POVIJESTPOVIJEST VISOKE TEHNOLOGIJE

UNIVAC I RAČUNALNO TRŽIŠTE

0

Tehnologija je oduvijek imala znatan utjecaj na dizajniranje društvenih odnosa, te je pridonosila rastu društvenoga blagostanja kao i poboljšavanju kvalitete svakodnevnoga života. Utjecaj na porast društvenoga bogatstva i poboljšavanje  životne svakodnevnice pozitivno je  pozicionirao tehnologiju u kolektivnoj društvenoj svijesti, premda tehnološka destruktivnost nije zanemariva. Tu prije svega mislimo na vojnu tehnologiju, koja je nebrojeno puta iskazala svoju razornu moć.

Računalna tehnologija zasigurno pridonosi pozitivnoj percepciji tehnologije u javnosti. Danas su računala integrirana u brojne segmente društvenoga sustava, te su tako postala nezamjenjiva oruđa u poslovanju, zabavi, znanosti, kulturi, poljoprivredi, financijama i brojnim drugim djelatnostima. Računalni kriminal i korištenje računala u vojne svrhe ne narušavaju pozitivni imidž računala, koji uživaju kod većine građana u planetarnim razmjerima.

Brojni rječnici još uvijek definiraju računalo (computer) kao uređaj za rješavanje kompleksnih matematičkih problema. Računala to uistinu i rade, ali je to, već dulje vrijeme, postala samo jedna od funkcija koju obavljaju. Neke od tih drugih funkcija su, primjerice, skladištenje i pronalaženje podataka, upravljanje komunikacijskim mrežama, procesuiranje teksta, te generiranje i manipuliranje slikom i zvukom.

Upravo su te druge funkcije omogućile ekspanziju računalne industrije i transformaciju računala u  potrošnu elektroničku robu za masovnu upotrebu. Takva se preobrazba nije mogla naslutiti 40-ih godina 20. stoljeća kada je započeo sustavan i intenzivan razvoj računala. Na početku tog razvoja još uvijek se koristilo izvorno značenje riječi „computer“, a ono je glasilo : osoba koja rješava jednadžbe.

Obavljanje isključivo matematičkih operacija nije obećavalo neku širu primjenu, pa ne iznenađuje procjena Howarda Aikena, matematičara koji je razvio Mark I kako se računalno tržište nikada neće razviti u SAD-u. Po njegovom mišljenju ukupna potreba SAD-a za računalima, u tadašnje vrijeme, iznosila je pet do šest uređaja godišnje.

Računalo se prometnulo u jednu od ključnih naprava informacijskoga društva koje je iniciralo brojne filozofske, politološke i sociološke rasprave o karakteru i krajnjim dosezima interakcije mislećih strojeva i čovjeka. S tim dilemama nisu se zamarali poduzetnici i inovatori J. Presper Eckert i John Mauchly koji su još 40-ih godina 20. stoljeća imali razrađenu strategiju komercijalizacije računalnih uređaja.

Međutim, njihova tvrtka Eckert-Mauchly Computer Corporation pri realizaciji strategije tržišne ekspanzije računala nije uspjela zadržati samostalnost, te je postala organizacijskom sastavnicom korporacije Remington Rand. Bez obzira na organizacijsku asimilaciju, Eckert i Mauchly nastavili su sa svojim istraživačkim radom,  stvarajući nova prilike i tržišta odnosno kreirajući  novo doba za računalne uređaje.

Tržišni iskorak UNIVAC-a

Početak nove računalne ere zbio se 31. ožujka 1951. godine kada je Odjel Eckert-Mauchly tvrtke Remington Rand isporučio računalo, s programom skladištenja podataka u velikim razmjerima, američkom Uredu za popis stanovništva. Eckert i Mauchly računalo su nazvali UNIVAC.

Naziv UNIVAC, danas možemo smatrati brendom, a riječ je o akronimu proizašlom iz složenice „Universal Automatic Computer.“  Pojam „Universal“ upućuje na činjenicu kako računalo može rješavati raznovrsne probleme koje mu zadaju znanstvenici, inženjeri i poslovni  ljudi. Termin „Automatic“ upućuje na proces rješavanja kompleksnih problema koji se odvija bez prevelikoga upliva čovjeka.

Komercijalizacija je nastavljena drugom isporukom UNIVAC-a, u lipnju 1952. godine, kada je prodano američkim Zračnim snagama, odnosno Pentagonu. Prodaja se snažno ubrzava 1954. godine kada UNIVAC, više ne kupuju samo državne institucije, već i privatne korporacije poput, primjerice, General Electrica, Metropolitan Lifea, U.S. Steela, Du Ponta, Westinghousea,  Pacific Mutual Life Insurancea, Sylvania Electrica i Consolidated Edisona.

UNIVAC je inicirao epohalnu preobrazbu percepcije računala u širokim razmjerima. Računala se sve više prestaju doživljavati kao kalkulatori, odnosno uređaji za obavljanje matematičkih operacija, te se počinju tretirati elektronski mozgovi. Javnost počinje shvaćati, primjerice, kako računala znaju pronaći podatak, te ga smisleno klasificirati. Stoga je šira javnost shvatila kako je UNIVAC uređaj za procesuiranje informacija koji može generirati nove spoznaje.

U suradnji s konzultantskom tvrtkom Arthur Andersen&Co., menadžeri General Electrica kupili su UNIVAC za realizaciju četiri specifične zadaće :  izradu platnih lista, nabavu materijala i kontrolu inventara, naručivanja servisa i plaćanje, te računovodstvo. Radilo se o relativno jednostavnim operacijama koje su menadžeri General Electrica smatrali prvom fazom uvođenja automatizacije.

Automatizacija je 50-ih godina smatrana futurističkim pojmom od kojega se puno očekivalo. Smatralo se kako će automatizacija izazvati revolucionarne promjene slične onim, koje je omogućio koncept znanstvenoga menadžmenta. Njih je artikulirao Frederick W. Taylor nekoliko desetljeća ranije. Sam pojam automatizacija nastao je u Ford Motor Company 1947. godine, a popularizirao ga je John Diebold u istoimenoj knjizi, tiskanoj 1952. godine.

Na tržišni odgovor nije trebalo dugo čekati. IBM je, već, u svibnju 1952. godine  plasirao svoje računalo poznato kao 701.

REDIZAJN TRADICIONALNIH ORGANIZACIJA I NOVI STRUKTURALNI MODELI

Previous article

PROFIL PODUZETNIKA U SILICIJSKOJ DOLINI

Next article

Comments

Comments are closed.

Popular Posts

Login/Sign up