POVIJESTPOVIJEST VISOKE TEHNOLOGIJE

Povijest računalne industrije – Turing

0

Premda se početak razvoja računalne industrije, u pravilu, povezuje s doprinosima brojnih znanstvenika ipak većina analitičara smatra kako je Alan Turing svojim radom dao najveći doprinos u toj ranoj fazi računalnog razvoja.

Za nastanak računalne industrije važan  je rad Alana Turinga koji je živio od 1912. do 1954. godine. On je bio jedan od vizionara modernog doba–znanstvenik čije će ime ostati nerazdvojno povezano s nastankom računala. Valja naglasiti kako je Turing, prije svega bio vrstan matematičar.

Turing je kao odgovor na matematički „teorem nepotpunosti“ koji je predložio Kurt Godel zamislio računalo prikladno za njegovo rješavanje. Godine 1937. objavio je članak „O izračunljivim brojevima“  koji se smatra začetkom moderne računalne ere.

U tom je tekstu  detaljno opisao nacrt tako zvanog Turingova stroja, odnosno računala čija je bit kasnije ugrađena u samu srž digitalnih računala.  Taj je stroj predviđao postojanje svih temeljnih sastavnica suvremenih elektroničkih računala poput, primjerice, sposobnosti čitanja, ispisivanja i brisanja podataka, središnje procesne jedinice i koncepta programa sastavljenog u obliku niza matematičkih naredbi. Uređaj opisan u članku nikada nije izrađen, ali se vjeruje kako je nakon 1950. godine jedan njegov kasniji, usavršen i dorađen, oblik ipak bio u masovnoj proizvodnji.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata imao je ključnu ulogu u rješavanju algoritama potrebnih za razbijanje njemačkog koda “Enigma“ što mu je uspjelo. Pri tome je radio na primitivnom računalu nazvanom „Bomba.“ Zahvaljujući razbijanju koda spašeni su životi tisuća savezničkih vojnika.

Poslije rata Turing se posvetio matematici te se priključio početnim istraživanjima u računalnoj industriji. Godine 1946. počeo je raditi na razvoju „mančesterskog digitalnog stroja“ na Sveučilištu u Manchesteru, računalu s tada najvećom memorijom na svijetu. Istodobno je počeo razvijati prve programske jezike.

Turing nije nimalo sumnjao kako će računalo postajati sve važniji uređaj u životu ljudi odnosno budućih generacija. Čak što više, bio je uvjeren kako će računala dosegnuti savršenost pa će poput ljudi moći i samostalno razmišljati.

Kako bi procijenio točku u kojoj bi se mogao ostvariti taj cilj, Turing je u svom članku „Računalni strojevi“  iz 1950. godine opisao test kasnije nazvan Turingov test.  Test je propisivao da udaljeni operater mora postaviti jednaka pitanja čovjeku i inteligentnom računalu. Kad operater više ne bi mogao razlikovati odgovor koji je dala živa osoba od onoga koje je dalo inteligentno računalo bi to značilo kako je računalo položilo test te se po racionalnim odnosno intelektualnim  sposobnostima izjednačilo sa čovjekom.

Turing je smatrao kako će se po intelektualnim sposobnostima računala izjednačiti sa čovjekom do 2000. godine što se pokazalo preoptimističnom prognozom.

Povijest računalne industrije – Babbage

Previous article

Hladnjak

Next article

Comments

Comments are closed.

Login/Sign up