Oracle

Američka tvrtka Oracle jedna je od najuspješnijih svjetskih visoko tehnoloških kompanija. Oracle je postao javna kompanija odnosno počeo je kotirati na burzi 1986. godine a sredinom 2000-ih godina tržišna vrijednost mu je nadmašivala 200 milijardi USD. Svojevremena je kriza visoko tehnološkog sektora („tech crash“) privremeno umanjila tržišnu vrijednost ove korporacije.

U široj javnosti Oracle je manje poznat od Applea i Microsofta premda su inovacije odnosno softverska rješenja ove tvrtke važna sastavnica  tehnološke infrastrukture koja omogućava nesmetani život ljudi diljem svijeta. Sam pojam oracle potiče iz antičke Grčke a označava osobu s golemim znanjem od koje svi ostali traže odgovore.

Svaki put kada, primjerice, upotrijebimo kreditnu karticu, rezerviramo hotel ili kupimo avionsku kartu aktiviramo Oracleove baze podatakabez kojih je nezamisliva digitalna ekonomija. Čak 98 posto najvećih kompanija s liste Fortune 100 koristi odnosno ovisi o Oracleovom softveru uz pomoću kojeg koordinira i upravlja svojim poslovnim informacijama.

Osnivač i glavni izvršni direktor Oraclea Larry Ellison osnovao je 1977. godine malu tvrtku. Tada je imao 34 godine te je živio u Silicijskoj dolini premda je rođen u Chicagu. Prvobitni cilj bio mu je izgraditi tvrtku koja će zapošljavati 50-ak ljudi i godišnje ostvarivati desetak milijuna dolara prihoda. U poslovnu avanturu se upustio jer je želio samostalno graditi i kontrolirati svoju poslovne karijeru radeći samo ono što uistinu želi. Prva tvrtka zvala se Oracle Systems a naziv Oracle Corporation kreiran je 1983. godine.

Od samog početka poduzetničkog djelovanja Larry Ellison bio je svjestan kako mora zapošljavati najkreativnije razvojne inženjere a pronalazio ih je na elitnim sveučilištima poput, primjerice, MIT-a, Princetona i Stanforda. Kreativne inženjere Oracle nagrađuje ne samo bonusima i paketima dionica čija vrijednost nadmašuje godišnju zaradu već i izvrsnim radnim uvjetima te izazovnim radnim zadaćama. Oni su raspoređeni u projektne timove a njihov se individualni i grupni radni doprinos kontinuirano vrednuje uz pomoć precizno razrađenih kriterija.

Prilikom zapošljavanja pored kompetentnosti procjenjuju se i komunikacijske vještine. Ujedno budući zaposlenik mora imati sklonosti timskom radu i  razmjeni znanja odnosno iskustava. Pri tome, mora imati smisao za humor i vedar duh koji će unositi u timove te poslovnu organizaciju u cjelini. Istovremeno treba biti iznimno ambiciozan i poduzetan kako bi što učinkovitije ostvarivao organizacijske ciljeve.

Izgrađena je poslovna filozofija čija  jedna od temeljnih sastavnica glasi :  ako se želi biti tržišni lider i stalno pobjeđivati moraju se proizvoditi „pravi“ proizvodi na „pravi“ način u „pravo“ vrijeme i s „pravim“ ljudima. Oracle nikada nije bio meta neprijateljskog preuzimanja jer su konkurenti i financijski moćnici znali kako „pravu“ vrijednost korporacije tvori manja skupina iznimno talentiranih i kreativnih odnosno inovativnih inženjera. Bez njih Oracle bi drastično izgubio na tržišnoj vrijednosti a oni su iznimno lojalni osnivaču Oraclea Larry Ellisonu.

Na početku Oracle je bio tipičan neformalni i uspješni startup a s vremenom Ellison počinje graditi formaliziranu menadžersku strukturu i procese koji ne blokiraju organizacijsko poduzetništvo. Iznimno visoka kvaliteta proizvoda je oduvijek Oracleov imperativ za sve zaposlenike.

Menadžeri Oraclea sustavno prate svjetske tehnološke trendove te projiciraju buduće tržišne procese uz pomoć različitih scenarija svoga djelovanja. To im omogućava brzu prilagodbu na novonastale situacije. Tako su, primjerice 90-ih godina prošlog stoljeća uočili konvergenciju odnosno ispreplitanje telekomunikacija, medija i računalne industrije što su vješto iskoristili. Pravodobno su uočili tendenciju drastičnog povećavanja umreženost i potrebu za formiranjem i upravljanjem golemim bazama podataka te su u tom smislu ponudili odgovarajuće proizvode.

Razvojem interneta preciznije rečeno digitalne ekonomije baze podataka postaju nužna sastavnica u razvoju odnosa s kupcima, izgradnji i održavanju dobavljačkog lanca te analiziranju tržišta.  U skladu s tim procesima razvija se Oracle pa već 1995. godine u organizacijskoj  jedinici Oracle Service radi preko 4.000 konzultanata grupiranih u globalne timove spremnih za pružanje cjelovitih rješenja klijentima diljem svijeta.

Restrukturiranje 

Premda je Oracle visoko tehnološka kompanija koja svojim rješenjima olakšava i poboljšava poslovanje svojim klijentima i sama je platila danak svog ubrzanog razvoja. Poslovni procesi su se neracionalno odnosno nekontrolirano umnožili što je znatno smanjivalo njihovu transparentnost što je otežavalo učinkovito upravljanje.

Tako je, primjerice, u jednom trenutku u kompaniji funkcioniralo 70 odvojenih sustava za upravljanje ljudskim resursima. To je ometalo djelotvorno funkcioniranje tvrtke jer nije postojao optimalni model rukovođenja najvrjednijim   resursom – ljudima. Koordinacija je bila blokirana što je onemogućavalo maksimalno djelotvoran angažman razvojnih inženjera. U konačnici došlo je do  niže produktivnosti i većih troškova rada.

Zbog toga se pristupilo restrukturiranju na globalnoj razini objedinjavanjem srodnih poslova te planetarnim povezivanjem projektnih timova. Brojni poslovni procesi su se radikalno redizajnirali a to se, prije svega, odnosi na marketing i prodaju. U njima su se nepotrebno duplicirali radni postupci što je gotovo u potpunosti eliminirano. Drastično redizajniranje organizacijske strukture provedeno 1999. godine nazvano je e-poslovna transformacija (e-business transformation) a omogućilo je  djelotvorno poslovanje unutar današnje digitalne ekonomije.

Istodobno Larry Ellison nastojao je afirmirati novu korporacijsku kulturu koja je još snažnije poticala inženjersku kreativnost u svim poslovnim procesima. U segmentu prodaje to je značilo drastično drugačiji pristup poslu. Inženjeri su se morali fokusirati na stvaranje i  plasiranje inovativnih odnosno specifičnih rješenja za poznate veće kupce koji su koristili Oracleove baze podataka. Prodajni proces počeo se maksimalno racionalizirati te inovirati uz pomoć inženjerskih  znanja pa  je poprimio egzaktan karakter što je do tada bilo neobično u poslovnoj praksi. Naime, prodaja se tradicionalno koncentrirala prije svega na cijenu i uvjete kreditiranja što je nova poslovna filozofija gurnula u drugi plan.

Oracle se preobrazio u kompaniju u kojoj dominiraju projektne grupe sastavljene od  eksperata različitih specijalnosti. Autonomnost i sloboda djelovanja potvrdili su se kao učinkoviti instrumenti poticanja inovativnosti te razmjene znanja i umijeća unutar projektnih i ad hoc timova.  Otvoreni komunikacijski kanali postali su standard podnosno segment korporativne kulture koja promiče unutarnje organizacijsko poduzetništvo.

Osnaženi inovativni kapaciteti Oraclea omogućili su stvaranje internetske baze podataka Oracle 8i te softverskog proizvoda 11i. Softversko rješenje 11i  djelotvorno je integriralo tradicionalne  aplikacije za korporativne resurse koje su  uključivale „pozadinske“ (back-office)  funkcije kao što su, primjerice, financije, upravljanje ljudskim resursima i proizvodna automatizacija s novim softverom za odnose s kupcima u koje spadaju marketing, prodaja i servis. Tome treba pridodati inovativna rješenja naprednog planiranja, upravljanja resursima poduzeća te online nabavu.

Strukturalna prilagodba digitalnoj ekonomiji

Oracle je jedna od vodećih inovativnih tehnoloških kompanija koja svojim proizvodima odnosno rješenjima omogućavaju globalnu digitalizaciju poslovanja. Ujedno je potakla integriranje digitalne tehnologije u javni sektor. To je omogućilo, pored ostalog, znatno veću transparentnost funkcioniranja javnih institucija te lakše uključivanje građana u rad ne samo svoje lokalne zajednice već i političkih entiteta na regionalnoj, nacionalnoj pa i međunarodnoj razini. Oracleova rješenja su bitna za funkcioniranje, pored ostaloga, i civilnog društva.

Ellison i menadžment Oraclea planski su i sustavno afirmirali te integrirali sustav elektronskog poslovanja (e-business system) u tradicionalnu ekonomiju te taklo potakli njenu transformaciju. Podsjećamo kako su u tradicionalnoj odnosno masovnoj ekonomiji  telekomunikacijska te informacijska industrija  bili marginalnog karaktera.

Korištenje Oracleovih globalnih baza podataka iziskivalo je drastičnu reorganizaciju poslovnih sustava te integraciju poslovnih funkcija pri čemu je   teritorij znatno izgubio na važnosti. Spomenuti  procesi poticali su i drastičnu preinaku poslovne filozofije koja je počela uvažavati individualnost, kreativnost, autohtonost i umreženost kao neke od ključnih sastavnica nove ekonomije.

Poput Stevea Jobsa i Ellison ne simpatizira Billa Gatesa odnosno Microsoft. Osnivač Oraclea kao i osnivač Applea iznimno  cijene inovativnost i kreativnost te ih  smatraju glavnim generatorima nove vrijednosti u digitalnoj ekonomiji. Takva stajališta ima i Bill Gates koji je navukao bijes Jobsa i Ellisona i drugih tehnoloških genijalaca zbog nastojanja uspostave Microsoftova monopola te „krađe“ po njihovom mišljenju pojedinih rješenja.  Ipak, treba naglasiti kako se u krajnjoj liniji ovi poduzetnici i tehnološki vizionari razumiju i uzajamno poštuju.

U informatičkom svijetu mnogi smatraju kako Microsoft ne stvara radikalne inovacije već prije svega kopira tuđe ideje te ih naknadno poboljšava. Konkretno govoreći, primjerice, Microsoft raspolaže znatno većim kapitalom od IBM-a ali IBM producira i plasira puno veći broj novih ideja te inovacija. IBM-ovi istraživači dobitnici su Nobelovih nagrada koji potpisuju brojne vrijedne izume poput imagnetske memorije, tvrdog diska, i pretražnog elektronskog mikroskopa s tuneliranjem. Nasuprot tome, razvoj Microsofta ponajviše se temelji na kupovini inovacija odnosno tvrtki u kojima su nastale. Pri tome ih tržišno eliminira kao što je to bio slučaj s, primjerice, Netscapeom i RealNetworksom.

Ellison i menadžeri Oraclea smatraju korporaciju IBM jednom od najvažnijih u industrijskoj povijesti koja u značajnoj mjeri oblikuje tržište visoke tehnologije. Oni iznimno cijene generalnog direktora Loua Gerstnera koji je IBM transformirao od proizvodne korporacije u uslužnu korporaciju koja nudi sofisticirana znanja i rješenja nužnih za poslovanje u digitalnoj ekonomiji. Tako je IBM prodao svoju diviziju za proizvodnju PC-a. Do određenih softverskih rješenja IBM dolazi i kupovinom manjih specijaliziranih tvrtku poput primjerice Lotusa, Tivolia, Informixa i Rationala.

Menadžerski stil

Svaka korporacija ima svoj DNK koji nije moguće jednostavno prekopirati. Zaposlenici a prije svega kreativci artikuliraju specifične odnose koji su odlučujući za stvaranje timskog duha te organizacijskog ozračja koje će stimulirati kontinuirano plasiranje novih ideja bez obzira na njihovu tržišnu isplativost.

U Oracleu su modificirali  klasični menadžerski alat poznat kao upravljanje uz pomoć ciljeva (MBO – management by objectives) te su formulirali originalni menadžerski koncept kojeg su nazvali upravljanje apsurdnošću (management by ridicule). Taj način rukovođenja bio je oblikovan za upravljanje prvenstveno mladim tehnološkim kreativcima čiji se maksimalni radni učinak mogao u potpunosti ostvariti samo u specifičnim uvjetima koji potenciraju igru, smijeh i slobodu odnosno odsustvo bilo kojeg oblika kažnjavanja zbog iznošenja neuspjelih ideja.

Novi  Oracleov menadžerski model bio je, prije svega, fokusiran na kreativce odnosno korporativne inovatore kojima su menadžeri morali posvećivati svakodnevnu višesatnu pozornost. Takva rukovodna praksa nije do tada bila uobičajena premda se novi menadžerski obrasci  pojavljuju svakih nekoliko godina. Treba upozoriti kako se taj novi menadžerski stil pojavio u praksi a tek se kasnije razradio u teoriji. To ukazuje na menadžersku inovativnost koja karakterizira vodeće svjetske korporacije. U Oracleu se po prvi puta sustavno napušta vanjska kontrola i kažnjavanje eventualnih pogrešaka bez kojih je nezamisliva masovna odnosno tradicionalna industrija.

Dosadašnja poslovna praksa nedvojbeno je potvrdila kako je spremnost na toleranciju prema pogreškama istraživača presudna za plasiranje uspješnih inovacija. U suvremenim korporativnim politikama vodećih tvrtki tolerancija prema greškama postala je standard. Takva poslovna praksa temelji se na povjerenju što podrazumijeva otvorenu komunikaciju te spremnost na učenje iz pogrešaka.

Tako se, primjerice, ni menadžeri Googlea ne boje pogrešaka koje mogu biti izuzetno skupe. Sheryl Sandberg, direktorica u oglasnoj službi Googlea (poslije je iz Googlea prešla u Facebook na mjesto direktora operative)  napravila je pogrešku o čijim detaljima nije željela javno govoriti a koja je tvrtki nanijela štetu od nekoliko milijuna dolara. „Loša odluka, išla sam prebrzo, nije bilo kontrolnih mehanizama, potratila sam novac“, priznala je novinaru časopisa Fortune. Nakon toga, ispričala se šefu Larryju Pageu koji joj je odgovorio :“Baš mi je drago da si napravila tu pogrešku, zato što želim voditi tvrtku u kojoj se krećemo prebrzo i radimo previše, a ne želim da budemo previše oprezni i da radimo premalo. Ako nemamo takvih pogrešaka, to jednostavno znači kako ne preuzimamo dovoljno rizika.“

Pored afirmacije povjerenja i spremnosti na preuzimanje rizika Ellison inzistira i na korporativnoj društvenoj odgovornosti. Tako je s više od  100 milijuna USD  financirao projekt analize ispreplitanja odnosno međusobnog utjecaja politike, tehnologije i ekonomije. Angažirao je eksperte sa sveučilišta Stanford, Harvard i MIT za proučavanje tehnologije kao fenomena koji izravno utječe na društvo, politiku i ekonomiju odnosno svakodnevni život.

Treba naglasiti kako se u Oracleu obrazovanje smatra jednim od temeljnih korporativnih procesa. Godine 1999. osnovan je Oracle University na kojem se obučavaju zaposlenici za djelovanje u digitalnoj ekonomiji. Zbog što učinkovitijeg odvijanja tih procesa artikulirana je Oracle University Network (OLN) koja omogućava kontinuirano odnosno cjeloživotno učenje.

Nove tehnologije

Nedavno je Cesare Capobianco, potpredsjednik za prodaju aplikacija na području srednje i istočne Europe izjavio u razgovoru za Privredni vjesnik kako ključne prednosti računarstva u oblaku uključuju : brzinu inovacije, mala početna ulaganja (u usporedbi s in-house IT ulaganjima), fleksibilnost troškova, skalabilnost kapaciteta, visoku pouzdanost i sigurnost te smanjeni utjecaj na okoliš.

Prema Oracleovom izvješću Turning the Customer Journey Inside Out manje od polovice poslovnih organizacija sposobno je kombinirati podatke iz više izvora u svrhu artikuliranja vlastitih marketinških i prodajnih strategija, a samo 44 posto njih redovito pregledava podatke svojih korisnika kako bi bolje razumjeli vlastitu ciljanu klijentelu.

Studija koju su zajednički izradili IDC i Oracle pokazuje kako je digitalnu transformaciju u 2017. godini provelo tek 35 posto organizacija u srednjoj i istočnoj Europi a uskoro će taj proces započeti još 34 posto organizacija i tvrtki. Tehnologije koje se koriste u procesima digitalne transformacije uključuju uglavnom oblak (cloud), mobilnu tehnologiju, big data, internet stvari, umjetnu inteligenciju  i društvene medije.

U 2017. godini  više od 500 vladinih organizacija koristi fleksibilnost i uštedu troškova koje omogućava Oracle Cloud s ciljem modernizacije državnih službi. Oracle Cloud at Customer je jedinstvena i inovativna oblak usluga koja omogućuje organizacijama da imaju koristi od kompatibilnih javnih aplikacija u oblaku u vlastitom prostoru, a kojima u potpunosti upravlja Oracle.

Na konferenciji Oracle Openworld 2017 menadžeri te tvrtke najavili su nove aplikacije zasnovane na umjetnoj inteligenciji za financije, ljudske potencijale, opskrbni lanac, proizvodnju, trgovinu, službu za korisnike, marketing i stručnjake za prodaju. Nove prilagodljive inteligentne aplikacije ugrađene su u već postojeće aplikacije u oblaku što omogućava isporuku najsnažnijih poslovnih aplikacija zasnovanih na umjetnoj inteligenciji.

Primjerice, financijskim djelatnicima Oracle pruža rješenja za analize povijesnih trendova i podataka o poslovnim rizicima. Nadalje, stručnjaci za financije i nabavu uz pomoć Oracleovih najnovijih aplikacija zasnovanih na umjetnoj inteligenciji mogu optimizirati novčani tijek  i stvoriti optimalnu ravnotežu između kupaca i dobavljača. Također, primjenom pretrage prirodnih jezika i tehnologijama dubokog učenja u pregledavanju životopisa, stručnjaci za ljudske potencijale mogu pronaći najbolje kandidate za popunu određenih radnih mjesta.