By Knjiga je zbirka tekstova različitih autora koji propituju mnoge aspekte funkcioniranja emocionalne inteligencije, prije svega, u radnom okruženju. Analize ljudske inteligencije, ali i srodnih tema poput, primjerice, podsvijesti i procesa unutar mozga iznimno su popularne u različitim znanstvenim disciplinama. U tom pogledu, ni ekonomija nije iznimka. Ekonomski analitičari sve veću pozornost posvećuje propitivanju ne samo inteligencije, već i općenito nematerijalnih sastavnica gospodarskoga sustava.
U drugoj polovici 20. stoljeća afirmirali su se menadžerski modeli koji radnu snagu tretiraju kao kompleksnu sastavnicu poslovnih procesa. Davno se napustio pristup koji je radnike tretirao kao objekt u proizvodnji koji se nadgledao, kažnjavao i motivirao isključivo materijalnim, bolje reći, novčanim nagrađivanjem. Ta se radikalni preinaka očituje i u novom pojmu radne snage koja se sada naziva ljudski potencijali. Termin ljudski potencijali zorno ukazuje na sposobnost djelatnika da generiraju novu dodanu vrijednost.
Kreiranje nove dodane vrijednosti ljudi ostvaruju inovativnošću, predanim radom, fokusiranošću na organizacijske ciljeve i strategije, te suradnjom unutar autonomnih projektnih timova. Taj angažman iziskuje korištenje i razvoj emocionalne, socijalne i spoznajne inteligencije odnosno ljudske svijesti općenito. Navedeni procesi mogu se realizirati samo uz pomoć sofisticiranih obrazaca motivacije. Motiviranje i upravljanje zaposlenicima više se ne može provoditi s pozicije autoritarne menadžerske pozicije kao nekada, već na temelju kompetentnosti i vizionarstva.
O fenomenu moći kao jednoj od središnjih kategorija, ne samo u poslovnom svijetu, nego i društvu općenito, piše Dacher Keltner. On konstatira kako je moć s pripadajućim privilegijama u tradicionalnim organizacijama, u pravilu, dovodila do erozije etičkih principa i ponašanja menadžera. U suvremenim poslovnim organizacijama djelatnici očekuju dosljednost menadžera, pri artikulaciji otvorenosti, suradnje, korektnosti, te iskazivanja empatije. To su postali poslovni imperativi današnjega poslovanja, kojih se rukovoditelji moraju pridržavati u svakodnevnom radu. Za postmodernu ekonomiju karakteristična je moć koja proizlazi iz znanja i kreativnosti, te sustava vrijednosti zasnovanih na uvažavanju svakoga pojedinca.
Ujedno su pojedinci, prije svega, eksperti i stručnjaci postali svjesni vrijednosti vlastitoga znanja koje im osigurava, u najmanju ruku, ravnopravan položaj u pregovaranju s poslodavcima. Prisutna je praksa osobnoga brendiranja, uz pomoću koje stručnjaci postaju još vidljiviji na tržištu radne snage. U takvim okolnostima razumljivo je što menadžeri moraju primjenjivati nove stilove rukovođenja u skladu s novim izvorištima moći, koja se velikim djelom nalaze misaonim potencijalima kreativnih i kompetentnih djelatnika. Tom problematikom u knjizi se bavi Maggie Craddock koja ukazuje na četiri procesa iskazivanja moći : ugađanje, šarmiranje, zapovijedanje i inspiriranje. Nekada se moć svodila gotovo isključivo na zapovijedanje, dok se u današnje vrijeme menadžeri i vođe ponajviše služe ugađanjem, šarmiranjem i inspiriranjem, pri čemu zaposlenike odnosno sljedbenike tretiraju kao dragocjeni organizacijski resurs.
Danas se moć pojavljuje, bolje reći, koristi u novom strukturalnom kontekstu. Sve je manji broj klasičnih hijerarhijskih i vertikalnih organizacija u kojima se moć koncentrirala u vrhu organizacije. Disperzija moći odvija se ubrzano već nekoliko desetljeća, a glavni generator tih promjena je informatička tehnologija. Istodobno, u poslovnim organizacijama nestaje stroga i formalizirana razdvojenost poslovnih procesa. Granice poslovnih funkcija unutar organizacija su fluidne, što stvara nove načine utjecaja na zaposlenike o čemu u knjizi piše Maxim Sytch.
Nove tehnologije znatno su olakšale rad projektnih timova i razmjenu znanja, informacija i umijeća. Na projektne timove delegiraju se znatne ovlasti, a upravo taj proces stvara kod djelatnika osjećaj vlastite važnosti. Harrison Monarth analizira upravljačke metode izgradnje individualne vrijednosti i poticanja timskoga rada. Te menadžerske tehnike djelotvorne su u kreativnim procesima prilikom stvaranja novih proizvoda i usluga.
Greg Satell razmatra mehanizme cirkuliranja novih ideja u poslovnoj organizaciji i društvu. Širenje novih ideja, kao i novih proizvoda i usluga, odvijaju se u skladu s određenim načelima. Prihvaćanje novih ideja, proizvoda i usluga ovisi o brojnim faktorima socijalne dinamike u kojoj tehnika i sustav vrijednosti imaju važnu ulogu. Ljudsko mišljenje i ponašanje u velikoj mjeri ovisi vrijednostima grupe i društva u kojoj osoba živi. Satell ukazuje na utjecaj svjetonazora u razmišljanju pojedinca. Smatram kako je riječ o vrlo važnoj temi, pa je bila poželjna kraća analiza fenomena ideologije koja je izostala. Ideologije su značajno odredile društveno, grupno i individualno ponašanje u 20. stoljeću.
Razmatranje kolanja novih ideja, proizvoda i usluga unutar društvenih sustava u velikoj mjeri je unaprijedila teorija mreža. Umrežavanje je proces koji je uz pomoć suvremenih tehnologija poprimio globalne razmjere. Postalo je uobičajeno globalno umreženo djelovanje u realnom vremenu. Ta je metoda djelovanja unaprijedila inovacijske procese i razmjenu znanja, pa je značajan propust što ta problematika nije uvrštena u izbor tekstova ove knjige.
Svi autori zastupljeni u ovoj knjizi naglašavaju kako suvremene vođe moraju biti skromne prilikom integriranja svoje vizije u korporativno djelovanje. To, pored ostaloga, uključuje poštivanje osobnosti svakoga zaposlenika i korektno postupanje s ljudskim resursima. Takav menadžerski stil jedino omogućuje maksimalan utjecaj i, u krajnjoj liniji, maksimalni učinak kreativaca. Istodobno, poslovni lideri moraju se brzo prilagođavati novonastalim situacijama, jer je na suvremenom tržištu sve veći broj iznenadnih izazova i prijetnji. Drugim riječima, lideri, ali i čitave organizacije moraju biti maksimalno dinamični i fleksibilni.
U tom smislu knjiga pruža niz savjeta za učinkovito upravljanje zaposlenicima i timovima. Moć, emocionalna i socijalna inteligencija važna su obilježja ljudskoga djelovanja, pa je poželjno njihovo poznavanje kako bi se unaprijedili sofisticiranim metodama. Već je dosta dugo napušten model motiviranja isključivo uz pomoć novčanoga nagrađivanja. Kreativci i eksperti prvenstveno žele raditi na iznimno važnim, složenim i izazovnim projektnim zadaćama. Pri tome, očekuju stimulativno radno okruženje s mnoštvo talentiranih ljudi i osiguranom najnovijom istraživačkom opremom. Knjiga je koristan vodič za primjereno tretiranje ljudskih potencijala u postmodernoj ekonomiji, bez obzira što nisu prezentirani neki važni aspekti te problematike.
Hrvatsko gospodarstvo se transformira o čemu, primjerice, svjedoči sve veći broj visoko tehnoloških startupova koji ostvaruju brzi razvoj. Digitalizacija je jedan od društvenih prioriteta, a riječ je o procesu s nizom izazova i nepoznanica, ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu. Tekstovi u knjizi ukazuju na nova shvaćanja moći i ljudskih potencijala unutar internetske ekonomije, pa je smatramo korisnim uvidom u suvremene ekonomske i društvene fenomene.
Mr.sc. Marinko Kovačić
Comments