By U doba internet ekonomije plasiranje novih proizvoda i usluga u uskoj vezi je s logikom funkcioniranja mreže. Mrežne strukture i odnosi integrirali su se u gotovo sve segmente života i rada. Stoga je poznavanje logike i mehanizama mrežnog djelovanja od iznimne važnosti za uspješnost poslovanja poduzeća na današnjem tržištu. To se odnosi ne samo na proces plasiranja, već i kreiranja novih proizvoda i usluga. Tako je kreiranje novih proizvoda i usluga prerastao u umreženi proces koji obuhvaća proizvođače, dobavljače, distributere, akademske zajednicu i potrošače. Umrežavanje, posebno u segmentu visoke tehnologije, često uključuje i izravne tržišne konkurente.
Mrežni pristup
Mreže su pogodne za horizontalnu, vertikalnu i višesmjernu komunikaciju, što drastično olakšava i ubrzava razmjenu podataka, informacija, znanja i umijeća. Virtualni multifunkcionalni projektni ad hoc timovi, uz pomoć umreženih naprednih komunikacijskih tehnologija, postali su operativni u realnom vremenu na planetarnoj razini. Na taj način nematerijalni faktori proizvodnje postaju ključne sastavnice održive konkurentske prednosti, jer je moguća njihova integracija u razvojne i proizvodne procese usprkos još uvijek prisutnih teritorijalnih i funkcionalnih ograničenja.
Takvi mrežni odnosi značajno olakšavaju rad startupova koji su relativno nova pojava u ekonomskom svijetu. Startup se definira na brojne načine, ali je neprijeporno kako je riječ o organizaciji ustrojenoj za razvoj i plasiranje proizvoda i usluga u okolnostima iznimno velike neizvjesnosti. Tržišni izazovi i nepredviđene situacije postali su osobito učestali zadnjih nekoliko desetljeća. Odnosi u startupu su fluidni, ali fokusirani na iznalaženje novih tehnoloških i uslužnih rješenja kojima se rješavaju različiti konkretni problemi.
Zbog toga uspješni startup poduzetnici uspostavljaju mnoštvo kontakata s potencijalnim korisnicima, kako bi testirali svoje ideje i proizvode. Dubinske spoznaje odnosno uvidi u realne potrebe na tržištu mogu se ostvariti isključivo planskom i izravnom komunikacijom s mogućom klijentelom. To omogućuje pravodobnu korekciju ideja i testnih proizvoda odnosno tržišnu prilagodbu. Pri tome se startupovi umrežavaju i s fondovima rizičnog kapitala, akademskom zajednicom, lokalnom upravom i državnom administracijom, te relevantnim gospodarskim subjektima.
Prilikom plasiranja novog proizvoda ili usluge, logika funkcioniranja mreže nalaže fokusiranje na rane usvojitelje, a ne na prosječne korisnike. Rani usvojitelji su osobe sklone kupnji novih proizvoda i usluga odnosno novim trendovima koje i sami kreiraju, a svoja iskustva vrlo rado dijele s prijateljima i poznanicima. Pored toga, oni su skloni oprostiti eventualne početne pogreške i manjkavosti, te su vrlo motivirani za slanje povratnih informacija proizvođaču ili pružatelju usluge.
U pravilu, rani usvojitelji kreiraju tržišne trendove koje kasnije slijede ostale potrošačke skupine. Te su tržišne procese znatno ubrzale mreže i napredne komunikacijske tehnologije. Ujedno ovi procesi postaju znatno transparentniji. Rani usvojitelji imaju moć kreiranja cool statusa nekog proizvoda na mreži, što je od iznimne važnosti za potrošačko ponašanje znatnog dijela mladih kupaca.
Za analizu tržišta u uvjetima mrežnih odnosa karakteristično je trenutno zaprimanje povratnih informacija, koje cirkuliraju uz pomoć brojnih i raznovrsnih komunikacijskih kanala. Tako se radikalno ubrzava spoznajni proces i reagiranje u skladu s dobivenim povratnim informacijama. U tradicionalnoj industrijskoj proizvodnji to je bio vremenski znatno dulji proces. To omogućava, pored ostaloga, trenutno reagiranje na tržišne promjene i plasman novih proizvoda. O tome svjedoči, primjerice, poslovna praksa španjolske modne tvrtke Zara.
Gotovo trenutno zaprimanje tržišnih povratnih informacija omogućuju napredne informatičke i telekomunikacijske tehnologije. Visoke tehnologije su platforma za artikulaciju novih poslovnih modela. Za današnje poduzetnike najveći je izazov iskoristiti sve poslovne mogućnosti koje pružaju visoke tehnologije, pa tako nastaju brojni startupovi s inovativnim rješenjima u tom pogledu. Ponekad prerastu u ogromne globalne korporacije poput, primjerice, Ubera i Airbnba. Jedan je od izazova i dizajniranje prikladne organizacijske arhitekture.
Posebnu kategoriju startupa predstavljaju tvrtke koje se bave generiranjem znanstvenih spoznaja i kreiranjem rješenja u visokim tehnologijama. Znanstvenici i razvojni inženjeri sve se češće odlučuju na samostalnu poduzetničku avanturu. STEM područje (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) postaje, pored ostalog, rasadnik osnivača startupova. Oni su usredotočeni i na razvoj naprednih tehnologija, koje korjenito mijenjaju naš način života.
Dobrim djelom zahvaljujući startupovima, tehnologija se integrirala u sve segmente našeg života počevši, primjerice, od rekreacije i zabave do obrazovanja, poslovanja i umjetnosti. Tehnologije su reducirale teritorijalna, to jest, geografska ograničenja, te su virtualne organizacije postale uobičajeni strukturalni fenomen. Ujedno virtualna stvarnost nije više moguća samo u filmovima znanstvene fantastike, već se u priličnoj mjeri udomaćila i u svakodnevnom životu. Veliki broj tih tehnološka dostignuća nastao je u startupovima često zahvaljujući nadarenim mladim ljudima motiviranim za kreiranjem nečeg važnog i korisnog.
Zbog toga startupovi nisu samo ekonomski fenomen, već i način samopotvrđivanja prvenstveno mladih ljudi. Startup poduzetništvo postalo je na neki način životni stil mlade generacije, te ima cool status među mladima. Ta društvena percepcija slična je percepciji koju uživaju rock glazbenici. Međutim, dok su rock glazbenici, u pravilu, bili buntovnici, a revolt su izražavali svojim pjesmama, mladi startup poduzetnici nastoje rješavati konkretne probleme i život učiniti lakšim i ugodnijim svima. Stoga kreiraju tehnološka rješenja i inovacije.
Startup poduzetnici se planski i sustavno umrežavaju unutar poduzetničkih inkubatora i poslovnih zona. Često transformiraju pojedine gradske četvrti, pa i čitave regije (Silicijska dolina) u područja prepunih različitih sadržaja i odgovarajuće infrastrukture koja potiče inovativnost i međusobno druženje. Kreirani su i instrumenti financiranja, poznati kao fondovi rizičnog kapitala, koji djeluju u skladu sa specifičnim potrebama i načinom funkcioniranja startupova. Afirmirali su se i poslovni anđeli koji pružaju financijsku, ali i stručnu potporu. Riječ je o novim oblicima poslovnog umrežavanja koji je primjeren internet ekonomiji. Taj proces umrežavanja se kontinuirano evolucijski razvija uz pomoć samoregulacije, ali i planske intervencije javnih administracija.
Karakteristike mreže
Premda pojam umreženosti u prvom trenu sugerira na horizontalnu organizacijsku strukturu, treba istaći kako je hijerarhija i dalje prisutna. Mreže se mogu dijeliti po važnosti, a unutar njih zatičemo hijerarhiju između čvorova od kojih se mreža sastoji. Najvažniji čvorovi imaju centralnu poziciju i od najveće su važnosti za funkcioniranje mreže. Istodobno mreže su satkane od niza slabijih i jačih međusobnih veza. Jake veze se uspostavljaju između važnih čvorova unutar mreže
Društveni odnosno ekonomski sustav sastoji se od mnoštva manjih i većih mreža koje, u pravilu, djeluju usklađeno, te se međusobno isprepliću. Pojedine mreže su planski i racionalno povezane stvarajući eko sustave unutar kojih se odvijaju ekonomske ili neke druge djelatnosti. Unutar mreža nalaze se periferni čvorovi koji su često poveznica s drugim mrežama.
Mreže imaju dugu povijest, ali tek odnedavno postaju predmetom specijaliziranih znanstvenih analiza. Afirmacija nematerijalnih ekonomskih faktora, te općenito jačanje važnosti informacija i znanja potakle su interes za proučavanje i artikulaciju mrežnih struktura. Uočljiva je sličnost korištenja informacija i funkcioniranja mreže. Naime, vrijednost informacije korištenjem se povećava, a ne smanjuje kao što je to slučaj s materijalnim resursima. Na sličan način ponaša se mreža jer se njena vrijednost povećava umrežavanjem sve većeg broja ljudi. Pri tome nema birokratizacije i pada njene djelotvornosti odnosno vrijednosti.
Konkretno govoreći, u slučaju da ste jedini vlasnik telefona taj aparat nema nikakvu upotrebnu vrijednost. Međutim, u slučaju kada telefon posjeduje sve više ljudi, s rastom njihova broja raste ujedno i vrijednost (telefonske) mreže. Treba upozoriti kako se internetsko umrežavanje odvija drastično brže od telefonskog. Internetska tehnologija omogućava istodobno povezivanje mnoštva korisnika, dok se telefonska komunikacija svodi na dva korisnika. Ta mrežna logika vrijedi i za brojne društvene mreže od kojih su neke poput Facebooka postale ikone današnjeg društva, čiji se prihodi mjere u milijardama američkih dolara.
Poduzetnici i ekonomski stručnjaci uočili su prirođeno svojstvo internetskih mreža za naglim širenjem, te su definirali određene zakonitosti njihova funkcioniranja. Jedan od takvih zakona govori o povećanju povrata investicija paralelno s rastom mreže, što je jedan od ključnih postulata funkcioniranja internet ekonomije. Pri tome, kada se dosegne kritična točka korisnika unutar mreže, njena vrijednost počinje eksponencijalno rasti. Startup poduzetnici svjesni su važnosti odnosno profitabilnosti tih procesa, te ih nastoje iskoristiti na brojne kreativne načine.
Mr.sc. Marinko Kovačić
Comments