Dataizam (engl. data-podatak) je shvaćanje po kojem je podatak centralna kategorija, ne samo društva, veći i prirode te čitavoga svemira. Taj koncept preokreće klasičnu piramidu učenja prema kojoj su ljudi iz podataka stvarali informacije, iz informacija znanje, a iz znanja mudrost. Stožerni procesi su nepregledni tokovi podataka koji cirkuliraju cijelim svemirom, koje ljudi nisu u stanju preoblikovati u informacije, a kamoli u znanje i mudrost.
Protok i obrada podataka
Obradu podataka treba prepustiti računalnim algoritmima koji artikuliraju sveobuhvatnu teoriju ujedinjujući sve znanstvene discipline, od geografije preko fizike do ekonomije i biologije. To je osnovna poruka dataizma koji je ukorijenjen u dvjema materinskim disciplinama : računalnoj znanosti i biologiji.
Upravo je činjenica kako je biologija prihvatila dataizam, pretvorila jedno ograničeno otkriće računalne znanosti u novu revolucionarnu i univerzalnu paradigmu. U toj novoj paradigmi svi su organizmi algoritmi, pa su tako zečevi, jabuke i ljudska bića samo različite metode obrade podataka.
U novome spoznajnom okviru, kao sustavi za obradu podataka ne tretiraju se samo pojedinačni organizmi, već i čitava društva te kolonije. Ekonomisti počinju gospodarstva analizirati kao sustave za obradu podataka. Prema tim novim shvaćanjima, burza dionica se svodi na najbrži i najučinkovitiji mehanizam obrade podataka.
S pozicija dataizma čitavu bismo ljudsku vrstu mogli tumačiti kao sustav za obradu podataka, s pojedinačnim ljudima kao čipovima. Ljudski se razvoj promatra kao trajan proces ubrzavanja tokova podataka. Po mišljenju dataista, konačni cilj ljudske povijesti je stvaranje maksimalno učinkovitoga sustava obrade apsolutno svih podataka, koji je prozvan internet svih stvari.
Internet svih stvari
Vrhovna vrijednost te nove tehnološke religije, kao što je vidljivo, je tok podataka. Stožerni procesi sastoje se u njihovom prikupljanju i obradi, pri čemu su ljudi samo alati za stvaranje interneta svih stvari. Dataisti vjeruju kako će se internet svih stvari ,u konačnici, proširiti s planete Zemlje na cijelu galaktiku, pa čak i cijeli svemir. Nastat će kozmički sustav za obradu podataka, koji će biti posvuda nadzirući apsolutno sve. Ljudska egzistencija bit će determinirana spajanjem s njim.
Konkretno govoreći, svi ljudi ali i, primjerice, autobusi te kamioni na cestama, televizori u domovima, hladnjaci u kuhinjama, kokoši u kokošinjcima, krave na farmama, drveće u šumama – svi bi trebali biti povezani s internetom svih stvari. Hladnjak će nadzirati potrošnju jaja i mlijeka, te pravovremeno naručivati nove količine. Autobusi i kamioni će međusobno komunicirati, a stabla iz šuma obavještavat će o vremenskim prilikama i razinama ugljikova dioksida. Ni jedan dio svemira neće ostati nepovezan s velikom mrežom života – internetom svih stvari.
U tom kontekstu homo sapiens je samo zastario algoritam. Na koncu, u čemu se sastoji prednost ljudi pred magarcima? Dataisti smatraju kako se ta prednost sastoji samo u sposobnosti ljudi da prikupe i obrađuju više podataka korištenjem boljih algoritama od magarca.
Budućnost je već počela u preciznoj poljoprivredi
Korporacija Monsanto uvidjela je važnost duboke analitike, te je počela sustavno kupovati tvrtke koje se bave analizom poljoprivrednih podataka. Duboka analitika i sustav senzora u konačnici će omogućiti da traktor osjeti što svaki centimetar zemlje treba. Ispuštat će malene doze prilagođene mješavine gnojiva ovisno o tome što je baš tom kvadratnom centimetru zemlje potrebno. Riječ je o nekoj vrsti pionirskoga razvojnog modela interneta svih stvari.
Stručnjaci Monsanta takvu tehnologiju razvijaju u okviru projekta FieldScripts. Algoritam FieldScripts preuzima informacije o nekom poljoprivrednom gospodarstvu, uključujući podatke o granicama zemljišta, povijesti prinosa i rezultatima testova plodnosti i dijeli to gospodarstvo u nekoliko malih upravljačkih zona.
Algoritam zatim preporuča točno određeno sjeme i daje preporuke za sijanje (kada, gdje, koja vrsta sjemena i koliko), koje se dostavljaju poljoprivredniku putem iPad aplikacije zvane Field View. Poljoprivrednik prenosi podatke Field Viewa na sijačicu s varijabilnim sijanjem koja navođena podacima prilagođava sijanje u svakoj minijaturnoj upravljačkoj zoni.
Riječ je o prvim počecima praktične primjene koncepta precizne poljoprivrede. Općenito govoreći, precizna poljoprivreda razrađuje mehanizme prikupljanja i procijene mnoštva podataka u realnom vremenu. Podaci se odnose na vrijeme, razinu vode i dušika, kvalitetu zraka i bolesti, koji su specifični ne samo za svako poljoprivredno gospodarstvo ili hektar zemljišta, već su karakteristični za svaki kvadratni centimetar toga poljoprivrednoga zemljišta.
Predviđa se kako će senzori pokriti čitava polja i slati tisuće različitih podataka u oblak (prostor za pohranu podataka). Ti podaci će se povezati s podacima GPS modela i modelima za vrijeme. Kada se ti podaci prikupe i obrade, algoritmi će generirati precizne upute poljoprivrednicima o tome što, kada i gdje raditi.
Precizna poljoprivreda, kako smo već spomenuli, samo je jedna od početnih razvojnih inačica interneta svih stvari čiji razvoj ne iziskuje kupnju i korištenje velikih računalnih sustava. Skupi računalni programi, odnosno algoritmi smješteni su u oblaku i farmerima su dostupni na jeftinim uređajima, poput pametnih telefona i tableta.
Glavni direktor za tehnologiju u Monsantu izjavio je 2014. godine :“Lako mogu zamisliti kako ćemo za pet do deset godina postati informacijsko-tehnološka kompanija.“ Dataisti bi ga korigirali rekavši kako će Monsanto postati sustav za prikupljanje i obradu podataka integriran u sveprisutan internet svih stvari.
Comments