samo da bi preživjele depresiju, nego i da bi pripremile teren za desetljeća postojanog profitabilnog rasta“. Takvu strategiju provodile su i druge velike korporacije.
Analitičari tvrtke Booz&Company u izvješću zaključuju kako znamenite inovatore najviše motiviraju teška ekonomska vremena i složeni problemi. Međutim, valja naglasiti kako napore kreativnih pojedinaca odnosno genijalaca treba podržavati i stimulirati državna administracija artikulacijom poduzetničke kulture i poticajnog pravnog i financijskog okruženja. Afirmacija poduzetničke kulture dobrim djelom može se realizirati uz pomoć obrazovnog sustava, a za nesmetano funkcioniranje istraživačkih institucija nužno je osigurati infrastrukturu i potreban kapital. To su neke značajke pametne države odnosno pametnih ekonomskih strategija.
Comments