By Nekada su inovacije bile rezultat prvenstveno individualnog ponekad spontanog nadahnuća talentiranih i genijalnih pojedinaca koji su to radili zbog osobnog zadovoljstva i znanstvene znatiželje. Danas je situacije posve drugačija, jer su inovacijski procesi te sami inovatori integrirani u poslovnu organizaciju a s njima se planski upravlja u okviru zasebnih organizacijskih jedinica za istraživanje i razvoj.
Najnovije tendencije usmjerene su na stvaranje inovativne odnosno poduzetničke kulture u poslovnoj organizaciji koja potiče sve zaposlenike na inovacijski angažman. Jasno kako se, pri tome, zaposlenici ujedno motiviraju na stalna sitna inoviranja u okviru njihove radne sredine. To u konačnici pozitivno utječe na produktivnost i kvalitetu. Čak što više, i potrošači se uključuju u inovacijske procese prilikom razvoja novih proizvoda i usluga.
Efikasno upravljanje inovacijama podrazumijeva menadžerovo poznavanje područja u kojima se inovativna praksa provodi. Možemo govoriti o četiri glavna područja u kojima se realiziraju inovacijski procesi a radi se o : inovaciji proizvoda i usluga : inovaciji procesa ; inovaciji strukturnih oblika koja obuhvaća dobavljački lanac, proizvođača, distribucijske kanale i financijske institucije te na koncu inovacija odnosno promjerna vladajuće paradigme koja uključuje preinaku mentalnih modela.
U najvećem broju slučajeva inovacijski napori usmjereni su na razvoj novih proizvoda i usluga jer je njihovo plasiranje postalo nužnom sastavnicom profitabilnog poslovanja. Zbog toga jača značaj brendova koji su također rezultat inovativnog odnosno kreativnog rada brojnih stručnjaka poput primjerice grafičara, dizajnera i marketinških eksperata.
Navedene djelatnosti skladno se nadopunjavaju s procesnim inovacijama koje poboljšavaju kvalitetu, produktivnost te smanjuju troškovi. U takve inovacije spada i svojevremeno uvođenje modela upravo-vremene proizvodnje (just in time production). U njemu proizvođač nema skladišta sirovina i gotovih proizvoda. Taj poslovni model izumljen je u Japanu i kasnije se disperzirao diljem svijeta.
Brojne veće i manje inovacije rezultiraju izuzetnom složenošću pojedinih proizvoda što je djelotvorna barijera za ulazak većeg broja konkurenata u tu djelatnost. a otežano je i falsificiranje. To, primjerice, karakterizira proizvodnju zrakoplova, brodova i energetskih postrojenja premda i proizvodi široke potrošnje poput britvice za brijanje iziskuju stalno generiranje inovacija ukoliko se želi steći ili zadržati liderska tržišna pozicija. Praksa tvrtke Gillette to nedvojbeno potvrđuje. Samo uz pomoć učinkovitog upravljanja inovacijama odnosno upravljanja portfeljom patenata moguće je osigurati održivu konkurentnost.
Vrijeme je važan aspekt upravljanja inovacijama jer menadžeri, u pravilu, žele biti prvi na tržištu sa svojom inovacijom. Međutim, postoji i druga strategija koju najbolje ilustrira moto „drugi, ali bolji“. Riječ je o strategiji čekanja, konkretnije govoreći kopiranju novog proizvoda ali uz njegova dodatna poboljšavanja. Ta strategija danas je najočitija na tržištu pametnih telefona.
Uz pomoć inovacija i specijalističkih znanja artikuliraju se platforme koje su u pravilu standard poslovanje u određenim djelatnostima. Takve platforme razvili su, primjerice, Intel i AMD sa svojim mikroprocesorima. Oznaka „Intel inside“ na računalu znatno povećava njegovu vrijednost u percepciji potencijalnih kupaca odnosno potrošača. Dugi niz godina u proizvodnji zrakoplova platforma je bio model Boeing 737.U tom kontekstu upravljanje inovacijama je odlučujući faktor realizacije održive konkurentnosti te zauzimanja i očuvanja liderske pozicije.
Prijelomne inovacije omogućavaju drastične promjene funkcioniranja pojedinih ekonomskih aktivnosti. Računala, a posebno osobna računala, te pametni telefoni kao i pojava interneta omogućili su elektronsku trgovinu koja je rezultat nekoliko prijelomnih inovacija.
Jedan od važnih ciljeva upravljanja inovacijama je stvaranje prijelomnih inovacija. One nisu uvijek rezultat eksperimentalnih istraživanja. Tako je, primjerice, pojava nisko tarifnih letova, kao novog modela poslovanja u zračnom prijevozu putnika, izazvala revoluciju u toj djelatnosti, premda nije rezultat istraživanja i razvoja, već prije svega, domišljatosti.
Upravljanje inovacijama često ne mora biti isključivo fokusirano na iznalaženje novih proizvoda. Japanska Honda prilikom osvajanja američkog tržišta motocikala 50-ih godina prošlog stoljeća nije ponudila novi proizvod. Honda je samo nudila motocikle znatno manje kubikaže od američkog Harley Davidsona ali je plasirala njihov novi imidž.
Amerikanci su do tada motocikle Harley Davidson povezivali prvenstveno s pripadnicima motoriziranih lokalnih bandi. Nasuprot tome, Honda je nudila lake motocikle namijenjene studentima i općenito mladim uspješnim ljudima. Honda je iz temelja promijenila američku percepciju motora pretvorivši ih u poželjne proizvode za bezbrižno uživanje i druženje. Takvim inovativnim promotivnim pristupom Honda je u kratko vrijeme ostvarila zapanjujući tržišni uspjeh i skinula s tržišnog trona do tada nedodirljivi Harley Davidson.
Iznimno važna zadaća upravljanja inovacijama je ne samo generiranje novih ideja i spoznaja već i djelotvorna zaštita postojećih. Intelektualno vlasništvo je ključni resurs u inovativnoj ekonomiji i njegovo maksimalno racionalno korištenje nije moguće ostvariti bez instrumenata razrađenih u okviru poslovodnog modela upravljanja znanjem.
Comments