KREATIVNA INDUSTRIJAZNANJE I KREATIVNA EKONOMIJA

Kreativna industrija

0

Postoji više oblika  intelektualnog vlasništva od kojih su  četiri najčešća i  najvažnija : autorsko pravo, patenti, zaštitni znakovi i dizajn koji su u krajnjoj liniji rezultat prožimanja znanja i inovativnosti.

U SAD-u se još 1977. godine proizvelo knjiga, filmova, glazbe, TV programa i drugih autorskim pravom zaštićenih proizvoda u vrijednosti 414 milijardi USD. Već tada autorska prava postala su prvi američki izvozni proizvod s vrijednošću prodaje većom od odjeće, kemikalija, automobila, računala i zrakoplova. Analitičari časopisa Fortune svojedobno su izračunali kako je osobno bogatstvo košarkaške zvijezde Michaela Jordana stečeno autorskim pravima i prodajom proizvoda pod njegovim imenom premašilo bruto nacionalni proizvod Jordana.

Po nekim procjenama kreativna industrija i nakladništvo ostvarile su 2013. godine u SAD-u prihod od preko 1.100 milijardi USD što je 6,7 posto američkog BDP-a. Dakle, u  razdoblju od 36 godina vrijednost  kreativne industrije porasla je više od dva i pol puta.

Industrije autorskog vlasništva 2013, godine zapošljavale su gotovo 5,5 milijuna radnika što iznosi 4,03 posto sveukupne radne snage SAD-a. Godine 1999. broj zaposlenih u osnovnim djelatnostima povezanim s autorskim pravima u SAD-u  iznosio je 3,8 milijuna  što je tada iznosilo 2,8 posto ukupne radne snage SAD-a.  Te 1999. godine američki Patent and Trademark Office (Ured za patente i zaštitne znakove) izdao je 169.000 patenata. Uz patentiranje uobičajenih mehaničkih inovacija odobrio je i patente za poslovne metode. Tako je primjerice Dell Computersu odobren patent za poslovnu metodu koja regulira način prodaje kompjutora što do tada nije bila praksa. U toj istoj 1999. godini British Patent Office (Britanski ured za patente)  odobrio je patent za metodu kloniranja ovce Dolly.   

Najčešće pogreške startupova

Previous article

Zaštitni znakovi

Next article

Comments

Comments are closed.

Login/Sign up